Poslovni broj: Pn-145/2024-85

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda, Nives Grubišić Đogić, u pravnoj stvari tužiteljice ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Ognjenu Krznariću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, OIB:16361613293, Remetinečka cesta 3, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lafteru, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 29. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 16. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I) Nalaže se tuženiku Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije – pravna osoba za upravljanje županijskim i lokalnim cestama, Remetinečka cesta 3, Zagreb isplatiti tužiteljici ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] iznos od 7.300,00 EUR sa zateznom kamatom koja na iznos od 7.000,00 EUR teče od 26. veljače 2019., a na iznos od 300,00 EUR od presuđenja do isplate, sve po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II) Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 4.115,59 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 16. listopada 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovom sudu 26. veljače 2020. protiv tuženika tvrdi da se 4. prosinca 2016. dogodila prometna nezgoda u kojoj je ozlijeđena tužiteljica koja je u trenutku štetnog događaja upravljala osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka]. Nezgoda se dogodila na način da se tužiteljica kretala županijskom cestom 3016 u mjestu [adresa] te je nailaskom na zaleđeni kolnik izgubila nadzor nad vozilom, što je imalo za posljedicu slijetanje vozila s kolnika. Tuženik je dužan održavati predmetnu cestu, a u što spada uklanjanje snijega i leda. Odgovornost tuženika proizlazi iz odredbi Zakona o cestama i Zakona o obveznim odnosima. U trenutku prometne nezgode tužiteljica je bila vezana sigurnosnim pojasom, ali je unatoč tome zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji koje su dovele do narušenja tjelesnog i duševnog zdravlja koje se očituje u pretrpljenim fizičkim bolovima, strahu te trajnom umanjenju opće i životne sposobnosti zbog duševnih boli i naruženosti. Također, tužiteljici je u razdoblju liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega druge osobe. Imajući u vidu sve navedeno, tužiteljice je pretrpjela imovinsku i neimovinsku štetu, zbog čega ima pravo na isplatu pravične novčane naknade koju joj je dužan isplatiti tuženik kao osoba odgovorna za štetu. Tužiteljica se obratila tuženiku odštetnim zahtjevom koji je tuženik otklonio. Na ročištu 4. prosinca 2023., nakon provedenog vještačenja, potražuje od tuženika iznos od 8.000,00 EUR sa zateznom kamatom od 26. veljače 2019. do isplate i parnični trošak.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije ističući da su za eventualnu štetu odgovorne Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. kojoj je on povjerio poslove održavanja predmetne ceste. No, ukoliko bi sud utvrdio da je tuženik pasivno legitimiran za štetu, ističe da ne postoji njegova krivnja za prometnu nezgodu. Isto proizlazi iz zapisnika o očevidu Policijske postaje Jastrebarsko u kojem se navodi da je do prometne nezgode došlo na ravnoj cesti s asfaltiranim kolnikom koji je u vrijeme prometne nezgode bio dobar, suh i hrapav. Stoga, tuženik osporava da bi vremenske prilike na dan štetnog događaja bile onakve kakve se navode u tužbi pa je tužiteljica sama odgovorna za štetu, budući da je vlastitom radnjom ili propustom prouzročila prometnu nezgodu. Ističe prigovor nevezivanja sigurnosnim pojasom čime je, u svakom slučaju, doprinijela vlastitoj šteti. Ističe prigovor zastare. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

3. Tuženik se protivio preinaci tužbenog zahtjevu na ročištu 4. prosinca 2023.

4. Sud je dopustio preinaku tužbe sukladno odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) jer tužiteljica nije mogla prije izvođenja dokaza vještačenjem znati točan intenzitet i trajanje boli, straha i duševnih boli zbog umanjenja životne aktivnosti i naruženosti, kao niti trajanje i potrebu za tuđom pomoći i njegom. Budući da je visina štete utvrđena tek provedenim vještačenjem, to je tužiteljica tek izvođenjem navedenog dokaza mogla precizno postaviti tužbeni zahtjev navođenjem iznosa pravične novčane naknade koju potražuje od tuženika.

