1

Poslovni broj: 27 Gž Zk-697/2022-2

 

 

Poslovni broj: 27 Gž Zk-697/2022-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Amaliji Švegović, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice R. k. c. M. u H., K., OIB:..., zastupane po biskupu administratoru dr. sc. J. M. iz K., protiv protustranke R. k. k. c. u H., L., OIB:..., zastupane po punomoćniku dr.sc. A. Č., odvjetniku u O., radi ispravka naziva u zemljišnim knjigama, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru poslovni broj Z-7356/2022 od 27. rujna 2022., dana 25. rujna 2023.

 

r i j e š i o   j e

 

I. Žalba predlagateljice djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično se prihvaća kao osnovana te se rješenje Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru poslovni broj Z-7356/2022 od 27. rujna 2022.:

 

- potvrđuje u točki II. izreke (uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja),

 

- preinačuje u točkama I., III. i IV. izreke na način da se odbija prijedlog predlagateljice za ispravak naziva u zemljišnim knjigama zaprimljen kod prvostupanjskog suda dana 27. travnja 2022.

 

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u zk.ul.br. 942 k.o. L. upisane pod brojem Z-17990/2022 dana 17. listopada 2022., te zabilježbe pokretanja postupka za ispravak pogrešnog upisa i zabilježbe odbijenog prijedloga pod brojem Z-17518/2022 dana 10. listopada 2022.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke prihvaćen je prigovor protustranke R. k. k. c. u H. kao osnovan te je preinačeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta istog suda poslovni broj Z-7356/2022 od 29. travnja 2022. i odbijen kao neosnovan prijedlog predlagateljice R. k. c. M. u H. radi ispravka pogrešnog upisa koji je zaprimljen 27. travnja 2022. pod brojem Z-7356/2022. Pod točkom II. izreke naložena je uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa i zabilježba odbijenog prijedloga. Pod točkom III. izreke predlagateljica je upućena da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja podnese tužbu za ispravak pogrešnog upisa. Točkom IV. izreke naložena je zabilježba pokretanja postupka za ispravak pogrešnog upisa na listu B zk.ul.br. 942 k.o. L..

 

2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija predlagateljica zbog svih zakonskih žalbenih razloga, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti pobijano rješenje, odbaciti prigovor kao nedopušten te uspostaviti zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije prihvaćanja prigovora protustranke, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.  

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba predlagateljice nije osnovana.

 

5. Prvostupanjski sud u obrazloženju navodi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta istog suda poslovni broj Z-7356/2022 od 29. travnja 2022. prihvaćen prijedlog predlagateljice te na temelju presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-151/2019-41 od 29. studenoga 2019. u zk.ul.br. 942 k.o. L. ispravljen naziv vlasnika nekretnine (na način da je umjesto R. k. c. u H., C. općina L., L., kao vlasnik predmetne nekretnine upisana predlagateljica R. k. c. M. u H. – napomena ovog suda). Protustranka je protiv tog rješenja podnijela prigovor, kojem prigovoru se predlagateljica protivila tvrdeći da protustranka nije pasivno legitimirana, da joj je rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta dostavljeno samo radi obavijesti te da je nekretnina upisana u zk.ul.br. 942 k.o. L. bila vlasništvo R. h. c. SFRJ (R. c. J.), čiji je ona pravni sljednik, što dokazuje priloženom presudom Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-151/2019. Prvostupanjski sud, polazeći od utvrđenja:

- da iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je u zemljišnoj knjizi kao vlasnica nekretnine u zk.ul.br. 942 k.o. L. bila upisana R. k. c. u H., C. općina L. (upis pod Z-2984/2009, na temelju djelomičnog pravomoćnog rješenja Službe za imovinsko-pravne poslove u B. M. od 9. rujna 2009., time da je kčbr. 638/1 u taj zk. uložak pripisana iz zk.ul.br. 678 k.o. L. – napomena ovog suda),

- da sporna nekretnina nikada nije bila upisana kao vlasništvo R. k. c. u J.,

- da iz obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta Državnog zavoda za statistiku od 5. svibnja 2021. proizlazi da je C. općina L., matičnog broja 4261364 navedena u nazivu R. k. k. c. u H.,

