Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Kž-335/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Azre Salitrežić, kao predsjednika vijeća te sudaca Vlaste Šimenić-Kovač i Mladena Radičevića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Mee Ribić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. ŠU, OIB [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz čl. 243. st. 3. u svezi st. 1. i čl. 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj K-356/2021 od 27. lipnja 2025., na javnoj sjednici vijeća održanoj 17. listopada 2025. u prisutnosti u javnom dijelu sjednice zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Osijeku Anice Dumančić,

p r e s u d i o  j e

I/ Djelomično se prihvaća žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda kojom je opt. ŠU proglašen krivim zbog kaznenog djela iznude u pokušaju i kaznenog djela oštećenja tuđe stvari, u odluci o uvjetnoj osudi i izriče da se uzima kao pravilno utvrđena po prvostupanjskom sudu kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci za kazneno djelo iznude u pokušaju, dok se za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11 ŠU na temelju tog zakonskog propisa utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca, a primjenom čl. 51. st. 1. i st. 2. KZ/11 opt. ŠU osuđuje se na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci te se daljnjom primjenom čl. 56. KZ/11 opt. ŠU izriče uvjetna osuda na način da se jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

II/ U ostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj K-356/2021 od 27. lipnja 2025., opt. ŠU proglašen je krivim zbog počinjenja u stjecaju, dva kaznena djela i to pod toč. 1. kazneno djelo protiv imovine – iznudom u pokušaju, opisano po čl. 243. st. 3. u vezi st. 1. i čl. 34. KZ/11, a kažnjivo po čl. 243. st. 3. KZ/11, te pod toč. 2. kazneno djelo protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari, opisano i kažnjivo po čl. 235. st. 1. KZ/11 te je opt. ŠU na temelju čl. 51. st. 1. KZ/11 utvrđena kazna zatvora za svako pojedino djelo i to za kazneno djelo pod toč. 1. na temelju čl. 243. st. 3. i čl. 34. i čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od deset mjeseci, a za kazneno djelo pod toč. 2. na temelju čl. 235. st. 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od dva mjeseca, pa je opt. ŠU, primjenom čl. 51. st. 2. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci, a potom mu je na temelju čl. 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen u trajanju od jedanaest mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od dvije godine ne počini kazneno djelo.

1.1. Na temelju čl. 54. KZ/11 u slučaju opoziva uvjetne osude opt. ŠU se u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru od 20. kolovoza 2016. do 20. rujna 2016.

1.2. Na temelju čl. 148. st. 1. svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 opt. ŠU je obvezan da na ime troška kaznenog postupka plati na ime troška dolaska na glavnu raspravu svjedoka RU iznos od 99,542 eura (750,00 kuna), svjedokinje ŠUE iznos od 99,42 eura (750,00 kn), dolaska na dva ročišta glavne rasprave ošt. CU iznos od 159,267 eura (1.200,00 kuna ), za troškove telekomunikacijskog vještačenja po mr. sc. UU iznos od 66,361 eura (500,00 kuna) za nalaz i mišljenje te za dopunu nalaza i mišljenja iznos od 189,130 eura (1.425,00 kn), na ime troška sudskomedicinskog vještačenja po dr. LU iznos od 212,356 eura (1.600,00 kn) i troška dolaska na raspravu iznos od 53,43 eura (402,60 kn) ,što je ukupno iznos od 879,506 eura, sve u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, i u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 467. toč. 1. u svezi čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 467. toč. 3. u svezi čl. 470. st. 2. ZKP-a te zbog povrede kaznenog zakona iz čl. 467. toč. 2. u svezi čl. 469. toč. 5., s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu te preinači prvostupanjsku presudu u smislu žalbenih navoda.

3. Odgovor na žalbu podnio je opt. ŠU putem branitelja Krešimira Škarice, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarica & Partneri d.o.o. iz Zagreba, s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu te potvrdi prvostupanjsku presudu. Traži da ga se pozove na sjednicu vijeća.

