Republika Hrvatska

Poslovni broj: Psp-4-2025-13

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9, Zadar

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužitelja 1. VK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. NK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Biserki Milošević, odvjetnici u Osijeku, protiv tužene SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog smetanja posjeda, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 2. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja ad 1. i 2., te odsutnosti uredno pozvane tužene, dana 16. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužena SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetala tužitelje VK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i NK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pravne sljednike ranije tužiteljice VKF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem posjedu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], pašnjak površine 1193 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], time što je 29. ožujka 2019. provalila ogradu i kapiju u vlasništvu VKF, na način da je uništila dva lokota i lanac postavljen na ogradu u vlasništvu VKF, pa se tuženoj zabranjuje svako takvo ili slično samovlasno smetanje i zabranjuje tuženoj da ubuduće ulazi na nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i dio nekretnine 2371/1 k. o. [katastarska općina], u posjedu i vlasništvu tužiteljice te tamo postavlja bilo kakve svoje ograde.

II. Nalaže se tuženoj SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljima VK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i NK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 9.085,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućima od presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi i tijekom postupka, prvotna tužiteljica VKF navodi da je vlasnica i posjednica na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kč. br. [katastarska čestica], zgrada i pašnjak, ukupne površine 292 m2. Također, da su već dulje od 40 godina posjednici nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, površine 1193 m2 i to u dijelu od magistralne ceste do njezine nekretnine kč. br. [katastarska čestica], pokraj njezine nekretnine i ispod njezine nekretnine sve do granice pomorskog dobra. Dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je ustvari prilazni put njezinoj nekretnini, koji je ona prije više od četrdeset godina kupila od tadašnjih vlasnika AK i NKF. Tuženica da je formalno upisana kao vlasnica na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica], koje je stekla na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog s prodavateljem EK **.**.2018. u [adresa]. Tuženica da nije nikada od strane prodavatelja uvedena u posjed sporne nekretnine, jer je navedeni kupoprodajni ugovor protivan kogentnim propisima i stoga da je ništetan, te prodavatelj nije nikada bio u posjedu, niti stvarnom vlasništvu navedene nekretnine. U posjedu nekretnine već četrdeset godina da su bili isključivo VKF (pravna prednica tužitelja), te V i ŽK (vlasnici susjedne nekretnine), a u dijelovima koji se naslanjaju na njihove nekretnine i JK, DK, te obitelj BK. VKF da je dio nekretnine koju je tuženoj prodao EK kupila prije četrdeset godina i već se četrdeset godina nalazi u posjedu iste, te je kontinuirano koristi kao svoje dvorište, pristup kući i parking. Nekretninu je ogradila žičanom ogradom prema susjedima i zaključanom kapijom prema magistrali prije više od trideset godina. Ograda da je godinama zaključana, a prije nekoliko mjeseci dodatno da je osigurana na način da je na svoju kapiju i ogradu stavila i dva nova lokota s lancem. Tuženoj da je vrlo dobro poznato da je sporni dio nekretnine kč. br. [katastarska čestica] oduvijek u posjedu i vlasništvu tužiteljice jer je tamo vidjela tužiteljičinu ogradu i zaključanu kapiju koja godinama tamo postoji, te da je vidjela i znala da sporni dio nekretnine koristi isključivo tužiteljica, a na ogradi da je vidjela i njezine lokote. Unatoč navedenom, tuženica SK da je 29. ožujka 2019. provalila ogradu u vlasništvu VKF na način da je presjekla i skinula lance s lokotima i povrijedila posjed tužiteljice na način da je ušla na njezino zemljište, prelazila i neovlašteno se koristila njezinim zemljištem, te na njezinoj nekretnini i nekretnini drugih susjeda koji su također dugogodišnji pošteni i istiniti posjednici dana 30. ožujka 2019. započela postavljanje stupaca za ogradu. Susjedi, koji su uočili smetanje posjeda i uništenje tuđe stvari, te povredu pomorskog dobra da su 30. ožujka 2019. pozvali policiju i lučku kapetaniju koja je zabranila daljnje radove. Također, da je dana 5. travnja 2019. nastavila sa smetanjem posjeda, te je 6. travnja 2019. ponovno intervenirala policija. Tužena da je svojim činom samovlasno smetala posjed tužiteljice u njezinom posljednjem posjedu nekretnine svojatajući posjed iste, vjerojatno jer u posjed nekretnine nije mogla doći na miran i zakonit način već samo silom i potajno.