- da između predlagateljice i protustranke ne postoji sporazum o ispravku, a nije se moglo utvrditi da li je C. općina L. organizacijski oblik predlagateljice ili protustranke,

zaključuje da nisu ispunjeni uvjeti za ispravak pogrešnog upisa iz čl. 131. i 134. ZZK-a, jer je presudom Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-151/2019 samo utvrđeno da je predlagateljica pravna sljednica R. k. c. u J., ali predlagateljica nije dokazala stjecanje odnosno prijenos prava vlasništva na spornoj nekretnini, obzirom da R. k. c. u J. nije nikada bila upisana kao vlasnica sporne nekretnine, slijedom čega  je primjenom odredbe čl. 145. st. 4. ZZK-a preinačio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta na način da je predlagateljičin prijedlog za ispravak pogrešnog upisa odbio kao neosnovan, naložio uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa te uputio predlagateljicu da u roku od 30 dana od pravomoćnosti tog rješenja podnese tužbu za ispravak pogrešnog upisa.

 

6. Predlagateljica u žalbi, u bitnome, navodi da protustranka ne može biti protustranka u ovoj pravnoj stvari jer nije niti bila upisana s takvim nazivom u zemljišnim knjigama, pa je došlo do bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – dalje u tekstu: ZPP), koji se Zakon u zemljišnoknjižnom postupku primjenjuje temeljem odredbe čl. 99. st. 2. ZZK-a, da prvostupanjski sud pogrešno navodi da se ne može utvrditi je li R. k. c. u H., C. općina L. organizacijski oblik predlagateljice jer je u prijedlogu i odgovoru na prigovor jasno potvrdila da se isključivo radi o njezinom organizacijskom obliku, da protustranka u prigovoru nije ukazala na povredu čl. 135. ZZK-a niti je došlo do povrede navedene odredbe, te da je protustranci navedeno rješenje dostavljeno samo radi obavijesti, a ne kao stranci jer se radi o potpuno drugoj pravnoj osobi.

 

7.  Odredbom čl. 137. st. 1. ZZK-a propisano je da će se rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dostaviti predlagatelju odnosno njegovu opunomoćeniku i osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba. Prema odredbi čl. 143. st. 1. ZZK-a protiv rješenja u zemljišnoknjižnom postupku strankama su dopušteni prigovor i žalba. Odredbom čl. 103. st. 1. ZZK-a propisano je da je prijedlog za upis koji bi imao značenje uknjižbe ili predbilježbe ovlaštena staviti osoba koja predloženim upisom stječe, mijenja ili gubi knjižno pravo. To primjenom citiranih zakonskih odredaba valja zaključiti da se strankom u zemljišnoknjižnom postupku smatra osoba koja bi upisom u zemljišnoj knjizi promijenila ili izgubila knjižno pravo, kao i svaka osoba koja na nekretnini na koju se upis odnosi ima upisana prava ili prava koja mogu biti predmet zemljišnoknjižnog upisa ako bi se takva prava prenosila, opterećivala, ograničavala ili ukidala, iz čega proizlazi zaključak da svim tim osobama pripada pravo na izjavljivanje pravnih lijekova iz čl. 143. st. 1. ZZK-a.

 

8. Kako iz stanja spisa proizlazi da je u trenutku zaprimanja prijedloga za ispravak naziva u zemljišnim knjigama kao vlasnica nekretnina u zk.ul.br. 942 k.o. L. bila upisana R. k. c. u H., C. općina L., L., da je kao adresa protustranke u ovom predmetu i presudi Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-151/2019 naznačen L., te imajući u vidu da i predlagateljica i protustranka tvrde da su se njihovi nazivi tijekom povijesti mijenjali pa su obje u jednom razdoblju koristile naziv ''R. k. c. u H.", te da i predlagateljica i protustranka tvrde da je C. općina L. njihov organizacijski oblik, kraj činjenice da u zemljišnim knjigama osim naziva crkve nije naveden niti jedan drugi identifikacijski podatak koji bi nedvojbeno potvrdio čiji je organizacijski oblik upisana C. općina L., to se ne može isključiti da je upisani vlasnik sporne nekretnine R. k. c. u H., C. općina L., L., organizacijski oblik R. k. k. c. u H., OIB:... iz L., pa iz navedenog proizlazi da je R. k. k. c. u H. protustranka i time ovlaštena za podnošenje prigovora, radi čega su neosnovani žalbeni navodi predlagateljice kojima protustranci osporava pasivnu legitimaciju.