5. Sud je presudom od 14. prosinca 2024. djelomično prihvatio tužbeni zahtjev u iznosu od 7.300,00 EUR s pripadajućom zateznom kamatom, dok je odbijen tužbeni zahtjev preko dosuđenog iznosa i zahtjev za isplatom zatezne kamate na dosuđeni iznos od 300,00 EUR od 26. veljače 2019. do13. prosinca 2023. Naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.553,09 EUR s pripadajućom zateznom kamatom.

6. Županijski sud u Bjelovaru je rješenjem od 3. listopada 2024. ukinuo presudu u dijelu kojem se tužiteljici dosuđuje naknada štete i u odluci o trošku uz obrazloženje da je sud propustio odlučiti o tuženikovom prigovoru zastare.

7. Presuda je postala pravomoćna u dijelu kojim se odbija tužbeni zahtjev.

8. U nastavku postupka sud je proveo dokaze na okolnost završetka liječenja tužiteljice što je odlučno za ocjenu prigovora zastare.

9. Sud je pročitao odštetni zahtjev (list 7-9), odgovor na odštetni zahtjev (list 10), zapisnik o očevidu (list 11-14), presudu Prekršajnog suda u Novom Zagrebu (list 15-19), medicinsku dokumentaciju (list 20-35), rješenje HZZO-a (list 36-38), podaci DHMZ-a (list 117-118), izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice (list 73), svjedoka FČ (list 74), EČ (list 120-121), prometnim vještačenjem po vještaku Igoru Jakopliću (list 97-103,142-143), usmenim očitovanjem vještaka Igora Jakoplića (list 119-120,152), očevidom na licu mjesta (list 135-140), medicinskim vještačenjem po kirurgu Damiru Jemendžiću i psihijatru Domagoju Vidoviću (list 167-176,184-186), usmenim očitovanjem vještaka Domagoja Vidovića (list 198 i 261) i Damira Jemendžića (list 211).

10. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

11. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete koja joj je nastala u prometnoj nezgodi koja se dogodila zbog propusta tuženika u održavanju županijske ceste.

12. Između stranaka nije sporno da se dogodila prometna nezgoda na Županijskoj cesti broj 3016 u mjestu [adresa]. Nije sporno niti da je tužiteljica zadobila ozljede.

13. Između stranaka je sporna pasivna legitimacija, odgovornost za nastanak štetnog događaja te osnov i visina štete. Sporna je i zastara.

14. Iz tijekom postupka izvedenih dokaza, sud je utvrdio:

- da se štetni događaj dogodio 4. prosinca 2016. oko 7,30 sati na način da je tužiteljica upravljala motornim vozilom marke Renault Clio, registarskih oznaka [registarska oznaka] županijskom cestom 3106 kod naselja Donja Zdenčina zaleđenim, neposutim kolnikom te je prolaskom kroz lijevi zavoj došlo do destabilizacije njezinog vozila i slijetanja van sjevernog ruba kolnika i prevrtanja istog,

- da je bio dan, vidljivost je bila dobra, temperatura je bila oko -5 stupnjeva, u zraku je bila vlaga te je kolnik bio zaleđen i neposut solju,

- da iz provedenog prometnog vještačenja proizlazi da je uzrok destabilizacije vozila zaleđeni kolnik te da tužiteljica ničime nije doprinijela nastanku nezgode jer je u zavoj ušla brzinom od 50 km/h, koja je bila primjerena uvjetima zaleđenog kolnika,

- da je u predmetnom štetnom događaju tužiteljica zadobila brojne ozljede u području abdomena koje se detaljnije navode u nalazu i mišljenju vještaka Damira Jemendžića, da je kod nje učinjena adekvatna dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija, da je bila podvrgnuta operativnom zahvatu u području abdomena, da je poslijeoperacijski tijek tekao uredno, da je ista boravila na bolničkom liječenju od 4. do 13. prosinca 2016., a nakon toga je bila na dva kontrolna pregleda kod kirurga, da je liječenje po abdominalnom kirurgu dovršeno 5. siječnja 2017., da su kod nje zaostale trajne posljedice u smislu narušene funkcije probavnog sustava (grčeviti bolovi u abdomenu koji se javljaju 2-3 puta u mjesecu), da su fizičke boli jakog intenziteta trajale 5 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, a slabijeg intenziteta 20 dana, dok se kasniji bolovi ubrajaju u trajne posljedice, da je kod tužiteljice prisutno umanjenje životne aktivnosti od 10%, a koje je nastalo kao posljedica ozljede puknuća dvanaestnika, krvarenja u trbušnu šupljinu s hematomom u retroperitoneum i operativnog zahvata koji je bio neophodan za spašavanje njenog života, da ožiljak na trbuhu koji se proteže uzdužno i dužinom 2/3 trbuha predstavlja naruženje srednjeg stupnja, povremeno vidljivo trećima,