1.2. Rješenjem poslovni broj Psp-23/2019 od 7. lipnja 2021., sud je utvrdio prekid postupka, jer je umrla tužiteljica VKF. Rješenjem poslovni broj Psp-34/2022 od 26. veljače 2024. pozvani su nasljednici tužiteljice VK i NK da preuzmu postupak u ovoj pravnoj stvari. U nastavku postupka isti su uredili tužbeni zahtjev tako da su u tužbenom zahtjevu ispustili dio u kojem traže da se uspostavi prijašnje stanje s obzirom na to da su postavljeni novi lokoti i lanci.

2. U odgovoru na tužbu tuženica je navela da je č.z. 2371/1 k. o. [katastarska općina] u njezinom isključivom vlasništvu, a da se proteže između javnog puta označenog kao č.z. 2357, s jedne strane i pomorskog dobra – obale, označene kao č.z. 2373 s druge strane. Uz nju su smještene nekretnine označene kao č.z. 2371/14, 2351/16, 2372/2, 2371/7, 2371/5, 2371/4, 2371/3, 2371, 2369/5 i 2369/4. Nekretnina da je nekada bila dio velike č.z. 890/22 koja je rasparcelirana na više parcela i prodana različitim osobama koje su kasnije na istima gradili kuće i ulazili u razne aranžmane, kao što je slučaj s tužiteljicom i njezinim rođacima V i ŽK s kojima je na istoj parceli napravila dvojni objekt. Nekretnina da predstavlja ostatak te nekadašnje velike parcele koji je preostao nakon što je ista rasparcelirana i taj ostatak je dobio oznaku č.z. 2371/1 k. o. [katastarska općina]. Navodi da je nekretninu kupila 28. ožujka 2018. od akademika EK, koji je vlasništvo stekao nasljeđivanjem od svojih prethodnika. Na nekretnini da je na dijelu uz javni put postavljena kapija na kojoj se nalazi lokot. Kapiju da nije postavila ona, niti itko od prijašnjih vlasnika, te da je ista postavljena bez pravne osnove. Kada je kupila nekretninu, tužiteljica da joj se pismeno obratila s prijedlogom da dio nekretnine kupi. Tada da joj je dala ključ brave kojom je bila zaključana sporna kapija, te da je slobodno prolazila svojom nekretninom sve do 29. ožujka 2019., kada je ustanovila da je dodan još jedan lokot kojim je onemogućen posjed njezine nekretnine. Navodi da se poslužila dopuštenom samopomoći i vratila posjed. Tužiteljica da nema pravo na posjed njezine nekretnine, a ukoliko svojata taj posjed da je riječ o nepoštenom posjedu. Tuženica da je u mirnom posjedu svoje nekretnine. Tužiteljica da nema nikakvu osnovu za ovu tužbu. Predlaže tužiteljicu odbiti s tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnih troškova koji se sastoje od pristojbe za odgovor na tužbu prema odredbi suda i poštarine.

3. U dokaznom je postupku sud pročitao izvadak iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Zadar zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 7), Kupoprodajni ugovor od 2.10.1978. (l.s. 9-12), Potvrdu (l.s. 13), Kupoprodajni ugovor od 15.11.1978. (l.s. 14- 16), Odluku Općine Zadar, Općinskog komiteta za komunalno stambene poslove, izgradnju i prostorno uređenje od 12.9.1980. (l.s. 18-21), Povijest posjedovanja DGU, PUK Zadar, Klasa: 936-02/18-05/561, Ur. br. 541-22-2/16-18-2 od 19.11.2018. (l.s. 27- 28), izvod iz katastarskog plana (l.s. 30), dopis od 20.6.2018. (l.s. 33), Uvjerenje MUP, PU Zadarska, PP Obrovac broj: 511-18-12-03/01-22/19 od 26.4.2019. (l.s. 40), fotografije (l.s. 41-44), Presudu na temelju priznanja ovog suda poslovni broj P- 1640/12 od 5.9.2012. (l.s. 47-48), Rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Klasa: UP/II-342-24/19-12/4, Ur. br.: 530-03-1-1-1-19-4 od 17.12.2019. (l.s. 59-62), podnesak s prilozima svjedoka KK (l.s. 85-91), Povijest posjedovanja DGU, PUK Zadar, Klasa: 936-02/18-05/254, Ur. br. 541-22- 2/16-18-2 od 28.5.2018. (l.s. 133-138), Presudu ovog suda, Stalne službe u Benkovcu pod poslovnim brojem P- 557/17 od 30.11.2020. (l.s. 139-146), Kupoprodajni ugovor od 6.7.1978. (l.s. 188-191), zapisnik o stupanju u posjed od 6.9.1978. (l.s. 192), Suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke kapetanije Zadar, ispostave Starigrad-Paklenica od 15.5.2013. (l.s. 199), Suglasnost Općine Starigrad od 15.5.2013. (l.s. 200-201), proveo dokaz saslušanjem svjedoka MK, BK, TK, OK, IK i ZK, zamolbenim putem proveo dokaz saslušanjem svjedoka LK i ŽK, izvršio uvid u spise ovog suda poslovni broj P- 635/2022 (ranije P-1842/18) i Psp-37/2024, te proveo dokaz saslušanjem tužitelja ad. 1., ranije u svojstvu svjedoka i tužene (zamolbenim putem) kao stranaka ovog postupka.

4. U ovoj pravnoj stvari donesena je presuda poslovni broj Psp-34/2022 od 23. listopada 2024. (l.s. 309-322) kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja. Povodom žalbe tuženice protiv citirane presude, Županijski sud u Zagrebu donio je rješenje poslovni broj Gž-173/2025-2 od 27. siječnja 2025. kojim je ukinuo prvostupanjsku presudu u stavcima I. III. izreke, te predmet u tom dijelu vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

4.1. Iz sadržaja obrazloženja ukidnog rješenja slijedi da je ovaj sud u donošenju pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba Zakona o parničnom postupku iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, to stoga što rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama za prosudbu osnovanosti tuženog zahtjeva, te je izreka rješenja nerazumljiva i proturječi razlozima rješenja, kao i bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a, budući da je u smislu navedene zakonske odredbe izostala ocjena provedenih dokaza. U ponovljenom postupku treba otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je ukazao drugostupanjski sud, a koji su navedeni u obrazloženju iste presude.

5. Među strankama je nesporno da se na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi kapija s dva lokota.

5.1. Međutim, sporno je da li je tuženica bila u posjedu, odnosno suposjedu predmetne nekretnine, s obzirom na to da je kupila označenu nekretninu i upisala se u zemljišne knjige, te u odnosu na tvrdnju da je ključ od kapije dobila od prednice tužitelja i da je sporna kapija ljeti kada je koristila prolaz do mora bila uvijek otključana, pa da bi zbog toga bila dopuštena samopomoć kojom se poslužila.

6. Odredbom čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00.,129/00. 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZV) propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Stavkom 6. propisano je kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici.

7. U ponovljenom postupku sud je obnovio prethodno izvedene dokaze čitanjem zapisnika s ranijih ročišta i svih dokaza.

8. Za potrebe ovog suda pribavljen je spis pod poslovnim brojem Psp-37/2024 (ranije Psp-61/2019), u pravnoj stvari tužiteljice SK protiv tuženika VK i NK, ranije pravne prednice prvotne tužene VKF, zbog smetanja posjeda nekretnine č.z. 2371/1 k. o. [katastarska općina], u kojem je sud, uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Dražena Torbarine iz Geo Lesi j.d.o.o., neposredno opisao predmet spora.

9. Prema zapisniku s očevida na licu mjesta, te iz fotografija i skice lica mjesta (u predmetu Psp-37/2024) sporna nekretnina oznake čest. br. 2371/1 k. o. [katastarska općina] čini dijelove prilaza i dvorišta za čest. br. 2371/3 (koja nije predmet ovog postupka) i čest. br. 2371/4 (u vlasništvu tužitelja), ograđena je starim betonskim zidom sa žičanom ogradom, a proteže se od ulaza kroz željezna dvorišna vrata, koja se nalaze u krajnjem sjevernom dijelu predmetne čestice 2371/1 k. o. [katastarska općina] na koja se ulazi s Jadranske magistrale uz duž označenih nekretnina do mora.

10. Iz Povijesti posjedovanja DGU, PUK Zadar, Klasa: 936-02/18-05/561, Ur.br. 541-22-2/16-18-2 od 19. studenog 2018. proizlazi da se 2017. posjednikom čest. zem. [katastarska čestica] evidentira EK, a 2018. da slijedi promjena posjeda u korist SK na navedenoj čestici. Međutim, to i dalje ne znači da je tužena imala faktičnu vlast na nekretnini. Radi se o dokumentu koji vodi katastar i koji prikazuje tko je upisan kao posjednik određene čestice, ali ne i tko ima faktičnu vlast na nekretnini. Zbog navedenog razloga sud ovaj dokaz ne može automatski prihvatiti kao dokaz, već je potrebno gledati stvarno stanje na terenu.

11. Iz Uvjerenja MUP, PU Zadarske, PP Obrovac broj: 511-18-12-03/01-22/19 od 26. travnja 2019. proizlazi kako isti potvrđuju da su dana 13. travnja 2019. zaprimili prijavu punomoćnice VKF, odvjetnice iz [adresa] da je njezinoj stranci oštećena kapija u mjestu [adresa]; da su izlaskom na lice mjesta u Ul. dr. Franje Tuđmana 61 djelatnici te policijske postaje utvrdili da je oštećen lokot na ulaznim vratima iste bez vidljivih drugih oštećenja; da je u vezi navedenog proslijeđeno izvješće nadležnom općinskom državnom odvjetništvu.

12. Saslušani svjedoci iskazivali su u bitnome istovjetno, bez međusobnih proturječnosti, te se njihovi iskazi u odnosu na odlučne činjenice iznose pojedinačno u nastavku:

- Svjedok CK u svom je iskazu naveo da je sporna kapija svakako postojala već 1998. kada je on kupio svoju nekretninu u [adresa]. Istakao je da je tužena, s obzirom na svoje zdravstveno stanje, koristila sve okolne nekretnine i prolazila preko njih na način koji joj je najviše odgovarao, kako bi skratila put do mora. Naveo je i da nekretnina označena kao čest. br. 2371/1, zajedno s nekretninama označenim kao čest. br. 2371/4 i 2371/3, u cijelosti ograđena, od magistrale, pa sve do mora. Dodao je da, koliko je mogao primijetiti dok je boravio na plaži, tu nekretninu koriste isključivo obitelji tužiteljice (misli se na VKF) i ŽK.

- Svjedokinja OK izjavila je da se njezina nekretnina nalazi iznad magistrale, gotovo nasuprot puta koji vodi preko nekretnine označene kao čest. br. 2371/1, a koji se prostire od magistrale do mora. Navela je da je taj put koristila nekoliko godina poslije Domovinskog rata, sve dok više nije bilo moguće njime prolaziti. Prema njenim riječima, na tom području je započeta gradnja kuća, te su vlasnici kuća postupno ograđivali svoje nekretnine i ispred njih postavljali stolove, zbog čega se više nije osjećala ugodno prolaziti tim putem, jer joj se činilo da prolazi kroz nečiji dnevni boravak. Iskazala je da je u jednom trenutku put bio ograđen kapijom na dijelu koji graniči s magistralom, te da je na kapiju postavljen lokot. Međutim, ne zna tko je kapiju postavio, niti tko ima ključeve. Također, nije joj poznato je li tužena koristila taj put, budući da na to nije obraćala pažnju.

- Svjedokinja IK navela je da se njihova nekretnina nalazi iznad magistrale, otprilike nasuprot čest. br. 2371/1, te da su do mora dolazili putem koji prolazi preko te čestice. Taj put su, prema njenom iskazu, koristili nekoliko godina nakon Domovinskog rata, nakon čega su prestali, budući da je područje u cijelosti ograđeno, a na međi s magistralom postavljena kapija koja se zaključavala, čime je onemogućen daljnji prolaz. Iskazala je da su se tijekom godina na tom području počele graditi kuće, te da se prostor postupno ograđivao – najprije ogradom koja ide vertikalno prema moru, a na kraju i ogradom prema magistrali. Svjedokinja ne zna tko je ogradio predmetnu nekretninu, niti tko posjeduje ključ od kapije koja je postavljena uz magistralu. Dodala je da je gospođa SK također koristila predmetni put dok je to bilo moguće, ali ne zna je li ga nastavila koristiti i nakon što je isti bio ograđen kapijom. Navela je da su vlasnici kuća koje se nalaze iza predmetne ograde osobe iz Osijeka, ali ne može reći kako se zovu.

- Svjedok ŽK, bratić tužitelja, iskazao je da su u posjedu te nekretnine 28. ožujka 2019. bili njegov brat V i on. On da je postavio kapiju na toj nekretnini na strani koja graniči s magistralom. Navodi da je stavio i zid. Ta kapija da se zaključavala kad oni odlaze. Bile su tri kapije na toj čestici. On da je imao ključ svoje kapije, njegov brat V od svoje, a od treće kapije da je ključ imala ĐK. Od njegove kapije ključ još jedino ima ČK zato što on čuva tu nekretninu. Njegova kapija da je imala lokot. Navodi da je čuo od ljudi da je lokot pokidan i da je provaljeno. On osobno da nema neposrednih saznanja o tome tko je pokidao lokot jer da nije vidio, međutim, da ima saznanja o tome da je tuženica SK ranije provaljivala. Poznato mu je da je SK ranije prelazila preko njihove parcele. ĐK da je posjednica čestice 2371/1 i to one strane prema moru. Pojašnjava da su 1978. ĐK, njegov brat V i on zajedno kupili tu jednu veliku česticu i to na način da su njegov brat i on kupili dio te čestice od magistrale prema moru, dok je ĐK kupila drugi dio te čestice od mora gledano prema magistrali. Cijela čestica da je ograđena kapijom. Ta kapija ide sve od magistrale prama moru i to tako da se ona s te strane sastoji od zida i tri kapije prema magistrali, dok je s drugih strana parcela ograđena žičanom ogradom. Da bi ĐK od magistrale mogla doći do svog dijela te čestice ona prolazi jednim putem kroz svoju ogradu. Taj put se nalazi unutar čestice uz samu među. SK da nikada nije bila u posjedu njihovih nekretnina. U posjedu njihovih nekretnina da nikada nije bio ni EK. On poznaje tog EK, ali ga nikada nije vidio na nekretnini. EK da je sin prijašnjih vlasnika nekretnine od kojih su oni kupili.

- Svjedokinja ZK izjavila je da poznaje stranke u ovom postupku, kao i pokojnu VKF, te da joj je poznat predmetni postupak budući da u svi susjedi u [adresa], gdje i ona sa svojom obitelji živi. Navela je da su ona i njezina obitelj, kao i drugi susjedi, uključujući i obitelj VKF, imali ranijih sporova s tuženicom SK, te da može potvrditi da je kada je došlo do smetanja posjeda prema ĐK od strane tuženice, da je ista tada smetala i njihov posjed. Navela je da je tuženica navodno kupila česticu broj 2371/1, ali da ne zna koji točno dijelovi te novoformirane čestice su sada u njenom vlasništvu. Misli da je početkom travnja 2019. godine tuženica razbila dva lokota i lanac koji su se nalazili na kapiji ĐK, te da je nekoliko dana potom izvodila radove na predmetnoj čestici 2371 /1, i to na način da je betonirala dijelove zemljišta, postavljala stupove i žičanu ogradu, čime je u cijelosti ogradila taj dio, te time spriječila pristup susjedima do mora. Dodala je da su oni u postupku smetanja posjeda već dobili pravomoćnu sudsku odluku, kojom je tuženica izgubila spor. Iskazala je da je u trenutku kada su se navedene radnje odvijale, njezina majka bila u kući u [adresa] i sve to osobno vidjela, dok je ona sama došla nekoliko dana kasnije, ali zna da se to dogodilo. Navodi da se dio čestice 2371/1, koji se nalazi uz kuću VKF na čest. 2371 /4, ispod prema moru, uz kuću, te gore prema magistrali, sve do kapije-ograde na kojoj se nalaze troja vrata u posjedu VKF, a sada njezine djece, još od 1970. godine, kada je VKF kupila zemljište, zajedno s ostalim susjedima. Na izričit upit je li SK ikada bila u posjedu bilo kojeg dijela čest. br. 2371//1, svjedokinja je odgovorila da nikada nije, te da su svi susjedi smatrali da su ti dijelovi njihove parcele, sve do trenutka kada je tuženica napravila ograđivanje o kojem je iskazivala.

-Iz iskaza svjedoka EK proizlazi da je tuženici 2018. prodao nekretninu oznake čest. br. 2371/1 k. o. [katastarska općina] koju je naslijedio po rješenju o nasljeđivanju iza smrti svoje majke AK i tete NKF. VKF s kojom je bio u telefonskom i pisanom kontaktu da je došao upoznati 11. kolovoza 2016. Te prilike da tužiteljice nije bilo, već je tada sreo njenog sina VK, ovdje tužitelja pod 1., kojeg je pronašao na trijemu kuće koja se nalazila na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na zemlju koja je u katastarskom planu označena kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je ušao bez ikakvih problem i da se ne može sjetiti je li na ulazu u tu zemlju sa magistrale postojala bilo kakva ograda ili kapija. U svakom slučaju za njegov ulazak na tu zemlju kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa magistrale nitko da nije morao otključavati nikakva vrata. On da je sa sinom tužiteljice prošetao cijelim donjim dijelom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] okrenutim prema moru i za vrijeme te šetnje da nije primijetio da bi na toj nekretnini postojale bilo kakve prepreke ili lokoti. Kad je tužiteljičinog sina pitao da mu pokaže što je naslijedio, on da je odgovorio da se ta zemlja valjda negdje izgubila, jer da su ljudi malo pomicali ograde. Po njegovom mišljenju oni obojica da su bili neupućeni i u postupanju tužiteljičinog sina da nije bilo nikakve loše namjere. On da je 2018. doznao što je točno naslijedio. On tu nekretninu da nikada nije koristio, ali da se ne slaže sa tvrdnjom da nikada nije ušao u posjed te nekretnine, s time da želi napomenuti da mu je nejasno kako bi uopće trebao ući u posjed nekretnine koja se opisuje kao pašnjak. U svakom slučaju na tom zemljištu da nije na bilo koji način intervenirao. Nakon 2016. da više nikada nije bio u [adresa]. Tužena da mu je pričala kada je prvi puta došla na tu nekretninu da je naišla na zaključanu ogradu od koje joj je tužiteljica dala ključ. Međutim, sljedeće godine da su se pojavili problemi vezano za tu nekretninu. Iskazuje da mu je poznato da su njegova majka i teta sklopile jedan ugovor 1978. sa braćom VKF koji se odnosio na 299 m2 i da taj ugovor nije proveden u zemljišnim knjigama zbog greške u podacima njegove majke. Razgovori da su se vodili s tužiteljicom prvenstveno vezano za korekturu podataka, a kako bi se braća VKF upisala u zemljišne knjige. Navodi da je točno da je tužiteljici napisao pokazano pismo od 12. rujna 2011. Tuženu da nikada nije fizički uveo u posjed te nekretnine, jer u svojim godinama nije u mogućnosti putovati tako daleko.

13. Tijekom postupka saslušane su stranke koji su u svojim iskazima navele sljedeće:

- Tužitelj VK u svom je iskazu naveo da je kapiju postavila njegova obitelj neko vrijeme nakon što je izgrađena kuća, te ona tu postoji i dan danas. Ova kapija da se zaključavala u vrijeme kada njegova obitelj ne bi boravila u [adresa], međutim radi dodatne sigurnosti kapija je bila zatvorena dodatno lancem na kojem je bio postavljen lokot. Upravo taj lanac i lokot tijekom ožujka 2019. da je razbila ovdje tužena SK, a to zna iako se u tom trenutku nije nalazio u [adresa], jer mu je to rekla majka. Ključ od lokota koji se nalazio na kapiji da je imala njegova obitelj, a da ne može reći da li je isti imao i majčin bratić ŽK s obzirom da se na ovom predjelu nalazila i još jedna kapija koju je koristio ŽK, međutim da su ponekad zajedno koristili i ovdje predmetnu kapiju. Ne zna da li je njegova majka tuženoj dala ključ od predmetne kapije. On osobno da nikada nije vidio tuženu da prolazi ovim putem kroz predmetnu kapiju, te da je nikad nije upoznao, s tim da je moguće da je ona ponekad u ljetnim mjesecima tuda i prolazila s obzirom da oni nisu tjerali ljude koji bi prošli tim putem do mora. Cjelokupna parcela 2371/1 da je ograđena od magistrale do mora žičanom ogradom postavljenom na niski betonski zidić, dok je prema magistrali ograđena kameno-betonskim zidom. EK da je vidio jedan put kada je došao na razgovor u njihovu kuću u [adresa] kako bi vidio što treba priznati njegovoj majci vezano uz ovu nekretninu.

- Tuženica SK u svom je iskazu navela da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pašnjak na kojem raste samoniklo bilje i ima par boriša, a čestica da se proteže od magistrale do mora i ima preko 1000 m2. Ona u naravi da nije ograđena, no malo po malo drugi su je zauzimali, s time da je ona česticu kupila od prethodnog vlasnika EK 2018. On da je bio posjednik, da je koristio česticu što da joj je bilo poznato, jer živi u kući preko puta 6 mjeseci godišnje. Nije joj poznato tko je postavio kapiju na čestici, ta kapija da je nekoliko godina postojala, da je bila ljeti otključana. Nakon što je kupila nekretninu, da se pisanim putem obratila vlasnicima drugih nekretnina koje sa tom česticom imaju među i pozvala ih da joj omoguće posjed cijele čestice. Navodi da joj se javila tužiteljica i rekla da ništa od te parcele nije uzela, obavijestila je da ima ključ od kapije, te je taj ključ dobila u poštanskom sandučiću, tako da joj je poznato da isti otključava kapiju. Kroz kapiju da se može doći do obale, i svi da su taj prolaz koristili, te da nije bilo nikakvih problema, niti prigovora oko toga. Tužiteljicu da nikad nije vidjela, ni upoznala. Ona da živi u kući preko puta te parcele od 1988., koliko se sjeća da se kapija pojavila negdje 2012., a ona i drugi da su nesmetano prolazili kroz kapiju koja je tijekom ljeta uvijek bila otključana. EK da ju je uveo u posjed predmetne nekretnine kada je od njega kupila. On da je dolazio u [adresa] svake godine i obilazio svoju česticu. U trenutku kupoprodaje N i ona da nisu ništa oko ključa razgovarali, ona ga nije tražila, niti je on isti nudio. Nije ni znala da postoji ključ od kapije dok joj ga tužiteljica nije ponudila predati.

