Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Poslovni broj: Pp-1901/2025-5

Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Marijanović, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Predraga Uzelca, uz sudjelovanje zapisničarke Silvije Šarac, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SG, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti ("Narodne novine" broj: 61/11 i 66/19), pokrenutom povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, klasa: 334-01/25-03/50, urbroj: 443- 02-01-25-5 od 11. ožujka 2025., nakon završene glavne i javne rasprave održane 15. listopada 2025. u prisutnosti okrivljenika te odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika ovlaštenog tužitelja, uz javnu objavu presude 16. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Na temelju članka 183. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

Okrivljenik SG , sin S i M rođene Z, rođen **.**.1964. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa], državljanin RH i BiH, OIB: [osobni identifikacijski broj], pismen, SSS, po zanimanju upravni referent, umirovljenik, s primanjima u iznosu od 1.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, razveden, otac 2 djece, vlasnik nekretnina, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak

k r i v  j e

što je kao fizička osoba obavljao djelatnost pružanja usluga smještaja u objektu naziva "Villa Monika" u [adresa], u razdoblju od 11. srpnja 2023. do 18. veljače 2025., a koju djelatnost nije registrirao kod nadležnog tijela na način da je na internetskoj platformi za rezerviranje smještaja Booking.com oglašavao na adresi u [adresa] kuću za odmor "Villa Monika" sa četiri spavaće sobe i dva dnevna boravka ukupnog kapaciteta 6 gostiju i u navedenom razdoblju ukupno 35 puta pružao usluge smještaja u navedenom objektu te je na taj način ostvario protupravno stečenu imovinsku korist u iznosu od 8.316,92 eura,

dakle, kao fizička osoba obavljao djelatnost koju nije registrirao kod nadležnog tijela,

čime je postupio suprotno odredbi članka 5. stavka 1. podstavka 3. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti te počinio prekršaj kažnjiv po članku 10. stavku 3. istoga zakona,

II/ pa mu se temeljem citiranog članka navedenog zakona, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tri stotine eura)

III/ Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u gore propisanom roku.

IV/ Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona, a u svezi sa člankom 10. stavkom 9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, od okrivljenika se oduzima imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja u iznosu od 8.316,92 eura (osam tisuća tri stotine šesnaest eura i devedeset dva centa) koji iznos je okrivljenik dužan u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude uplatiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

V/ Na temelju članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 2. točka 3. i st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan naknaditi paušalni trošak postupka u iznosu od 15,00 eura (petnaest eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, PU Osijek, izdao je 11. ožujka 2025. prekršajni nalog protiv okrivljenika SG zbog prekršaja iz članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a na koji prekršajni nalog je okrivljenik pravovremeno izjavio prigovor te je isti stavljen izvan snage i u ovom postupku se smatra optužnim prijedlogom.

2. U svoju obranu okrivljenik SG je izjavio da su točni navodi optužnog prijedloga, ali se ne smatra krivim za terećeni prekršaj. Naveo je da je točno da je u razdoblju od 11. srpnja 2024. do 18. veljače 2025. obavljao djelatnost pružanja usluga smještaja u objektu Villa Monika, u [adresa], a da još nije bio ishodio sve potrebne dozvole i da istu djelatnost nije registrirao kod nadležnog tijela. Isto tako je rekao da je navedenu kuću koja se vodi kao jedna jedinica kupio te je istu trebalo i sređivati i odmah 2023. godine je otišao raspitati se što mu je sve potrebno od dokumentacije te su mu između ostalog rekli i da mu treba uporabna dozvola te je odmah predao zahtjev za izdavanje uporabne dozvole, a obradu kojeg zahtjeva je čekao više od 2 godine pa može reći da nije namjerno počinio ovaj prekršaj, već iz toga razloga što je dugo čekao na potrebnu dokumentaciju. Na upit suda zašto je počeo s obavljanjem djelatnosti pružanja usluga smještaja u objektu Villa Monika u [adresa], a prije nego je istu djelatnost registrirao kod nadležnog tijela, odgovorio je da je navedenu kuću trebalo renovirati te je to zahtijevalo određena ulaganja, a također je imao i kredit koji treba vraćati te je stoga želio što prije početi s obavljanjem djelatnosti kako bi stekao određena novčana sredstva da si malo ublaži te troškove. U odnosu na navedenu imovinsku korist u optužnom prijedlogu naveo je da iznos iste ne osporava i da je točno da su mu za pružene usluge smještaja izvršene uplate u iznosu kako je to navedeno u optužnom prijedlogu. Sudu je predao požurnice i materijalnu dokumentaciju iz koje je vidljivo da je zatražio i požurivao izdavanje uporabne dozvole te da navedeni prekršaj nije počinio namjerno. Također je naveo da je s navedenom djelatnošću prestao jer mu ista nije bila isplativa.

3. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao MG, pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru (stranica 15 do 17 spisa) i zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru (stranica 32 do 36 spisa), izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju (stranica 3 do 10, 18 do 31, 37 do 39 spisa), materijalnu dokumentaciju dostavljenu od strane okrivljenika na ročištu održanom 15. listopada 2025. (stranica 48 do 51 spisa) i u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa na ime okrivljenika od 15. listopada 2025.

4. Ispitan na glavnoj raspravi održanoj 15. listopada 2025. svjedok MG je iskazao da je u konkretnom predmetu nadzor iniciran na temelju razmjene podataka između Ministarstva financija RH i Državnog inspektorata RH i to na način da su u Ministarstvu financija uočili da su određene fizičke osobe primale uplate putem internetskih platformi, a da nisu bile registrirane u registru poreznih obveznika zbog čega je postojala sumnja u obavljanje neregistrirane djelatnosti. Naveo je da je provedenim inspekcijskim nadzorom utvrdio da je okrivljeni SG obavljao djelatnost pružanja usluga smještaja u objektu naziva Villa Monika u [adresa] od 11. srpnja 2023. do 18. veljače 2025., a da istu djelatnost nije registrirao kod nadležnog tijela. Na temelju obavijesti Ministarstva financija porezne uprave zatražio je uplate koje je Booking.com izvršio okrivljeniku za pružene usluge smještaja te je na temelju tih podataka od Booking.com-a utvrdio da je obavljanjem djelatnosti pružanja usluga smještaja u navedenom objektu i inkriminiranom razdoblju okrivljenik ostvario imovinsku korist u iznosu od 8.316,92 eura. Na upit suda odgovorio je da je okrivljenik i prije samog inspekcijskog nadzora pokušao ishoditi, odnosno registrirati kod nadležnih tijela navedenu djelatnost, ali to nije mogao zbog nedostatka dokumentacije vezane uz samu građevinu, odnosno nije imao uporabnu dozvolu za istu.

5. Materijalnu dokumentaciju koja prileže spisu sud cijeni u cijelosti vjerodostojnom jer su je izdala za to ovlaštena tijela, u propisanom obliku te nitko tijekom postupka nije stavljao primjedbi na materijalne dokaze u spisu, niti je dovodio u pitanje vjerodostojnost istih, a također sud nije našao razloga sumnjati u istinitost i vjerodostojnost materijalne dokumentacije u spisu.

6. Sud cijeni u cijelosti vjerodostojnim i iskaz svjedoka MG jer je isti detaljan, logičan i životno uvjerljiv te u skladu s materijalnim dokazima u spisu, a isto tako navedeni svjedok po mišljenju ovoga suda nema nikakvog interesa neistinito iskazivati ili lažno teretiti okrivljenika kojeg od ranije ne poznaje.

7. Analizirajući obranu okrivljenika koji zapravo okolnosno priznaje krivnju za terećeni prekršaj te dovodeći njegovu obranu u vezu s navodima optužnog prijedloga i svim izvedenim dokazima, ovaj sud smatra da je obrana okrivljenika u skladu sa svim izvedenim dokazima koje sud cijeni vjerodostojnim te na temelju takve njegove obrane, a i nakon cjelokupno provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da je okrivljenik kao fizička osoba obavljao djelatnost pružanja usluga smještaja u objektu naziva "Villa Monika" u [adresa], u razdoblju od 11. srpnja 2023. do 18. veljače 2025., a koju djelatnost nije registrirao kod nadležnog tijela na način da je na internetskoj platformi za rezerviranje smještaja Booking.com oglašavao na adresi u [adresa] kuću za odmor "Villa Monika" sa četiri spavaće sobe i dva dnevna boravka ukupnog kapaciteta 6 gostiju i u navedenom razdoblju ukupno 35 puta pružao usluge smještaja u navedenom objektu te je na taj način ostvario protupravno stečenu imovinsku korist u iznosu od 8.316,92 eura, dakle kao fizička osoba obavljao djelatnost koju nije registrirao kod nadležnog tijela, čime je postupio suprotno odredbi članka 5. stavka 1. podstavka 3. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti te počinio prekršaj kažnjiv po članku 10. stavku 3. istoga zakona, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi. Činjenica da se okrivljenik ne smatra krivim za terećeni prekršaj nije od utjecaja na utvrđivanje njegove prekršajnopravne odgovornosti iz razloga jer je to samo njegov subjektivni osjećaj, dok je isti sam naveo da su točni navodi optužnog prijedloga, a također i iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka proizlazi da je okrivljenik počinio terećeni prekršaj u vrijeme, na mjestu i na način kako je to opisano u izreci presude. Isto tako, razlozi koje okrivljenik navodi u svojoj obrani, a koji se tiču toga da je navedenu kuću trebalo renovirati te je to zahtijevalo određena ulaganja, a također je imao i kredit koji treba vraćati te je stoga želio što prije početi s obavljanjem djelatnosti kako bi stekao određena novčana sredstva da si malo ublaži te troškove, nisu takvi razlozi koji bi okrivljenika ispričavali njegove odgovornosti za terećeni prekršaj jer isti nije smio započeti s obavljanjem djelatnosti pružanja usluga smještaja prije nego je istu djelatnost registrirao kod nadležnog tijela.