- da je tužiteljici bila potrebna pomoć drugih ljudi u razdoblju od 45 dana i to prvih 15 dana po dva sata dnevno te 30 dana po jedan sat dnevno,

- da je tužiteljica u prometnoj nezgodi pretrpjela i povredu prava osobnosti na psihičko zdravlje koje se očituje u pretrpljenom strahu koji je bio jakog intenziteta i kratkog trajanja, srednjeg intenziteta u trajanju 10 dana (do izlaska iz bolnice) i blagog intenziteta duljeg trajanja, da je s psihijatrijskog aspekta zaostalo privremeno umanjenje životne i radne aktivnosti od 5% u razdoblju od štetnog događaja do 5. ožujka 2018.,

- da se tužiteljica počela liječiti kod psihijatra 30. ožujka 2017. od kad datira prvi nalaz psihijatra kojim se tužiteljici postavljaju dijagnoze PTSP-a i blagog depresivnog poremećaja, a koje stanje traje do 5. ožujka 2018.,

- da kod tužiteljice postoji od ranije narušeno stanje psihičkog zdravlja jer ista boluje od raznih psihičkih i duševnih bolesti.

15. Prvenstveno valja reći da je sud u cijelosti ocijenio vjerodostojnom dokumentaciju u spisu.

16. Sud je povjerovao iskazu tužiteljice u kojem opisuje dinamiku prometne nezgode i to da se kretala sredinom svoje prometne trake, da je vozila relativno sporo jer je kolnik bio zaleđen i klizak, da se prolaskom kroz zavoj vozilo zanijelo i da je izgubila kontrolu nad istim te izletjela s ceste. Opisana dinamika nezgode u bitnom proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka koji je utvrdio da se vozilo tužiteljice kretalo tek neznatno većom brzinom od dopuštene te da je uzrok gubitka kontrole nad vozilom zaleđeni kolnik. Osim toga, iz fotografija slikanih na očevidu je vidljiva pojava mraza, što upućuje da je bilo vlage u zraku te da je temperatura bila niska. Isto potvrđuje i podaci DHMZ-a iz kojih proizlazi da je temperatura bila -5°C te da je vlažnost bila 81%. Sve to ukazuje na mogućnost pojave leda na kolniku, a što u nedostatku tragova kočenja i zanošenja vozila (nalaz vještaka) potvrđuje iskaz tužiteljice da je kolnik uzrok bio zaleđen i sklizak. Stoga sud nije prihvatio utvrđenje iz zapisnika o očevidu da je kolnik bio suh jer suprotno proizlazi iz svih izvedenih dokaza. Budući da se radi o javnoj ispravi za koju vrijedi oboriva presumpcija istinitosti, to je sud, imajući u vidu sve provedene dokaze, procijenio da isti u tom dijelu ne odražava stvarno činjenično stanje. Sud je povjerovao tužiteljici da je bila vezana sigurnosnim pojasom jer tuženik suprotno nije dokazao, pri čemu je sud uzeo u obzir da je tužiteljica u prekršajnom postupku oslobođena optužbi da u vrijeme vožnje nije koristila sigurnosni pojas. Konačno, sud ne vjeruje tužiteljici da je ista 6 mjeseci trebala pomoć drugih ljudi, kao i da je kao posljedica štetnog događaja razvila psihički poremećaj i probleme sa srcem jer suprotno proizlazi iz nalaza i mišljenja medicinskih vještaka. Sud je povjerovao tužiteljici da ista mora paziti na prehranu radi problema sa crijevima što je suglasno nalazu i mišljenju vještaka Jemendžića koji je trajne posljedice kod tužiteljice povezao s bolovima u crijevima koji su uobičajeni kod pacijenata s takvom dijagnozom, a iste je potvrdila tužiteljica na pregledu kod vještaka. Konačno, sud vjeruje tužiteljici da osjeća nelagodu kod izloženosti ožiljka na trbuhu pogledima drugih osoba. Sud nije cijenio iskaz PČ u pogledu vremenskih uvjeta tog dana na cestama jer navedeni svjedok nema saznanja o tome, već se njegov iskaz svodi na prepričavanje uobičajenog postupanja tuženika u pogledu održavanja kolnika. Imajući u vidu da je nesporno da tuženik tog dana nije vršio nasipavanje kolnika, iako je utvrđeno da je kolnik bio sklizak i zaleđen, to je bez utjecaja činjenica da DHMZ dva put dnevno šalje tuženiku podatke o prognozi vremena. To tim više što je iz podataka DHMZ-a utvrđeno da je tog dana bila temperatura u minusu i velika vlaga. Sud nije povjerovao iskazu svjedoka ŽČ budući da ista prepričava podatke iz Zapisnika o očevidu koji nisu ocjenjeni istinitim.

17. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Igora Jakoplića budući da je isti jasan, argumentiran i utemeljen na materijalnim tragovima i tehničkim pretpostavkama koje ulaze u domenu prometnog vještačenja. Prigovor tuženika da je vještak izašao iz domene zadatka i utvrdio stanje kolnika nije prihvaćen budući da u zadatak vještaku ulazi da utvrdi dinamiku prometne nezgode, a što podrazumijeva i uzrok destabilizacije vozila. Naime, u okolnostima kad vještak na kolniku nije našao tragove zanošenja i kočenja vozila tad nema mjesta zaključku da je uzrok nezgode prekomjerna brzina ili neki drugi čimbenik na strani tužiteljice. Sud je na prijedlog tuženika naknadno proveo očevid na licu mjesta gdje je dodatno utvrđeno da su izračuni iz zapisnika o očevidu pogrešni i ne dogovaraju konfiguraciji zavoja i mjesta gdje se dogodilo izlijetanje s ceste. Stoga je sud ocijenio da je vještačenje provedeno sukladno pravilima struke i vještine.

18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Domagoja Vidovića i Damira Jemendžića budući da su isti jasni, argumentirani i izrađeni u skladu s pravilima struke, a posebno uzimajući u obzir činjenicu da su vještaci svojim usmenim očitovanjem obranili nalaz i mišljenje.

19. Čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15 – dalje ZOSPC) je propisano da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju tog zakona. Pravna ili fizička osoba, obrtnik nadležna za održavanje ceste dužno je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

19.1. Čl. 10. ZOSPC je propisano da dio ceste na kojem su nastale zapreke koje se ne mogu odmah ukloniti ili na kojem se izvode radovi mora se vidljivo obilježiti i na njemu se moraju osigurati sudionici u prometu.

20. Čl. 6. Zakona o cestama (Narodne novine 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19-dalje ZOC) je propisano da su javne ceste, između ostalog i županijske ceste.

20.1. Čl. 26. ZOC je propisano da poslovi održavanja javnih cesta su planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste, ophodnja.

20.2. Čl. 28. ZOC je propisano je za održavanje županijskih cesti nadležna županijska uprava za ceste. Ta pravna osoba je obvezna održavati prometnu površinu raskrižja sa svim dijelovima javne ceste, unutar linija koje povezuju krajnje točke slobodnog profila javne ceste u zoni raskrižja.

20.3. Člankom 33. ZOC je propisano da Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i županijske uprave za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, već poslove ustupaju pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove sukladno posebnim propisima.

21. Čl. 2. Pravilnika o održavanju cesta (Narodne novine 90/2014-dalje Pravilnik) je propisano da su upravitelji cesta u obvezi osigurati da se ceste se održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, tehničke i sigurnosne značajke, zaštite od štetnog utjecaja cestovnog prometa, te da se očuva njihov okoliš i uredan izgled.

21.1. Člankom 13. Pravilnika je propisano da se pod redovitim održavanjem cesta podrazumijeva između ostalog i zimska služba.

21.2. Člankom 14. Pravilnika je propisano da Nadzor nad stanjem cesta i objekata obavlja upravitelj ceste, putem redovitih i izvanrednih pregleda te izvođač radova redovitog održavanja ceste, putem ophodarske službe.