 

9. Osnovano tvrdi predlagateljica da se u ovom konkretnom slučaju ne mogu primijeniti odredbe ZZK-a kojima se uređuje ispravak pogrešnog upisa, kako je to učinio prvostupanjski sud. Naime, predlagateljica u svom prijedlogu, kojega je  nazvala ''prijedlog za ispravak naziva u zemljišnim knjigama'', suštinski tvrdi da je vlasnica nekretnina upisanih u zk.ul.br. 942 k.o. L. i predlaže da se u zemljišnim knjigama izvrši brisanje upisa naziva ''R. k. c. u H. C. općina L., L." i upis predlagateljice kao vlasnice koja tvrdi da je pravna sljednica upisanog vlasnika, što je u deklaratornom dijelu utvrđeno presudom Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-151/2019 od 29. studenoga 2019., pa se evidentno ne radi o prijedlogu za ispravak pogrešnog upisa u smislu odredbi čl. 134. do čl. 136. ZZK-a, radi čega je prvostupanjski sud u točkama I., III. i IV. izreke pobijanog rješenja donio pogrešnu odluku, ali unatoč tome i pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo je odbiti prijedlog.

 

10. Naime, uvidom u presudu Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-151/2019 od 29. studenoga 2019. utvrđeno je da je predlagateljica pravni slijednik R. k. c. u J. od koje je izrekla odcjepljenje i ustrojila se kao samostalna R. k. c. u Republici Hrvatskoj na svom sinodu 30. siječnja 1993. u Hrvatskoj. Iz priloženog povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da crkva pod nazivom R. k. c. u J. nikada nije u zemljišnoj knjizi bila upisana kao vlasnica predmetne nekretnine.

 

11. Sve da se i uzme da je R. k. c. u J. (koja se spominje u presudi Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj 10P-151/2019 od 29. studenoga 2019.) pravna prednica R. k. c u H. C. općina L., L. (a za koju i predlagateljica i protustranka tvrde da su njihovi organizacijski oblici), ni tada se ne bi moglo smatrati da iz presude Trgovačkog suda u Osijeku nužno proizlazi da je predlagateljica vlasnica predmetne nekretnine. To iz razloga što je citiranom presudom utvrđeno da je predlagateljica od R. k. c. u J. izrekla odcjepljenje i ustrojila se kao samostalna crkva, pa je za zaključiti da je R. k. c. u J. i nadalje ostala postojati jer nije mogla prestati zbog toga što se je jedan njezin dio, odnosno predlagateljica, odcijepila od nje te bi predlagateljica eventualno mogla biti singularni, a ne univerzalni pravni slijednik iste. Do singularnog pravnog sljedništva glede predmetne nekretnine, predlagateljica je jedino mogla doći na temelju nekog pravnog posla kojim joj je prenijeto pravo vlasništva predmetne nekretnine, ali predlagateljica uz prijedlog nije podnijela nikakvu ispravu iz koje bi takvo što proizlazilo.

 

12. Osim toga, iz isprava priloženih u spisu, ali i navoda prigovora protustranke, kao i navoda odgovora na prigovor predlagateljice proizlazi da u Republici Hrvatskoj djeluju dvije kalvinističke vjerske zajednice – jedna pod nazivom R. k. k. c. u H., a druga pod nazivom R. k. c. M. u H., pa kako obje tvrde da su vlasnice nekretnine upisane u zk.ul.br. 942 k.o. L., to se prijepor o pravom vlasniku predmetnih nekretnina ne može rješavati u zemljišnoknjižnom postupku, već isključivo u parnici u kojoj će strankama biti omogućeno kontradiktorno raspravljanje i izvođenje potrebnih dokaza.

 

13. Kako iz presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-151/2019 od 29. studenoga 2019., a koja bi trebala poslužiti kao temelj dopuštenja upisa, ne proizlazi osnovanost predlagateljičinog prijedloga za upis (čl. 117. st. 1. ZZK-a), valjalo je primjenom odredbe čl. 149. st. 1. toč. b) ZZK-a pobijano rješenje preinačiti u točkama I., III. i IV. izreke na način da je predlagateljičin prijedlog za upis odbijen, naložiti uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa na temelju rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, te naložiti brisanje zabilježbe žalbe i odbijenog prijedloga.

 

U Varaždinu 25. rujna 2023.

 

                                                                                                                                            Sutkinja

                                                                                                                                  Amalija Švegović v.r.