1              Poslovni broj: Gž-1041/2023-2

 

Poslovni broj Gž-1041/2023-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Nediljki Radić kao sutkinji pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja J. P. OIB: ... iz B., zastupanog po punomoćnici V. V. Ž., odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda V. V.-Ž. i B. Ž., sa sjedištem u B., te 1. protustranke I. Š., OIB: ... iz Z., 2. protustranke D. Š., OIB: ... iz Z., oboje zastupanih po punomoćniku Z. G., odvjetniku Zajedničkog odvjetničkog ureda Z. G., T. F. G. i H. M. sa sjedištem u B., odnosno 3. protustranke L. K., OIB: ... B., radi uređenja načina korištenja suvlasništva zemljišta, rješavajući žalbu predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1-158/2021 od 2. ožujka 2023., dana 25. rujna 2023.,

 

r i j e š i o  j e

 

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1-158/2021 od 2. ožujka 2023.

 

Obrazloženje

 

1.              Prvostupanjskim rješenjem odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja J. P. iz podneska od 28. listopada 2022.

 

2.              Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

 

3.              Odgovor na žalbu nije podnesen. 

 

3.              Žalba je neosnovana.

 

4.              Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9. 13. i 14. ZPP-a na koje bitne povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

5.              Predmet postupka je prijedlog predlagatelja da sud donese odluku kojom će urediti način korištenja suvlasništva zemljišta na kč. br. 2038/2 Z.U. 5476 k.o. G. B.

 

6.              Prvostupanjski je sud odbio prijedlog predlagatelja nakon što je utvrdio:

 

-       da je na kč. br. 2038/2 Z.U. 5476 k.o. G. B. jednokatna stambena zgrada broj 29A i dvor u ulici ... u površini od 262 m2 pri čemu je predlagatelj suvlasnik ukupnog suvlasničkog dijela od 664/1000 na navedenoj nekretnini ili 66,40%, da su protustranke I. i D. Š. suvlasnici ukupnog suvlasničkog dijela od 272/1000 na navedenoj nekretnini ili 27,20%, te da je protustranka L. K. suvlasnica ukupnog suvlasničkog dijela od 6,40% navedene nekretnine,

 

-       da suvlasnici predmetne nekretnine nisu utvrdili način korištenja zemljišta, te da predlagatelj kao većinski suvlasnik ima pravni interes pokretanja postupka i to za potrebe prolaska i ulaska u dvorište jednokatne stambene zgrade, kao i redovnog načina korištenja dvorišta za svakodnevne potrebe (kante za smeće i dr.), ulaza u garažu, mogućnosti korištenja i načina korištenja za eventualno parkiranje vozila u dvorištu, etažnih vlasnika, a imajući u vidu veličinu suvlasničkih omjera,

 

-       da je predlagatelj predložio da sud svojom odlukom odredi ili uredi korištenje zemljišta u suvlasništvu stranaka u smislu da se sudskom odlukom odluči o načinu korištenja spornog dvorišta za faktički prolaz ili ulaz u prostor stambene zgrade i za korištenje dvaju parkirnih mjesta, te podredno za držanje određenog broja kanti za smeće, korištenja kolnog ulaza za ulazak navedenih protustranaka u garažu u vezi koje imaju osobnu služnost korištenja, a koja je etažno vlasništvo predlagatelja, te za ulazak osobnim vozilima u dvorište i zadržavanja tih vozila u dvorištu.

 

-       da protustranke ne osporavaju predlagatelju pravni interes za pokretanje ovog postupka i da su suglasni da se putem suda regulira način korištenja neizgrađenog dijela kčbr. 2038/2, a sve kako bi se na formalan način utvrdila prava vlasnika posebnih dijelova nekretnina u odnosu na zemljište, kao i način korištenja istog zemljišta,

 

-       da se u ovom slučaju, budući da se radi o uređenju odnosa između dva-tri suvlasnika oko načina korištenja dvorišta koje se nalazi uz stambenu zgradu u kojoj suvlasnici imaju stanove, radi o poslovima redovne uprave, a ne o poslovima izvanredne uprave, pa da se postupak pred sudom može voditi samo i jedino ako se ne može postići većina glasova po suvlasničkim dijelovima,

 

7.              Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski je sud odbio prijedlog predlagatelja za uređenje načina korištenja suvlasništva zemljišta jer smatra da je u ovakvim okolnostima slučaja, neosnovano obraćanje predlagatelja na sud s prijedlogom da sud u formi sudske odluke odlučuje o uređenju odnosa među suvlasnicima u situaciji kada je sam predlagatelj većinski vlasnik nekretnine.

 

8.              Ovakva činjenična utvrđenja i pravni zaključak suda prvog stupnja su pravilni, a predlagatelj ih žalbenim navodima nije doveo u sumnju.

 

9.               Predlagatelj u žalbi navodi da su ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje odluke suda o načinu uređenja korištenja suvlasništva zemljišta jer se suvlasnici nisu međusobno dogovorili o načinu korištenja.

 

10.              Odredbom članka 42. stavak 1. st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje, a prema stavku 2. istog članka donošenje ovakve odluke o podjeli posjeda posao je redovite uprave.

 

11.              Nadalje, prema odredbi članka 40 stavak 1. ZV-a , o poslovima koji se tiču redovitog upravljanja stvari odlučuju suvlasnici većinom glasova, a prema stavku 2. većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika, te je prema stavku 3. istog članka propisano ne može li se postići većina, a poduzimanje nekoga posla redovite uprave je nužno za održavanje stvari, na zahtjev bilo kojeg od suvlasnika odluku će donijeti sud, dok je u stavku 5. toga članka propisano da sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako nema spora tko su suvlasnici niti o veličini njihovih suvlasničkih dijelova.

 

12.              Dakle, sukladno citiranim zakonskim odredbama, odluku o načinu korištenja nekretnine, dvorišta, donose suvlasnici većinom glasova, a sud odlučuje u situaciji iz odredbe članka 40. stavak 3. ZV-a.

 

13.               Budući da je odredbom članka 40. stavak 2. ZV-a propisano da se većina glasova računa po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. Kako je predlagatelj većinski suvlasnik predmetne nekretnine, to je do odluke suda o načinu korištenja moglo doći samo u slučaju da predlagatelj nije većinski suvlasnik i da se u toj situaciji između pojedinih suvlasnika ne može postići većina oko dogovora u vezi načina korištenja, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog predlagatelja.

 

14.              Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

 

U Splitu 25. rujna 2023.