21.3. Čl. 36. Pravilnika je propisano da u zimskom razdoblju i u slučajevima kada postoji opasnost od nastanka poledice na cesti, izvođač radova održavanja ceste dužan je pojedine opasne dijelove ceste posipati sredstvima koja sprječavaju nastajanje poledice. Mjesta i način posipanja tih sredstava određuje se u odnosu na zemljišno- klimatske uvjete, položaj, nagib i značaj ceste te druge lokalne uvjete.

22. Dakle, primjenjujući citirane zakonske i podzakonske odredbe na utvrđeno činjenično stanje sud je zaključio da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari jer je isti odgovoran za održavanje županijskih cesta, a što podrazumijeva i vršenje nadzora nad sigurnim i neometanim odvijanjem prometa, u što ulazi zimska služba. Tuženik se ne oslobađa odgovornosti za štetu niti prestaje njegova pasivna legitimacija time što je obvezu redovitog održavanja ceste ugovorom prenio na drugu pravnu osobu koja obavlja poslove zimske službe jer je sukladno citiranim odredbama ZC-a bio u obvezi ovršiti kontrolu rada te osobe pa u konkretnom slučaju postoji pasivna legitimacija i njegova odgovornost za štetu koja trećim osobama nastane manjkavim vršenjem nadzora.

23. Tuženik nije dokazao da je sukladno Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta poduzeo sve potrebne mjere za održavanje sigurnog i neometanog prometa. Naime, iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je na kolniku navedene dionice županijske ceste bilo leda pa sud zaključuje da je tuženik redovitom ophodnjom trebao utvrditi tu činjenicu i pristupiti posipavanju kolnika kako bi isti bio siguran za promet. Iz navedenog valja zaključiti da na strani tuženika postoji propuštanje da pravovremeno i kvalitetno izvršava svoje obveze održavanja navedene ceste, a što je u konkretnom slučaju imalo za posljedicu narušavanje sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa na istoj.

24. Iz navedenog proizlazi da je tuženik, temeljem čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 29/18, 126/21,114/22 i 156/22 – dalje ZOO) odgovoran tužiteljici za nastalu štetu slijedom čega ju je isti dužan naknaditi.

25. Tuženik nije dokazao prigovor doprinosa tužiteljice nastaloj šteti uslijed nevezivanja sigurnosnim pojasom jer nije na tu okolnost dostavio nikakav dokaz, dok, s druge strane, tužiteljica je svojim iskazom i presudom donesenom u prekršajnom postupku učinila vjerojatnim da je koristila sigurnosni pojasa.

26. Neosnovan je prigovor zastare budući da je liječenje tužiteljice s tjelesnog aspekta trajalo do 5. siječnja 2017. i s psihijatrijskog aspekta do 5. ožujka 2018.. Liječenje tužiteljice treba promatrati u njegovoj ukupnosti jer je ljudski organizam jedinstven zbog čega je liječenje završeno tek okončanjem njenog psihijatrijskog liječenja. Pritom valja reći da su tužiteljici na pregledu kod psihijatra 30. ožujka 2017. dijagnosticirani PTSP i blago depresivni poremećaj koji su privremenog karaktera i traju do 5. ožujka 2018. Dakle, tužiteljica je tek 5. ožujka 2018. saznala za intenzitet povrede svog tjelesnog i psihičkog zdravlja budući da su tek tad poznate konačne trajne posljedice koje umanjuju njenu životnu i radnu aktivnost. Budući da od dana saznanja za štetu (5. ožujka 2018.) do 26. veljače 2020. nije prošao zastarni rok od 3 godine (članak 230. ZOO-a), to nije nastupila zastara.

27. Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka te medicinske dokumentacije sud je utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta, a isto tako joj je prouzročena imovinska šteta budući joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega (članak 19. stavak 2. u vezi s člankom 1046. ZOO- a).

28. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja, po ocjeni ovog suda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (članak 1100. ZOO) te je stoga sud raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi, odnosno fizičke bolove, strah i duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti i naruženosti, a utvrđivana je i potreba tužiteljice za tuđom pomoći i njegom (članak 1095. stavak 1. ZOO).