4. U skladu s čl. 474. st. 1. ZKP/08, spis je bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

5. Za 17. listopad 2025. zakazana je javna sjednica vijeća o kojoj su uredno obaviješteni zamjenik ŽDO u Osijeku, opt. ŠU te branitelj optuženika Krešimir Škarica, odvjetnik iz Zagreba. Na sjednicu vijeća pristupila je zamjenica ŽDO u Osijeku Anica Dumančić, dok na sjednicu vijeća nisu pristupili uredno obaviješteni opt. ŠU te branitelj optuženika Krešimir Škarica, pa je sjednica vijeća održana u njihovoj odsutnosti, na temelju čl. 475. st. 3. ZKP/08.

5.1. Sjednica vijeća počela je izlaganjem žalbe Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku od 23. srpnja 2025., koju žalbu je izložila zamjenica ŽDO u Osijeku Anica Dumančić te navela da ostaje kod žalbenog prijedloga da se uvaži žalba i pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda. Nakon toga, odgovor na žalbu Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku koji je podnio optuženik putem branitelja Krešimira Škarice, odvjetnika iz Zagreba je izložila sutkinja izvjestiteljica.

6. Žalba državnog odvjetnika je djelomično osnovana.

7. U žalbi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 državni odvjetnik upire da se prvostupanjska presuda ne može ispitati jer je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude. Navedenu povredu obrazlaže time što je u odnosu na kazneno djelo iznude u pokušaju iz toč. 1. prvostupanjski sud je izostavio prvu alineju u kojoj se optuženik tereti da je dana 21. veljače 2016. oštećenici slao SMS poruke koje, po stajalištu suda, svojim sadržajem ne ostvaruju elemente kaznenog djela iznude u pokušaju, a da je unatoč toga u činjeničnom opisu ostavio isto vrijeme inkriminacije kao i u optužnici tj. "tijekom perioda od točno neutvrđenog dana u veljači do 20. kolovoza 2016.", a kazneno djelo za koje ga je proglasio krivim s obzirom na tu izostavljenu poruku bilo bi počinjeno u razdoblju od 21. veljače 2016. bilo počinjeno od 15. do 20. kolovoza 2016.

7.1. Takvi žalbeni navodi državnog odvjetnika nisu osnovani jer istima u biti sadržajno osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja po prvostupanjskom sudu, a povrh toga se u konkretnom slučaju ne radi o odlučnim činjenicama koje bi dovele do toga da su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni. Naime, vremensko razdoblje počinjenja kaznenog djela nije odlučna činjenica jer nije bitan element inkriminiranog kaznenog djela te da bi dovela do toga da se presuda ne bi mogla s uspjehom ispitati.

8. Međutim, u pravu je državni odvjetnik kada upire da je prvostupanjski sud povrijedio kazneni zakon jer je prekoračio ovlast koju ima po zakonu kada je optuženiku za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari na temelju čl. 235. st. 1. KZ/11 (za koje je kazneno djelo zapriječena kazna zatvora u trajanju do dvije godine) utvrdio kaznu zatvora u trajanju od dva mjeseca, a odredba čl. 44. st. 1. KZ/11 propisuje da kazna zatvora ne može biti kraća od tri mjeseca niti dulja od dvadeset godina pa egzistira povreda kaznenog zakona iz čl. 469. toč. 5. ZKP/08.

9. U žalbi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik osporava zaključak prvostupanjskog suda smatrajući da nije bilo osnove izostaviti prvu alineju u optužnici kojom se tereti da bi "dana 21. veljače 2016. poslao poruke "žao mi je zbog svega, ali vratit ću ti kunem se životom svojim za svaki tren koji sam proveo sa tobom, svaku kunu koju sam bacio i svaki dio mene koji si uzela, kunem ti se majkom da ću ti život uništiti„, te „pička ti materina, uništit ću te, pričekat ču te poslije posla, čekati te pokraj groblja , nećeš od danas mirno živjeti ...vjeruj mi doći ću po to, zgazit ćemo te, kurvetino mrtva si, crkni sotona ženska." jer da u ovoj poruci, pored uvreda i prijetnji oštećenici spominje i novac koji je na nju bacio, a da je ošt. CU na raspravi 9. listopada 2017 iskazala da je od veljače pa do 20. kolovoza dobila veliki broj poruka u kojima optuženik traži novac koji joj je u stvarima tijekom veze poklonio, kao i da je dosta poruka obrisala iz mobitela.

9.1. Međutim, takvim žalbenim navodima državni odvjetnik nije osporio zaključak prvostupanjskog suda u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, sadržaj predmetne poruke od 21. veljače 2016., a koju je prvostupanjski sud izostavio iz činjeničnog opisa kaznenog djela iznude u pokušaju u kojoj optuženik prvenstveno prijeti oštećenici uništenjem nje i njenog života, prijeti joj da će ju sačekati poslije posla te pokraj groblja, da od toga dana neće mirno živjeti, da će je zgaziti, da je mrtva, vrijeđajući je pri tom riječima da je kurvetina i ženska sotona te iako spominje da mu je žao zbog svake kune koju je bacio i svaki dio koji je od njega uzela, ne bi sadržavala bitna obilježja kaznenog djela iznude u pokušaju jer iz iste ne proizlazi da optuženik od oštećenice zahtjeva da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine.

10. Uslijed prihvaćanja žalbe državnog odvjetnika zbog povrede kaznenog zakona posljedično je došlo i do preinačenja odluke o uvjetnoj osudi. Pri tome je za naglasiti kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio olakotne okolnosti na strani optuženika tj. da je neosuđivan, nekažnjavan, otac dvoje djece, protek vremena od počinjenja kaznenog djela, dok je od otegotnih okolnosti cijenio njegovu upornost u odnosu na kazneno djelo iznude u pokušaju, kao i okolnosti počinjenja istog djela, koje je okolnosti pravilno i vrednovao, pri čemu nije precijenio olakotne, a niti podcijenio otegotne okolnosti. Stoga, polazeći od stupnja krivnje, ličnosti optuženika te svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, a imajući u vidu da je kazneno djelo iznude ostalo u pokušaju za koje se sukladno odredbi čl. 34. st. 2. KZ/11 počinitelj može blaže kazniti primjenom odredbi o zakonskom ublažavanju te granicama ublažavanja kazne iz čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ/11 ovaj je ovaj sud prihvatio kao pravilno utvrđenu po prvostupanjskom sudu utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, dok je ovaj sud za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari na temelju čl. 235. st. 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca (zbog utvrđene povrede kaznenog zakona). Daljnjom primjenom odredbi za kaznena djela u stjecaju iz čl. 51. KZ/11 opt. ŠU je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci. Smatrajući međutim, da optuženik i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela s obzirom je u dobi od 48 godina neosuđivan i nekažnjavan, u razdoblju od devet godina od počinjenja kaznenog djela njegovo ponašanje bilo je usklađeno sa zakonima, to će se i po nalaženju ovog suda uvjetnom osudom ostvariti sve one svrhe kažnjavanja u vidu specijalne i generalne prevencije propisane odredbom čl. 41. KZ/11, a uz to je upravo izrečena uvjetna osuda adekvatna osobi optuženika, stupnju njegove krivnje, jačini ugrožavanja zaštićenog dobra i svim drugim okolnostima iz čl. 47. KZ/11 vezanim za izbor vrste i mjere kazne.

11. Uslijed prethodno navedenog, a kako ispitivanjem ožalbene presude po službenoj dužnosti u smislu čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP/08 ovo vijeće nije utvrdio da je prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti, valjalo je djelomičnim prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika na temelju odredbe čl. 486. ZKP/08 preinačiti prvostupanjsku presudu (toč. I/), a u ostalom pobijanom a nepreinačenom dijelu, potvrditi prvostupanjsku presudu (toč. II. izreke).

12. Podredno je na kraju za napomenuti da je izmjenama i dopunama Sudskog poslovnika ("Narodne novine" broj 138/2020) u čl. 59. propisan način unošenja teksta sudskih odluka, pa tako st. 1. propisuje da ako izreka sudske odluke ima više dijelova, dijelovi se označavaju rimskim brojevima (I, II, III, ...), dok st. 3. propisuje da se odlomci u obrazloženju sudske odluke numeriraju rednim arapskim brojevima (1., 2., 3., ...), a što je prvostupanjski sud potpuno ignorirao.

Osijek, 17. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Azra Salitrežić