8. Slijedom navedenog, u radnji okrivljenika su se stekla sva obilježja prekršaja iz članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koji mu se stavlja na teret u optužnom prijedlogu za koji prekršaj ga je sud oglasio krivim, kako je to opisano u izreci presude, ne nalazeći okolnosti koje bi isključile njegovu prekršajno-pravnu odgovornost.

9. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku za počinjeni prekršaj sud je cijenio sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, a od olakotnih okolnosti na strani istoga sud je cijenio činjenicu da do sada nije prekršajno kažnjavan kako proizlazi iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa na stranici 52 do 53 spisa, kao i okolnosti uslijed kojih je došlo do počinjenja prekršaja, odnosno činjenicu da je okrivljenik uložio određeni trud pokušavajući ishoditi potrebnu dokumentaciju te je slao i požurnice da bi se to što prije riješilo, dok otegotnih okolnosti sud nije utvrdio pa je uvažavajući okolnosti uslijed kojih je došlo do počinjenja prekršaja, ličnost okrivljenika, stupanj njegove prekršajnopravne odgovornosti, kao i njegovo imovno stanje, primijenio institut sudskog ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona i izrečenu novčanu kaznu odmjerio u iznosu ispod zakonskog minimuma za navedeni prekršaj, odnosno u iznosu od 300,00 eura, očekujući da će se i ovakvom kaznom u konkretnom slučaju postići svrha kažnjavanja da ubuduće ne čini ovakve ili druge prekršaje.

10. Odredbom članka 10. stavka 9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je: „Osim zaštitne mjere oduzimanja predmeta počinitelju prekršaja oduzet će se imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja“, a kako je nedvojbeno utvrđeno na temelju obrane okrivljenika i materijalnih dokaza u spisu da je okrivljenik ostvario protupravnu imovinsku korist počinjenim prekršajem u iznosu od 8.316,92 eura, to je sud kako je to predloženo od strane tužitelja naložio okrivljeniku kao fizičkoj osobi uplatu navedenog iznosa u roku od tri mjeseca po pravomoćnosti presude u Državni proračun Republike Hrvatske. Ovdje je za nadodati da je iz materijalne dokumentacije, odnosno pregleda isplata (stranica 18 do 31 spisa), razvidno da je okrivljenik ostvario prihode uplatama platforme Booking.com pružanjem usluga smještaja u objektu u [adresa], za mjesece srpanj, kolovoz, rujan, listopad i studeni 2023. i ožujak, travanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac 2024. te veljaču 2025. u ukupnom iznosu od 9.006,41 eura te taj iznos predstavlja ostvarenu imovinsku korist, ali budući da je ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu zatražio oduzimanje imovinske koristi od okrivljenika u iznosu od 8.316,92 eura, to je sud taj iznos i oduzeo od okrivljenika jer sud nije ovlašten okrivljeniku oduzeti veći iznos imovinske koristi od onog koji je zatražio ovlašteni tužitelj i na taj način prekoračiti optužbu.

11. Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji iznos je primjeren složenosti i duljini trajanja postupka te njegovom imovnom stanju.

Osijek, 16. listopada 2025.

Zapisničar

Sudac

Silvija Šarac

Snježana Marijanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.

DOSTAVITI:

1. Okrivljeniku,

2 Ovlaštenom tužitelju,

3. Arhivi.