29. S obzirom na prihvaćena utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka Domagoja Vidovića i Damira Jemedžića sud je zaključio da je tužiteljica, uslijed zadobivenih ozljeda, trpjela bolove, strah te da je kod nje zaostalo umanjenje životne aktivnosti i naruženost srednjeg stupnja. Prilikom odlučivanja o visini novčane naknade sud je osobito uzeo u obzir dob tužiteljice (37 godina), da je trpjela neugodnosti liječenja zbog toga što je bila podvrgnuta operativnom zahvatu i bila u stanju životne ugroženosti te činjenicu da će njena životna i radna aktivnost biti doživotno smanjena za 10% s kirurškog aspekta što se može s godinama i pogoršavati. Također je sud uzeo u obzir neugodnosti koje tužiteljica mora trpjeti zbog ožiljka na trbuhu koji je vidljiv tijekom ljetnih mjeseci drugim osobama, a tužiteljici svakodnevno prilikom presvlačenja čime ju podsjeća na štetni događaj. Kod ocjene straha sud je uzeo u obzir okolnosti pod kojima se dogodio štetni događaj, odnosno da se radilo o nezgodi u kojoj se vozilo preokretalo na krov, a što kod prosječne osobe može izazvati priličan šok i traumu te činjenicu da je kod tužiteljice iz navedenog razloga umanjenje funkcionalnosti od 5% trajalo preko godinu dana u kojem razdoblju je ista trpjela strah, tjeskobu, nesanicu, depresivnost.

30. Vještak je utvrdio da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna u razdoblju od 60 sati. Kako je iz iskaza tužiteljice utvrđeno da joj je pomoć pružana besplatno, to joj je temeljem članka 1095. ZOO-a dosuđena naknada od 300,00 EUR pri čemu cijenu jednog sata za pružanja tuđe pomoći i njege u iznosu od 5,00 EUR sud smatra primjerenom.

31. S obzirom na navedene okolnosti, tužiteljici bi, prema ocjeni suda, pripadalo pravo na novčanu naknadu za pretrpljenu štetu u zatraženom iznosu od 7.300,00 EUR.

32. Temeljem članka 29. stavak 1. ZOO dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate.

33. Tužiteljica bi na dosuđeni iznos od 7.000,00 EUR koji se odnosi na naknadu neimovinske štete tužiteljici imala pravo na zatezne kamate temeljem članka 1103. ZOO tekuće od podnošenja odštetnog zahtjeva kojeg je tuženik zaprimio 26. veljače 2019. pa tužiteljici od tad teče kamata.

34. Na dosuđeni iznos pravične naknade za imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege tužiteljici su, u smislu članka 1086. u svezi članka 1089. stavak 2. ZOO, dosuđene zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude jer tužiteljica nije dokazala cijenu tuđe pomoći 2019. (kad je podnijela odštetni zahtjev) pa je visina tog vida štete po slobodnoj ocjeni utvrđena na dan presuđenja.

35. Stopa zatezne kamate je dosuđena u skladu s čl. 29. stavak 2. ZOO.

36. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavak 5. i članka 155., ZPP-a, a sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti predmeta spora postavljenoj u tužbi. Tužiteljica je s osnovom tužbenog zahtjeva uspjela u cijelosti, a s visinom u omjeru od 90% pa je njezin uspjeh 95% pa sud zaključuje da ista nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva.

37. Tužiteljici je priznat trošak u iznosu od 4.115,59 EUR, a koji se odnosi na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova, tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1), podneska od 22. svibnja 2020., 17. studenog 2020., 25. kolovoza 2021. i 6. rujna 2021. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8/1), zastupanja na ročištima 9. lipnja 2020., 7. rujna 2020. 4. ožujka 2021., 5. listopada 2021., 16. veljače 2023., 4. prosinca 2023., 30. lipnja 2025. i 29. rujna 2025. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 9/1), pristup na očevid 21. svibnja 2021. u iznosu od 100 bodova i sastav žalbe u iznosu od 125 bodova uvećano za PDV, trošak pribave podataka od DHMZ-a u iznosu od 53,09 EUR.

38. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 16. listopada 2025.

Sudac:

Nives Grubišić Đogić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisano u 5 istovjetnih primjeraka županijskom sud putem ovoga suda.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika