Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Poslovni broj: Pp-2538/2023-10

Varaždin, Kapucinski trg 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Vesni Poljan, po nacrtu odluke više sudske savjetnice Hane Strnišćak uz sudjelovanje Valentine Bunić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog GĆ, branjenog po Goranu Gložiniću, odvjetniku u Ludbregu, zbog prekršaja iz članka 14. stavak 3. Zakona o radu („Narodne novine” 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022., 64/2023., dalje: ZOR) i članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine” 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 120/2019., 84/2021., 119/2022., dalje: ZOMO), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja Varaždin Klasa: UP/I-116-02/23-01/322, Urbroj: 443-02-04-11-23-3 od 19 rujna 2023., nakon provedene glavne rasprave 15. listopada 2025. u prisutnosti okrivljenika i njegova branitelja te objavljene presude 17. listopada 2025. bez prisutnosti stranaka, objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1980. u [adresa], od oca G i majke V, rođ. Z, s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, vozač motornih vozila, zaposlen u svom obrtu " [obrt]", lošeg imovnog stanja, oženjen, jedno mlt. dijete, prekršajno kažnjavan

I. k r i v j e

1. što je 3. rujna 2023. na poslovima konobarice u caffe baru "BAMBOOCHA" u [adresa] kod poslodavca GĆ, vlasnika obrta [obrt], obrta za ugostiteljstvo radila radnica VĆ, a da s istom radnicom prije početka rada nije sklopio ugovor o radu, niti joj je prije početka rada izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor nije bio sklopljen u pisanom obliku, iako je navedena radnica obavljala poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje poslova za koje se zasniva radni odnos,

dakle što kao poslodavac nije radniku prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

čime je postupio protivno članku 14. stavak 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavak 1. točka 3. i stavak 2. istog Zakona,

2. što je 3. rujna 2023. na poslovima konobarice u caffe baru "BAMBOOCHA" u [adresa] kod poslodavca GĆ, vlasnika obrta [obrt], obrta za ugostiteljstvo radila radnica VĆ, a da ju nije prijavio na obavezno mirovinsko osiguranje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prije početka rada, što je bio dužan jer je radnica obavljala poslove iz članka 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama članka 14. stavak 4. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to prije početka rada, dakle najkasnije 3. rujna 2023. odnosno prijavio ju je 4. rujna 2023.,

dakle, što nije prijavio radnika na mirovinsko osiguranje

čime je postupio protivno članku 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv po članku 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. istog zakona,

te mu se radi toga uz primjenu članka 39. stavak 1. točka. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine” 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

II. u t v r đ u j e

za prekršaj iz točke 1.

novčanom kaznom u iznosu od 920,00 (devetsto dvadeset) eura

za prekršaj iz točke 2.

novčanom kaznom u iznosu od 660,00 (šesto šezdeset) eura

pa se okrivljenom GĆ za prekršaje iz točke 1. i 2. izreke na temelju članka 39. stavak 1. točka 2. u svezi s člankom 37. stavak 1. i 3. te člankom 36. Prekršajnog zakona

III. i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 1.580,00 (tisuću petsto osamdeset) eura.

Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku 90 dana od dana pravomoćnosti presude po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi. U navedenom roku okrivljenik može novčanu kaznu platiti u više mjesečnih obroka.

Okrivljenik se upozorava sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 izrečene kazne smatrati će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena. Ukoliko okrivljenik u tom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se temeljem članka 34. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

IV. Trošak postupka odmjeren je u iznosu od 50,00 (pedeset) eura, a temelji se na članku 138. stavak 3. u vezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" 18/13) i dužan ga je naknaditi okrivljenik u istom roku kao i novčanu kaznu po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanih u izreci presude. U povodu podnesenog optužnog prijedloga sud je protiv okrivljenika izdao prekršajni nalog 24. veljače 2025., a na koji je okrivljenik pravodobno podnio prigovor. Stoga je na temelju članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona prekršajni nalog ovog suda stavljen izvan snage te je proveden redovni postupak protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanih u izreci ove presude.

2. Očitujući se o optužbi okrivljenik je naveo da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao Zapisnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 3. rujna 2023. i 6. rujna 2023. (list 3-8 spisa), Obrazac eM-1P o početku osiguranja za VĆ od 5. rujna 2023. (list 9 spisa), Izvadak iz obrtnog registra (list 15 spisa), Rješenje Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin od 11. rujna 2023. (list 24-27 spisa) i Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 15. listopada 2025. (list 28-29 spisa) te je ispitao svjedokinju VĆ i okrivljenika.

4. U svojoj obrani okrivljenik je naveo da se u inkriminiranom periodu u rujnu 2023. održavala manifestacija "Ludbreška sveta nedjelja" gdje je u kafiću Bamboocha u Ludbregu kao ispomoć zaposlio radnike – konobare pa tako i VĆ. Ovaj prekršaj napravio je nesvjesno iz razloga što je zbog te manifestacije bila jako velika gužva u poslu, bio je u stresu, knjigovođa mu je pripremio sve ugovore za sve radnike koji su došli kao ispomoć, pa i za VĆ, dok je jednostavno zaboravio da treba te radnike prijaviti i na mirovinsko, no on je obvezu prijave tih radnika na mirovinsko obavio idućeg dana odnosno 4. rujna 2023. Naveo je da mu je od strane Državnog inspektorata zbog ovog prekršaja izdano rješenje koje je priloženo uz prigovor na prekršajni nalog, a kojim mu je naloženo da kao poslodavac izvrši prijavu VĆ na obvezno mirovinsko osiguranje te da uplati iznos od 2.650,00 eura za imenovanu radnicu u korist Državnog proračuna, što je i učinio 25. rujna 2023. o čemu daje na uvid sudu izvod iz m-bankinga. Na pitanje suda je pojasnio da je ugovor o radu za VĆ bio pripremljen ali nije bio sklopljen, a niti je ista bila prijavljena na mirovinsko osiguranje iz razloga što se manifestacija "Ludbreška sveta nedjelja" održavala u petak, subotu i nedjelju, radnica je radila samo 3. rujna 2023. dakle u nedjelju, a nju je zamolio da mu dođe pomoći samo privremeno jer je ona ranije kod njega radila i kako ne bi morao učiti nekog novog radnika s obzirom da je puno posla za vrijeme te manifestacije. Na daljnje pitanje suda je odgovorio da je on vlasnik obrta naziva Ž i da isti posluje u sklopu kafića Bamboocha. Na pitanje branitelja da li su sve obveze po kasnije sklopljenom ugovoru o radu sa VĆ ispunjene odgovorio je da jesu, da joj je isplaćena redovita plaća za rad koji je odradila.

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud utvrđuje da je okrivljeni GĆ počinio prekršaje za koje se optužuje na način opisan u izreci presude. Takvo činjenično stanje sud je utvrdio na temelju iskaza svjedokinje VĆ i ocjenom vjerodostojnosti okrivljenikove obrane. Naime, svjedokinja VĆ je iskazala da je kritičnog dana radila kod okrivljenika i zna da je došla inspekcija te je navela da pretpostavlja da ju okrivljenik kao poslodavac nije prijavio na mirovinsko jer to nije stigao. Iskazala je da je ugovor o radu potpisala istog dana ujutro te da je radila samo jedan dan i to u nedjelju, a plaća za rad joj je isplaćena. Tog dana kada je radila se u Ludbregu održavala manifestacija "Ludbreška sveta nedjelja". Opisala je da se s okrivljenikom dogovorila da dođe u ispomoć u njegov kafić i da joj je on rekao da će je prijaviti samo za taj jedan dan. Iz obrane okrivljenika nije sporno da je u rujnu 2023. u vrijeme održavanja manifestacije "Ludbreška sveta nedjelja" u kafiću Bamboocha kao ispomoć zaposlio konobare pa tako i VĆ. Okrivljenik je iskazao da je obvezu prijave tih radnika na mirovinsko izvršio tek idućeg dana odnosno 4. rujna 2023., dok je ugovor o radu za VĆ bio pripremljen, ali nije bio sklopljen, a niti je imenovana radnica bila prijavljena na mirovinsko osiguranje. Naveo je nadalje u svojoj obrani da je ta radnica radila samo 3. rujna 2023. i da ju je zamolio da mu dođe pomoći privremeno budući da je ona ranije radila kod njega i kako ne bi morao učiti nekog drugog radnika s obzirom da je mnogo posla u vrijeme predmetne manifestacije. Isto tako je okrivljenik naveo da je on vlasnik obrta [obrt] koji posluje u sklopu kafića Bamboocha. Povezujući obranu okrivljenika i iskaz svjedokinje VĆ sud utvrđuje činjenično stanje odnosno da je VĆ radila 3. rujna 2023. u kafiću Bamboocha kod poslodavca okrivljenog GĆ, vlasnika obrta [obrt] te da nije prije početka rada sklopila s okrivljenikom ugovor o radu kao i da je okrivljenik nije prijavio na mirovinsko osiguranje za taj jedan dan rada. Naime, članak 14. stavak 3. Zakona o radu propisuje da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. S obzirom da je iz iskaza svjedokinje VĆ utvrđeno da s poslodavcem okrivljenim GĆ potpisala ugovor o radu istog dana kad je i pristigla raditi, dakle 3. rujna 2024. predmetni ugovor o radu nije sklopila s okrivljenikom prije početka rada. Zatim, članak 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da podatke za vođenje matične evidencije i to o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. ovoga Zakona (između ostalog i radnike) obveznici (poslodavac) dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Kako je sam okrivljenik u svojoj obrani potvrdio da je VĆ prijavio na mirovinsko osiguranje s danom 4. rujna 2023., a ista je radila jedan dan i to dan ranije, 3. rujna 2023., to sud utvrđuje da imenovanu radnicu okrivljenik kao poslodavac nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje u zakonom propisanim rokovima, sve iz razloga što je propisano da se osoba prijavljuje najkasnije prije početka rada, dakle prije 3. rujna 2023. koji je bio prvi radni dan, a ujedno i jedini radni dan imenovane radnice.

6. Okrivljenik se brani da mu je u odnosu na prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju iz točke 2. izreke ove presude, od strane Državnog inspektorata naloženo da kao poslodavac izvrši prijavu VĆ na obvezno mirovinsko osiguranje te da uplati iznos od 2.650,00 eura za imenovanu radnicu u korist Državnog proračuna, što je i učinio 25. rujna 2023. o čemu je sudu predao na uvid izvod iz m-bankinga. U tom smislu isticao je da bi njegovo kažnjavanje u ovom postupku predstavljalo povredu načela "Ne bis in idem" te je predlagao da sud donese presudu kojom se optužba odbija, sve sukladno članku 181. stavak 1. točka 4. Prekršajnog zakona. Iz Rješenja Državnog inspektorata Područnog ureda Varaždin Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja Klasa: UP/I-116-02/23-01/322, Urbroj: 443-02-04-11-23-1 od 11. rujna 2023. razvidno je da je u točki 1. izreke tog Rješenja naloženo poslodavcu GĆ da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnicu VĆ podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, na puno radno vrijeme, počevši od 3. rujna 2023. koji je zapisnikom Klasa: 116-02/23-01/4436, Urbroj: 443-02-04-11-23-3 od 6. rujna 2023. utvrđen kao početak njezina rada za poslodavca. Nadalje je u točki 2. izreke tog Rješenja naloženo poslodavcu da uplati iznos od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika iz točke 1. Rješenja odnosno da uplati ukupni iznos od 2.650,00 eura u korist Državnog proračuna. Temelj za donošenje navedenog Rješenja jest članak 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada ("Narodne novine br. 151/2022") i članak 70. stavak 1. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine br. 115/2018, 117/2021, 67/2023, 155/2023"). Članak 7. stavak 1. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada propisuje da će u provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor, ako utvrdi da je za poslodavca radnik obavljao neprijavljeni rad, o navedenome u zapisnik unijeti podatke o radniku, razdoblju u kojem je radnik obavljao neprijavljeni rad u skladu s člankom 6. ovoga Zakona i opis poslova koje je radnik obavljao. Stavak 2. istog članka navedenog Zakona propisuje da će nadležni inspektor će u roku od osam dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenog rada iz članka 3. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika odnosno koji je u skladu s člankom 6. ovoga Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznosa od 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba. Prema stavku 9. istog članka navedenog Zakona protiv tog Rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. Nadalje, članak 70. stavak 1. Zakona o državnom inspektoratu propisuje da ako je ovim Zakonom, drugim zakonom ili propisima Europske unije propisano da se u slučaju utvrđene nezakonitosti izriče određena upravna mjera, inspektor je dužan rješenjem izreći tu mjeru. Stavak 2. istog članka navedenog Zakona propisuje da ako ovim Zakonom ili drugim zakonom nije drukčije propisano, inspektor će upravnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za donošenje te mjere.

