REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU STALNA SLUŽBA U DARUVARU

Daruvar, Stjepana Radića 27

Poslovni broj: Pp-628/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru po sucu ovog suda Miri Vrbica uz sudjelovanje Melite Vocel kao zapisničara u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika Hrvatske šume d.o.o. i drugookrivljenika HF, zbog prekršaja iz čl. 228. st. 1. pod 28. i pod. 30. i st. 2. Zakona o zaštiti prirode (NN broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora kopnenih ekosustava, Samostalni izvršitelj u Bjelovaru, klasa: 352-01/24-02/54, urbroj: 443-01-16-05/4-24-5 od 29. siječnja 2024., dana 16. listopada 2025. javno uz objavljivanje

p r e s u d i o  j e

Prvookrivljena pravna osoba: Hrvatske šume d.o.o., sjedište [adresa], OIB 69693144506, MBS: [matični broj subjekta], žiro račun u PBZ IBAN [broj bankovnog računa], oko 8000 zaposlenih, od imovine posjeduje upravne zgrade, građevinska zemljišta, vozni park, temeljni kapital 1550507330,00 eura, pravna osoba posluje pozitivno i ne može se očitovati o dobitku, prekršajno osuđivana, vode se drugi prekršajni postupci, pravnu osobu predstavlja UF temeljem punomoći,

Drugookrivljenik odgovorna osoba: HF, sin H i U rođ. Č, rođen **.**.1982. u [adresa], prebivalište [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin Republike Hrvatske, oženjen sa Ž koja prima plaću oko 1.500,00 eura, otac dvoje maloljetne djece, pismen, završio VSS, po zanimanju upravitelj šumarije zaposlen u Hrvatskim šumama, Uprava šuma Bjelovar, Šumarija Daruvar sa mjesečnom plaćom u iznosu od 1.800,00 do 2.000,00 eura, vlasnik osobnog automobila marke Toyota 2015.g., marke Opel Corsa 2005.g., motocikla marke BMW 2005.g., prekršajno neosuđivan, ne vodi se drugi postupak protiv istoga, nije pod istragom, neodlikovan,

krivi su

što su:

I prilikom sječe drvne mase srušili stablo na kojem je bilo gnijezdo orla štekavca (Haliaeetus albicilla), a koji spada u strogo zaštićenu vrstu sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN br. 144/13 i 73/16), te je naveden u Prilogu I. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama.

Sječa stabla izvršena je 16. siječnja 2024. god na katastarskoj čestici [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina], a što je utvrđeno neposrednim inspekcijskim nadzorom obavljenim dana 23. siječnja 2024. godine na lokaciji odjel/odsjek 53 c, Šumsko gospodarska jedinica Daruvarske prigorske šume, Šumarija Daruvar, Uprava šuma Podružnica Bjelovar, Hrvatske šume d.o.o., a da nisu ishodili dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za izuzećem od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim vrstama u koje spada i orao štekavac (lat. Haliaeetus albicilla),

dakle, provodili zabranjene aktivnosti i radnje iz čl. 153. Zakona o zaštiti prirode sa strogo zaštićenim vrstama bez dopuštenja ili protivno dopuštenju iz čl. 155. st. 3. Zakona o zaštiti prirode,

te su time počinili prekršaj iz čl. 153. st. 2. pod. 4. Zakona o zaštiti prirode, a kažnjivo po čl. 228. st. 1. pod. 30. za pravnu osobu, odnosno čl. 228. st. 2. za odgovornu osobu u pravnoj osobi,

II Na temelju odredbe čl. 228. st. 1. pod. 30. i st. 2. Zakona o zaštiti prirode

prvookrivljeniku pravnoj osobi Hrvatske šume d.o.o. uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona

izriče se

novčana kazna u iznosu od 1.300,00 eur (tisuću tristo eura).

drugookrivljeniku odgovornoj osobi ČF uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona

izriče se

novčana kazna u iznosu od 260,00 eur (dvjesto šezdeset eura).

Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana po pravomoćnosti presude, a ukoliko okrivljenici ne plate izrečenu novčanu kaznu u cijelosti ili djelomice u ostavljenom roku novčana kazna naplatiti će se prisilno temeljem čl.34. Prekršajnog zakona.

Ukoliko prvookrivljenik Hrvatske šume d.o.o. u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne (866,67 eur), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, temeljem čl.152. st.3. Prekršajnog zakona.

Ukoliko drugookrivljenik HF u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne (173,33 eur), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, temeljem čl.152. st.3. Prekršajnog zakona.

III Okrivljenici su dužni u smislu čl.138. st.2. t.2. i 3. Prekršajnog zakona platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu svaki po 50,00 eur u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora kopnenih ekosustava, Samostalni izvršitelj u Bjelovaru, podnio je optužni i nadopunu optužnog prijedloga protiv okrivljenika radi prekršaja opisanih u izreci ove presude.