7. Prigovor okrivljenika nije osnovan. Naime, sam Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada u članku 1. stavak 1. propisuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada, aktivnosti radi poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnih osoba te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona. Okrivljenik je iznos od 2.650,00 eura uplatio u Državni proračun na temelju članka 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada u svezi članka 10. stavak 1. navedenog Zakona, a koji propisuje da je poslodavac dužan u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja iz članka 7. stavak 2. i 3. tog Zakona za svaki mjesec pretpostavljenog razdoblja rada iz članka 6. tog Zakona isplatiti plaću za puno radno vrijeme u visini mjesečne bruto medijalne plaće u Republici Hrvatskoj te doprinos za obvezna osiguranja koji se isplaćuje na plaću. Kako se okrivljenik optužnim prijedlogom tereti za prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju, točnije da nije prijavio radnicu VĆ na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada u zakonskom roku kako je propisan navedenim Zakonom, a iznos od 2.650,00 eura je uplatio u Državni proračun na temelju obveze po drugom zakonu odnosno po Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada te se u konkretnom slučaju ne radi o istim zaštitnim dobrima, a ujedno i sam članak 70. Zakona o državnom inspektoratu propisuje da se radi o upravnoj mjeri, a ne o prekršajno pravnoj sankciji, to se po ocjeni ovog suda, ne bi radilo o povredi načela "Ne bis in idem".

8. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 179. stavak 5. Prekršajnog zakona, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te na temelju ocjene ukupnosti dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni GĆ kriv za prekršaje koji mu se stavlja na teret.

9. Kažnjivi članak 229. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. istog članka navedenog Zakona propisuje da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Kažnjivi članak 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka. Prilikom odmjeravanja kazne sud je vodio računa o vrsti i težini počinjenih prekršaja te o nastalim posljedicama. Kao olakotne okolnosti sud je uzeo neosuđivanost okrivljenika za istovrsne prekršaje vidljivo iz Potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 15. listopada 2025. i obiteljske prilike okrivljenika koji je oženjen i otac jednog maloljetnog djeteta. Međutim u konkretnom slučaju sud nije našao osobito olakote okolnosti iz članka 37. Prekršajnog zakona za ublažavanje novčanih kazni okrivljeniku zbog čega je istome za počinjenja djela utvrdio novčane kazne u zakonskim minimumima koje u zbroju čine jedinstvenu novčanu kaznu za djela u stjecaju. Izrečenom će se novčanom kaznom po ocjeni ovog suda ostvariti svrha kažnjavanja u općem i posebnom smislu, na način da će ova vrsta sankcije izraziti društvenu osudu zbog počinjenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i ostale da ne čine prekršajna djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja prekršajnih djela i o pravednosti kažnjavanja.

10. Odluka o trošku temelji se na članku 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, odmjeren je na temelju trajanja i složenosti postupka u kojem je održana jedna rasprava uz ročište za objavu presude te ga je dužan platiti okrivljenik jer je presudom proglašen krivim i navedeni je trošak prouzročio.

U Varaždinu 17. listopada 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Valentina Bunić, v.r.

Vesna Poljan, v.r.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica

Hana Strnišćak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana po primitku presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu u dva istovjetna primjerka pismeno putem ovog suda.

Presudu dostaviti:

1. okrivljeniku, GĆ, [adresa]

2. branitelju, Goran Gložinić, Hrastovsko, Kalnička 3

3. tužitelju, Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Varaždin, A. Opolski 2