2. Predstavnik pravne osobe UF pozvana temeljem čl.171a Prekršajnog zakona da se očituje o optužnom aktu i krivnji za prekršaj koji im se stavlja na teret izjavljuje da je razumjela optužni akt i ne osjećaju se krivim za prekršaj koji im se stavljaj na teret.

Predstavnica pravne osobe u spis je priložila pisanu obranu u kojoj u bitnome navode da prvookrivljena pravna osoba nije počinila, niti dozvolila počinjenje prekršaja iz čl.153. stavak 2, točke 2,4,5 i članka 155.st.3. Zakona o zaštiti prirode budući da je prvookrivljena pravna osoba poduzela sve radnje te upozoravala odgovorne osobe u pravnoj osobi da postupaju isključivo u skladu sa normativnim aktima i zakonskim odredbama u svim segmentima poslovanja, a što su oni u svakodnevnom radu i poštivali. Prvookrivljena pravna osoba nije dopustila, a pogotovo nije naložila bilo kakovo postupanje u konkretnom slučaju koje bi bilo suprotno zakonskim propisima, posebice ne suprotno odredbama čl.153. i čl.155. Zakona o zaštiti prirode. Prvo okrivljena pravna osoba svjesna je obveze koje proizlaze iz istih, a posebice budući da znaju da na području Šumarije Daruvar obitava nekoliko strogo zaštićenih vrsta pa tako i strogo zaštićena vrsta orla štekavca, odnosno da su pojedini odjeli/odsjeci GJ Daruvarske prigorske šume i GJ Vrani kamen, područja njihovog staništa. Upravo zato je ovim šumskogospodarskim područjem zadužena osoba, zaposlenik prvookrivljene pravne osobe koja uz primarno šumarsku struku, ima sklonosti ka fauni, lovstvu i zaštiti prirode, koja svakodnevno uz organizaciju rada i poslovanja osnovne djelatnosti prilikom obilaska šumsko gospodarskog područja dodatno skrbi i prati kretanje populacije zaštićenih vrsta, pa tako i orla štekavca koji obitava na području Šumarije, a što se dokazuje i urednim prijavama svih aktivnih gnijezda u kojima prebiva orao štekavac što je i vidljivo iz priložene dokumentacije. Zbog toga je uz redovni posao Šumarske struke prisutno i permanentno višegodišnje praćenje aktivnosti gnijezda u odnosu na ona koja su postala ne aktivna, a sto je upravo bilo i s ne aktivnim, napuštenim gnijezdom u konkretnom slučaju, za koje im se pokušava imputirati prekršajna odgovornost zbog sumnje u povredu odredbi Zakona o zaštite prirode. Prvookrivljena pravna osoba odgovorno tvrdi da nije bilo namjere protupravnog postupanja, a pogotovo nije bilo namjere uništavanje, oštećivanje ili uklanjanja razvojnih oblika, gnijezda ili legla. Iz samog činjeničnog opisa prekršaja u optužnom prijedlogu, kao ni dopuni istog, nije navedena namjera kao konstitutivni elemenata od kojeg ovisi ispunjenje biće prekršajnog djela. Uvidom u poslovnu dokumentaciju Šumarije Daruvar, nesporno je da se uredno vodila evidencija strogo zaštićenih vrsta, a sve na obrascu kako to propisuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zavod za zaštitu okoliša i prirode sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode te Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Osim evidencija koje im nalažu propisi zaštite prirode, u skladu sa pozitivnim propisima i zakonskim odredbama iz oblasti šumarstva zaštićenim vrstama flore i faune čija su staništa na njihovim šumskogospodarskim područjima posvećeno je i posebno poglavlje u propisima osnove gospodarenja Gospodarskim jedinicama na kojima su staništa istih registrirana u dijelu ,,Utvrđena prisutnost ciljnih vrsta na temelju karte ciljnih vrsta", a u odnosu na predmet ovog prekršaja kao Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000010 Poilovlje s ribnjacima, što je moguće dokazati uvidom u važeće osnove gospodarenja (važe 10 godina). Obarano stablo na kojem se nalazilo ne aktivno, znatno oštećeno gnijezdo orla štekavca, a za koje im se stavlja na teret prekršajna odgovornost u ovom postupku, nalazilo se u 53 c odjelu. Obarano stablo bilo je doznačeno godinu dana ranije, no napominju da je isto doznačeno tek nakon što se sa sigurnošću utvrdilo da je gnijezdo u krošnji bilo već tada znatno oštećeno, nije bilo donjeg dijela, bilo je šuplje bez dna i bio je vidljiv samo ostatak gnijezda tzv. prsten. Već tada u vrijeme prije doznake i dvije tri godine prije praćene su jedinke orla štekavca koje su bile samo u preletu ovim područjem prema privatnim šumama i končenjačkim ribnjacima, a zaposlenicima šumarije jako dobro poznato da i na području privatnih šuma koje se prostiru teritorijalno nastavno uz njihovo 53 c i 54 c odjele, ima aktivnih gnijezda orla štekavca. Pri preletu jedinke se nisu zadržavale na ovom stablu gdje je bilo neaktivno gnijezdo, niti na stablima u blizini, a što je bilo očito jer konstantnim obilaskom terena ispod krošnji stabala na ovom području nije bilo izmeta ptica. Dakle, i nakon same doznake, opreza radi, sječa stabla je bila i više od godinu dana kasnije kada se sa sigurnošću moglo utvrditi da je gnijezdo gotovo potpuno propalo i postalo pticama neupotrebljivo budući je ostao samo prsten istog. Prvo aktivno gnijezdo u odnosu na obarano stablo nalazi se u 52 g odjelu, a što je cca 500 metara udaljenosti, a ista ili veća udaljenost je i u odnosu na aktivna gnijezda u privatnim šumama uz 53c i 54 c prema selu Otkopi i Dioš gdje orao štekavac ima staništa. Drugookrivljeni upravitelj šumarije dobro zna i prati na ovom šumsko gospodarskom području nekih 25 jedinki ove vrste unazad nekoliko godina. Prema njegovoj izjavi nekih dvanaestak parova koji tu obitavaju i njihov broj se ne smanjuje, čak naprotiv, povećava se i ove godine uočenim mladim pticama, što sve ukazuje da se sječom doznačenog stabla na kojem se nalazilo neaktivno i u znatnoj mjeri propalo gnijezdo nije naštetilo populaciji vrste. Stablo na kojem se nalazilo ne aktivno i u vidnom mjeri oštećeno gnijezdo ni u kom slučaju nije obarano s namjerom uklanjanja istog, već se pri provođenju propisa osnove gospodarenja šumom praćenjem učinilo nespornim da je ono više godina napušteno. Da nema bilo kakve namjere ugrožavanja zaštićene vrste, govori i činjenica da zaposlenici prvookrivljene pravne osobe konstantno prate populacije zaštićenih vrsta, te su nedavno ove godine pronašli novo aktivno gnijezdo koje je evidentirano na području 52 f odjela te će u propisanim rokovima biti prijavljeno na propisanom obrascu evidentiranja strogo zaštićenih vrsta za 2025. godinu. Koliko zaposlenici prvookrivljene pravne osobe skrbe uz osnovnu djelatnost gospodarenja šumama i o suživotu zaštićenih vrsta na ovom području, govori i činjenica da su prilikom redovnog obavljanja posla na šumsko gospodarskom području GJ Vrani kamen početkom ove godine u vrijeme zime uočili uginulu jedinku orla što su odmah prijavili Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode BBŽ u Čazmi, nakon čega su isti izišli na teren i zbrinuli pticu.

Dokazi: popunjeni obrasci za evidentiranje strogo zaštićenih vrsti za GJ Daruvarske prigorske šume, Karta šumsko gospodarskog područja s naznakom mjesta oborenog stabla, stabla na kojem je evidentirano najbliže aktivno gnijezdo mjestu obaranja, te naznakom mjesta novo sačinjenog i po uočavanju, evidentiranog gnijezda. Izvršiti uvid u osnove gospodarenja u dijelu utvrđivanja prisutnosti zaštićenih vrsta.

Drugookrivljeni HF je zaposlenik prvookrivljene pravne osobe kao upravitelj Šumarije neposredno je nadređen svjedocima ŽF i ŠF, a uz to što je stručna osoba šumarske struke, a kao lovac i dodatno ima sklonosti ka fauni šumskogospodarskih područja, tako da svakodnevno upozorava na poštivanje pozitivnih zakonskih propisa zaštite okoliša i prirode. Osobno je upoznat s lokacijama na kojima se nalaze aktivna gnijezda ove zaštićene vrste i ne samo gnijezda, već u gustoj šumi unutar 52 c odjela na priloženoj karti područja prepoznaje i može pokazati mjesta tj. stabla na kojima parovi štekavca svakodnevno obitavaju, tu ih nitko ne dira i znatno su udaljeni od mjesta izvođenja šumarskih radova. Njihova prisutnost osim okularnog zapažanja, a radi se o izuzetno velikim pticama koje se moraju uočiti i vidjeti pri samom prolasku ovim područjem, svjedoče izmeti ispod stabala gdje im je stanište.

Kao što je vidljivo iz svega naprijed iznesenog, s što je moguće provjeriti i u dokumentaciji pravne osobe, jasno proizlazi upravo suprotno navodima optužnog prijedloga, te je očito da je prvookrivljena pravna osoba poduzela sve da se postupa sukladno pozitivnim propisima kako ne bi bilo prekršajne odgovornosti ni u kojem segmentu poslovanja. Od strane prvo okrivljene pravne osobe svim radnicima naloženo je poštivanje svih zakonskih propisa, a u konkretnom slučaju ukazivano im je na obvezu poštivanja Zakona o zaštiti prirode, sukladno kojim propisima su prvo i drugo okrivljenik i postupali u konkretnom predmetu, prvo okrivljena pravna osoba, a posebice drugo okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi poduzeli su sve u granicama svojih mogućnosti i ovlaštenja postupajući u skladu s propisima. Ni u optužnom prijedlogu, a niti u dopuni optužnog prijedloga ne stoji da bi djelo bilo počinjeno s namjerom, a koja je kao oblik krivnje u konkretnom slučaju konstitutivni element bića prekršajnog djela budući da Zakon o zaštiti prirode propisuje da se prekršaj iz čl. 228. st. 1. podst. 28. može počiniti isključivo s namjerom, a što je prvookrivljena pravna osoba u pisanoj obrani jasno i dokazala da ni u kojem slučaju nije obaranje stabla počinjeno s namjerom rušenja gnijezda jedinki zaštićene vrste već naprotiv o istima skrbi u okviru svojih mogućnosti te poštuje propise, te ne može prihvatiti odgovornost za prekršaj. Prilažu rješenje i presudu Visokog prekršajnog suda RH kojima su u sličnim situacijama prekršajne odgovornosti zbog povrede odredbi Zakona o zaštiti prirode okrivljenici oslobođeni od optužbe, odnosno odbačen je optužni prijedlog.

Dokaz: Uvid u Rješenje Visokog prekršajnog suda broj Ppž-8817/2023 i Presudu Visokog prekršajnog suda u predmetu Pp-2391/2021od 26. ožujka 2025.

Stoga predlažu sudu po provedenom postupku, a s obzirom na sve izneseno utvrdi da ne postoji odgovornost okrivljenika, te osloboditi prvookrivljenu pravnu osobu prekršajne odgovornosti za predmetni prekršaj koji im se pokušava staviti na teret, sve budući nije bilo namjere, te smatraju da se ne radi niti o prekršaju iz čl. 228. st. 1. podst. 30., a u vezi s čl. 155. st. 3. Zakona o zaštiti prirode jer to ne proizlazi iz činjeničnog opisa djela.

Predstavnica prvookrivljene pravne osobe u završnom govoru stranaka izjavljuje da ostaje kod svoje pisane obrane od 15. srpnja 2025. godine, ne osjeća se krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret iz razloga što isti nije počinila niti je dopustila ovlaštenim osobama u pravnoj osobi bilo kakvo postupanje koje u suprotnosti sa odredbama kako Zakona o šumama tako i Zakona o zaštiti prirode a čije odredbe im se konkretno nastoje pripisati kao počinjenje prekršaja u konkretnom slučaju. Sve odredbe Zakona o zaštiti prirode su u potpunosti poštivane od strane odgovornih osoba u pravnoj osobi, čak štoviše iste odredbe su i unesene u osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom u kojoj je vršen nadzor pa napominju da su osnove gospodarenja provedbeni propisi šumarske struke kojih se šumarski stručnjaci moraju pridržavati i kojih se pridržavaju, a što je i dokazano sa slušanjem drugookrivljene odgovorne osobe i predloženih svjedoka tijekom postupka. Stoga predlažu sudu da nakon izvedenih dokaza utvrdi da ne postoji odgovornost kako prvookrivljene pravne osobe tako i drugookrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi te da ih stoga oslobodi prekršajne odgovornosti za predmetni prekršaj koji im se pokušava staviti na teret iz čl. 228. st. 1. pod. 30. a u svezi s čl. 155. st. 3. Zakona o zaštiti prirode jer sve to ne proizlazi iz činjeničnog stanja i izvedenih dokaza tijekom postupka i nema drugih dokaznih prijedloga.

3. Drugookrivljenik HF pozvan temeljem čl.171a Prekršajnog zakona da se očituje o optužnom aktu i krivnji za prekršaj koji mu se stavlja na teret izjavljuje da je razumio optužni akt i ne osjeća se krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

Drugookrivljenik HF ispitan izjavljuje da je bio odgovorna osoba u Šumariji u Daruvaru u vrijeme navedeno u optužnom aktu jer je upravitelj Šumarije Daruvar. Osobno ne dozvoljava sječu stabala već sav proces obaranja stabala se vrši prema doznačnim knjižicama koje na terenu doznačuje inženjer šumarstva i nakon toga se iste unose u planove odnosno programe i samim time odobrava godišnji plan u kojem je taj odsjek ukupne sječe za iduću godinu, ali s navedenim slučajem je upoznat i prije same sječe je više puta bio na tom lokalitetu. Stablo na kojem je bilo gnijezdo obišao je više puta u periodu od ljeta 2022. godine do navedenog trenutka obaranja i pod tim stablom nije bilo vidljivog izmeta kao što je navedeno u pisanoj obrani i od gnijezda je ostao samo prsten. Obilaskom prostora gdje se nalazilo gnijezdo odnosno tog stabla koje je oboreno utvrđeno je da je od gnijezda ostao samo prsten i da se sa zemlje kroz gnijezdo vidi, a što znači da je gnijezdo oštećeno odnosno napušteno. Da se gnijezdio koristilo ono ne bi bilo tako oštećeno odnosno ne bi se kroz njega moglo vidjeti, a radi se o gnijezdu koje je promjera minimalno jedan metar. Gnijezdo se inače nalazilo u rašljama bukve. Radi se o ptici orao štekavac, koja je velika ptica kada sjedi u gnijezdu ona se vidi, kada stoji na zemlji ona je visine oko 70-80 cm, a ima raspon krila oko 2 metra. Ptica orao štekavac na jednom području gdje obitava koristi više gnijezda od 2-3 pa čak i više i u pravilu svake godine stvara novo gnijezdo, bar koliko su primijetili na njihovom području i da ta gnijezda koja su aktivna nisu trajno aktivna. S obzirom na veličinu gnijezda vrlo često se dogodi da vremenske neprilike oštete gnijezdo ili sruše. Osobno nije vidio oboreno stablo i gnijezdo, ali je znao gdje se nalazi te je po prijavi sa inspektorom KF bio pored tog stabla gdje nisu našli ostatke gnijezda. Radilo se je o gnijezdu od kojeg je ostao samo prsten i očito je bio toliko sasušen i da se je uslijed pada doslovno sasuo. Osobno je izišao na teren s inspektorom i stablo se je nalazilo na mjestu gdje je oboreno, a od obaranja je prošlo 6-7 dana. Nisu tražili dopuštenje Ministarstva gospodarstva za rušenje tog stabla jer gnijezdo nije bilo aktivno. Prema Programu gospodarenja šumarije Daruvarskih prigorskih šuma odjel/odsjek 52G vidljivo je da se tamo evidentiraju aktivna gnijezda orla štekavca, da vrše praćenje gnijezda, a u spis prilaže izvadak iz tog Programa gospodarenja odnosno obrazac O2. To nije jedini lokalitet gdje imaju gnijezda orla štekavca i sva su gnijezda prijavljena i sva se prate.

Drugookrivljenik u završnom govoru stranaka izjavljuje da ostaje kod svoje obrane, ne osjeća se krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret i nema drugih dokaznih prijedloga.

4. Svjedok KF ispitan izjavljuje da je dana navedenog u optužnom aktu obavio inspekcijski pregled i tom je prilikom utvrdio da je bilo srušeno jedno stablo, a na kojem se nalazilo gnijezdo orla štekavca. Prilikom inspekcijskog nadzora vidio je to oboreno stablo, a bilo je to u neposrednoj blizini gdje je inače to stablo bilo, vidio je tom prilikom to gnijezdo odnosno granje od tog gnijezda. To se je gnijezdo raspalo odnosno bilo je tog granja, a iz slika koje je slikao prilikom inspekcijskog nadzora vidljivo je da je padao snijeg pa nije mogao točno utvrditi veličinu gnijezda. Okrivljenici nisu imali odobrenje Ministarstva gospodarstva za rušenje stabla na kojem se nalazilo gnijezdo orla štekavca. Nije vidio to gnijezdo u rašljama već ga je vidio razasutog po površini. Nije to gnijezdo vidio prije obaranja stabla. Pošto je padao snijeg granje je bilo vlažno. Ne može sada točno reći da li se radilo o svježem ili starijem granju, a ne može točno reći koliko je toga bilo količinski na hrpi pošto je tlo bilo prekriveno snijegom. Nije vidio ni izmet od ptice zbog snijega odnosno jer je tlo bilo prekriveno snijegom. Postupao je po prijavi, osobno je vidio ostatke gnijezda u krošnjama. Ne može reći da li je to gnijezdo bilo aktivno ili neaktivno jer su Hrvatske šume trebale to gnijezdo pratiti pet godina i ako pet godina nije bilo aktivno to prijaviti Ministarstvu gospodarstva. U vrijeme inspekcijskog nadzora vidio je jedno aktivno gnijezdo i misli da je bio jedan prelet orla.

Drugookrivljenik ima primijetiti na iskaz svjedoka ukoliko je gnijezdo bilo aktivno vidjeli bi se ostatci perja ili izmeta od te ptice jer je to upravo bilo vrijeme kada se ptice pare. Normalno da je bilo granja okolo jer je srušeno stablo promjera 15 metara, ali je srušeno još stabala okolo.

5. Svjedok PF ispitan izjavljuje da dolaskom drugookrivljenika u kolovozu 2022. na mjesto upravitelja Šumarije Daruvar sazvao je lugare da bi provjerili takve situacije gnijezda zaštićenih vrsta na području Šumarije Daruvar. U [adresa] odnosno na području Šumarije Daruvar oduvijek imaju prisutnost orla štekavca, pa samim time i njihovih gnijezda. Na području Otkopa koji je njegov reon imaju evidentiranih nekoliko gnijezda orla štekavca, a među kojima je i sporno gnijezdo. Upravo se ta gnijezda i nalaze na odjelu 53 C odnosno sporno gnijezdo bilo je na lokaciji odjel 53 C, a to su Daruvarske prigorske šume, a u neposrednoj blizini odnosno u odjelu 52 F nalaze se još tri gnijezda orla štekavca. Na temelju usmene naredbe upravitelja te 2022. godine obišao je predmetno gnijezdo i vidio je da postoji samo obod gnijezda, a nema dna gnijezda, kada je pogledao gore vidjelo se svjetlo kroz gnijezdo, a ispod nije bilo ni izmeta ni bilo kakvih tragova koji bi upućivali da ptica tu obitava odnosno da koristi gnijezdo. Tom prilikom obišao je i odsjek 52 F gdje se nalaze tri gnijezda orla štekavca kao što je i naveo i zaključio je da su ta tri gnijezda aktivna. U Šumariji Daruvar radi od 1. svibnja 1995., a na predmetnom području gdje je bilo gnijezdo je od 1. lipnja 2022., a u njegovom redovnom opisu poslova je i praćenje tih gnijezda. Moraju podnositi i godišnja izvješća za te zaštićene vrste. Prilikom obilaska tog gnijezda u kolovozu 2022. po njegovoj procjeni zaključio je da se to gnijezdo ne koristi od strane ptice već duže vrijeme i s obzirom na izgled gnijezda zaključio je da ga ptica ne može sanirati. Negdje u studenom 2023. ponovo je za svaki slučaj obišao to sporno gnijezdo utvrdio je definitivno da se to gnijezdo ne koristi čak je otpao jedan dio oboda, odnosno čudio se da nije palo dolje, bilo je napola na stranu, bilo je još derutnije nego 2022. Koliko god radi u Šumariji Daruvar promijenilo se je nekoliko upravitelja i svi su se jednako skrbili o gnijezdima zaštićenih vrsta. Nije bio prisutan samom obaranju stabla, niti inspekcijskom nadzoru, ali je bio na terenu neposredno nakon što je stablo oboreno, odnosno kako je došla prijava, vidio je krošnju, ali u rašljama krošnje nije vidio ništa. Nije se logički po njemu ništa moglo niti naći u rašljama stabla jer ono što je vidio prije dva mjeseca odnosno kako je gnijezdo izgledalo loše moralo se raspasti. Po njegovoj procjeni postoji mogućnost da je gnijezdo palo i prije obaranja stabla.

6. Svjedok ŽF ispitan izjavljuje da radi u Šumariji Daruvar od 2017. i to od 1. studenog, a kao revrinik vršio je doznaku stabala u 53C odjel odnosno odsjek, a to spada u Šumarsko gospodarsku jedinicu Daruvarske prigorske šume i 2020. i 2023. vršio je doznaku stabala u tom odsjeku i tamo je bilo neaktivno gnijezdo orla štekavca i 2023. doznačio je stablo na kojem se nalazilo neaktivno gnijezdo orla štekavca, a 2024. je bila sječa stabla. Zaključio je da je gnijezdo neaktivno po tome što nije ptica bilo gore, nije na tlu okolo stabla bilo ni perja, ni izmeta, a gnijezdo je bilo u poluraspadu. Kada je došao inspektor bio je prisutan i inspektor nije niti mogao naći gnijezdo, odnosno bile su samo grane, bila je puna šuma grana, a ni tada nisu našli ni izmeta ni perja. Nakon doznake, a prilikom sječe bio je ponovo na tom dijelu gdje se nalazilo to stablo sa tim gnijezdom, po njemu ono je i dalje bilo neaktivno, a želi dodati da ih prilikom sječe bude više i da je netko primijetio da su gore ptice, odnosno da je gnijezdo aktivno ne bi srušili to stablo jer pravnoj osobi jedno stablo ne znači ništa. U tijeku 11. i 12. mj. 2023. vršili su sječu stabala u 53A odsjeku Daruvarskih prigorskih šuma, a koji od odsjeka 53C dijeli samo jarak i tom prilikom je vidio da je gnijezdo orla štekavca neaktivno. Želi dodati da se međusobno konzultiraju odnosno razgovaraju i da je netko primijetio da je to gnijezdo aktivno ne bi ga rušili jer nemaju nikakve zle namjere. Već u tijeku 2020. u tom odsjeku vršio je doznaku i već tada je vidio da je to gnijezdo neaktivno. Radi se o gnijezdu koji je promjera sigurno 2 metra, između rašlji od drveta, već je tada bilo vidljivo oštećenje gnijezda, nije bilo izmeta na tlu, a ni preleta ptica. To se gnijezdo nalazilo ispod stabla na slici 1, a što je vidljivo samo kao granje i to rasuto granje, nije vidio u obliku gnijezda kao pleteno.

7. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid i pročitan je zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru (stranica broj 7-20), rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode (stranica broj 21-22), obrazac za evidentiranje strogo zaštićenih vrsta (stranica broj 23-24), izvadak iz prekršajne evidencije (stranica broj 33-42), izvadak iz sudskog registra (stranica broj 43-91), te su ispitani svjedoci KF, PF i ŽF.

8. Nakon ovako provedenog postupka, ocjenjujući provedene dokaze zasebno i sve dokaze zajedno, te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud nalazi da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.

9. Sud nije prihvatio obranu pravne osobe da odgovorno tvrdi da nije bilo namjere protupravnog postupanja, a pogotovo nije bilo namjere uništavanje, oštećivanje ili uklanjanja razvojnih oblika, gnijezda ili legla. Obarano stablo na kojem se nalazilo neaktivno, znatno oštećeno gnijezdo orla štekavca, a za koje im se stavlja na teret prekršajna odgovornost u ovom postupku nalazilo se je u 53 c odjelu. Obarano stablo bilo je doznačeno godinu dana ranije, a doznačeno je tek nakon što se sa sigurnošću utvrdilo da je gnijezdo u krošnji već bilo tada znatno oštećeno, nije bilo donjeg dijela, bilo je šuplje, bez dna i bio je vidljiv samo ostatak gnijezda tzv. prsten, koja obrana je neuvjerljiva i usmjerena ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, a iz iskaza drugookrivljenika ČF proizlazi da je odgovorna osoba u pravnoj osobi. Stablo na kojem je bilo gnijezdo obišao je više puta u periodu od ljeta 2022. godine do navedenog trenutka obaranja i pod tim stablom nije bilo vidljivog izmeta kao što je navedeno u pisanoj obrani i od gnijezda je ostao samo prsten. Osobno je izišao na teren s inspektorom i stablo se je nalazilo na mjestu gdje je oboreno, a od obaranja je prošlo 6-7 dana. Nisu tražili dopuštenje Ministarstva gospodarstva za rušenje tog stabla jer gnijezdo nije bilo aktivno, koja obrana je neuvjerljiva i usmjerena ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, povjerovao je iskazu svjedoka KF da je dana navedenog u optužnom aktu obavio inspekcijski pregled i tom je prilikom utvrdio da je bilo srušeno jedno stablo, a na kojem se nalazilo gnijezdo orla štekavca. Prilikom inspekcijskog nadzora vidio je to oboreno stablo, a bilo je to u neposrednoj blizini gdje je inače to stablo bilo, vidio je tom prilikom to gnijezdo odnosno granje od tog gnijezda. To se je gnijezdo raspalo odnosno bilo je tog granja, a iz slika koje je slikao prilikom inspekcijskog nadzora vidljivo je da je padao snijeg pa nije mogao točno utvrditi veličinu gnijezda. Okrivljenici nisu imali odobrenje Ministarstva gospodarstva za rušenje stabla na kojem se nalazilo gnijezdo orla štekavca, koji je iskazivao jasno, uvjerljivo i detaljno i koja se temelji na neposrednom opažanju inspektora i sud ne vidi razloga zašto bi isti neosnovano teretio okrivljenike, povjerovao je iskazu svjedoka ŠF da na području Otkopa koji je njegov reon imaju evidentiranih nekoliko gnijezda orla štekavca, a među kojima je i sporno gnijezdo. Upravo se ta gnijezda i nalaze na odjelu 53 C odnosno sporno gnijezdo bilo je na lokaciji odjel 53 C, a to su Daruvarske prigorske šume, a u neposrednoj blizini odnosno u odjelu 52 F nalaze se još tri gnijezda orla štekavca. Na temelju usmene naredbe upravitelja te 2022. godine obišao je predmetno gnijezdo i vidio je da postoji samo obod gnijezda, a nema dna gnijezda, kada je pogledao gore vidjelo se svjetlo kroz gnijezdo, a ispod nije bilo ni izmeta ni bilo kakvih tragova koji bi upućivali da ptica tu obitava odnosno da koristi gnijezdo. Negdje u studenom 2023. ponovo je za svaki slučaj obišao to sporno gnijezdo utvrdio je definitivno da se to gnijezdo ne koristi čak je otpao jedan dio oboda, odnosno čudio se da nije palo dolje, bilo je napola na stranu, bilo je još derutnije nego 2022.,koji je iskazivao jasno, uvjerljivo i detaljno, povjerovao je iskazu svjedoka ŽF da je kao revrinik vršio je doznaku stabala u 53C odjel odnosno odsjek, a to spada u Šumarsko gospodarsku jedinicu Daruvarske prigorske šume i 2020. i 2023. vršio je doznaku stabala u tom odsjeku i tamo je bilo neaktivno gnijezdo orla štekavca i 2023. doznačio je stablo na kojem se nalazilo neaktivno gnijezdo orla štekavca, a 2024. je bila sječa stabla. Zaključio je da je gnijezdo neaktivno po tome što nije ptica bilo gore, nije na tlu okolo stabla bilo ni perja, ni izmeta, a gnijezdo je bilo u poluraspadu. Kada je došao inspektor bio je prisutan i inspektor nije niti mogao naći gnijezdo, odnosno bile su samo grane, bila je puna šuma grana, a ni tada nisu našli ni izmeta ni perja, koji je iskazivao jasno, uvjerljivo i detaljno i sukladno drugim provedenim dokazima, uvidom u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 23. siječnja 2024. (stranica broj 7-20) utvrđeno je da je orao štekavac strogo zaštićena vrsta sukladno Pravilniku o strogo zaštićenom vrstama. Šumarija je dana 16. siječnja 2024. obavila sječu drvne mase na području općine Končanica, a prilikom sječe oboreno je jedno stablo na kojem je bilo gnijezdo orla štekavca, a što je na katastarskoj čestici [katastarska čestica], koji je sastavljen sukladno čl. 158. st. 5. Prekršajnog zakona pa ga je sud cijenio kao valjan dokaz, iz čega ovaj sud zaključuje da su okrivljenici 16. siječnja 2024. god na katastarskoj čestici [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina], prilikom sječe drvne mase srušili stablo na kojem je bilo gnijezdo orla štekavca (Haliaeetus albicilla), a koji spada u strogo zaštićenu vrstu sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN br. 144/13 i 73/16), te je naveden u Prilogu I. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama, a što je utvrđeno neposrednim inspekcijskim nadzorom obavljenim dana 23. siječnja 2024. godine na lokaciji odjel/odsjek 53 c, Šumsko gospodarska jedinica Daruvarske prigorske šume, Šumarija Daruvar, Uprava šuma Podružnica Bjelovar, Hrvatske šume d.o.o., a da nisu ishodili dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za izuzećem od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim vrstama u koje spada i orao štekavac (lat. Haliaeetus albicilla), pa ovaj sud smatra dokazanim djelo drugookrivljenika ČF kako je to opisano u izreci ove presude, a nalazeći u djelu obilježja prekršaja iz citiranog propisa proglasio ga krivim i izrekao mu novčanu kaznu ispod najmanje novčane kazne propisane zakonom za taj prekršaj.

10. Kako je odgovornost pravne osobe uvjetovana odgovornošću odgovorne osobe, a u konkretnom slučaju dokazana je odgovornost odgovorne osobe, pa samim time i pravne osobe, pa je ovaj sud proglasio krivom i pravnu osobu i izrekao joj novčanu kaznu ispod najmanje novčane kazne propisane zakonom za taj prekršaj.

11. Sud je u tijeku dokaznog postupka na nedvojben način dokazao odlučne činjenice iz kojih proizlazi da je su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret jer je nedvojbeno utvrđeno da su srušili stablo na kojem je bilo gnijezdo orla štekavca, a koji spada u strogo zaštićenu vrstu sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama, a da prethodno nisu ishodili dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za izuzećem od zabranjenih radnji sa strogo zašt9ićenim vrstama u koje spada i orao štekavac.

12. Pri odmjeravanju novčane kazne prvookrivljenoj pravnoj osobi Hrvatske šume d.o.o. sud je uzeo u obzir kao otegotne okolnosti da je pravna osoba osuđivana, što je utvrđeno uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije (stranica broj 33-40), a olakotnih okolnosti nije bilo, pa joj je stoga uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona izrekao novčanu kaznu ispod najmanje zakonom propisane novčane kazne za taj prekršaj, držeći da će se i s tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja.

13. Pri odmjeravanju novčane kazne drugookrivljeniku ČF sud je uzeo u obzir olakotne okolnosti da do sada nije osuđivan, što je utvrđeno uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije (stranica broj 41-42), da je otac dvoje maloljetne djece, dok otegotnih okolnosti nije bilo, pa mu je stoga uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona izrekao novčanu kaznu ispod najmanje zakonom propisane novčane kazne za taj prekršaj, držeći da će se i s tako izrečenom novčanom kaznom drugookrivljenik ubuduće kloniti činjenja takvih ili sličnih prekršaja, te da će se i tako postići svrha kažnjavanja.

14. Odluka o troškovima postupka za okrivljenike temelji se na odredbi čl.138. st.2. t.3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na troškove vođenja prekršajnog postupka određene u paušalnom iznosu, u smislu točke I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), a određeni su razmjerno dužini trajanja, složenosti postupka i imovinskim prilikama okrivljenika, a sud je iste obvezao na platež navedenih troškova, jer su isti proglašeni krivima.

15. Na temelju iznesenih razloga sud je presudio kao u izreci ove presude.

U Daruvaru 16. listopada 2025.

Zapisničar

Sudac

Melita Vocel, v.r.

Mira Vrbica, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka.

DNA:

1. Prvookrivljeniku

2. Drugookrivljeniku

3. Tužitelju

4. Spis