14. Na temelju izvedenih dokaza, a osobito iskaza saslušanih svjedoka, koje nalazi uvjerljivim, sud utvrđuje sljedeće odlučne činjenice:

-Tužitelji su, zajedno sa svojom obitelji, dugi niz godina bili u faktičnom posjedu nekretnine označene kao čest. br. 2371/1 k. o. [katastarska općina], odnosno njezinog dijela koji graniči s čest. br. 2371/4 i vodi prema moru. Taj posjed ostvarivali su neometanim korištenjem zemljišta, održavanjem pristupnog puta, kao i ograđivanjem terena i zaključavanjem kapije, na kojoj su bili postavljeni lokoti.

- Iskazi svjedoka KK, IK, ŽK i ZK potvrđuju dugotrajno korištenje sporne nekretnine od strane tužitelja. Iskazi svjedoka KK, OK, IK, ŽK i ZK potvrđuju i činjenicu da je taj prostor bio fizički ograđen, dok iskazi svjedoka KK, ŽK i ZK potvrđuju da su tužitelji i njihova obitelj kapiju koristili i zaključavali.

-Svjedoci koji su opisivali dugogodišnje stanje na terenu vjerodostojno su opisali situaciju u kojoj je predmetna čestica 2371/1 bila u faktičnom posjedu obitelji tužiteljice, a ne tuženice.

-Sud ne nalazi dokaza da je tuženica imala pravnu osnovu za samopomoć, niti da je bila u posjedu koji bi opravdao njezinu intervenciju u ožujku 2019.

-Čitanjem zapisnika sa lica mjesta u predmetu Psp-37/2024, uvidom u priloženu skicu lica mjesta i fotografije, sud je utvrdio da se nekretnina označena kao čest. br. 2371/1 k. o. [katastarska općina] faktično koristi kao prilazni put i dio dvorišta nekretnina označenih kao čest. br. 2371/3 (koja nije predmet ovog postupka) i čest. br. 2371/4, koja je u vlasništvu tužitelja.

- Iako je tuženica kupila predmetnu nekretninu, utvrđeno je da nije faktički uvedena u posjed njezinog dijela koji je ovim postupkom obuhvaćen. To izričito potvrđuje iskaz svjedoka EK, prethodnog vlasnika, koji je naveo da nikada nije bio u posjedu tog dijela nekretnine, niti je mogao posjed predati tuženici.

15. Tuženica je već u odgovoru na tužbu, kao i tijekom saslušanja, navela da se pisanim putem obratila drugim vlasnicima okolnih čestica, tražeći da joj omoguće posjed čest. br. 2371/1, što jasno ukazuje da posjed nije imala, jer onaj tko posjed ima, ne traži da ga stekne.

16. Navod tuženice da joj je prvotna tužiteljica VKF navodno dala ključ od kapije, nije potvrđen drugim dokazima. Osim toga, posjed ne čini samo prolazak ili mogućnost otključavanja, nego neposredna faktična vlast nad stvari. Iako je moguće da je tuženica povremeno prolazila tim dijelom terena, što ni tužitelj VK ne negira u cijelosti, iz iskaza svjedoka nije razvidno da je to činila redovito, neometano i u obimu koji bi upućivao na posjed ili suposjed.

17. Iz svega navedenog proizlazi da su faktičnu vlast nad spornim dijelom nekretnine ostvarivali tužitelji (kao vlasnici čest. br. 2371/4) i vlasnici čest. br. 2371/3, jer je taj prostor ograđen u njihovu korist, te čini pristupni put i dio okućnice njihovih nekretnina.

18. Sud nalazi da je posjed tužitelja uspostavljen najkasnije nakon Domovinskog rata, kada su prema dokazima postavljeni ograda i kapija.

19. Pitanje imaju li tužitelji pravni temelj za širenje na dio čest. br. 2371/1 nije predmet ovog postupka, niti sud u ovom sporu može o tome odlučivati. I u slučaju da nisu imali valjan pravni temelj, činjenica da su u dugotrajnom i mirnom faktičnom posjedu daje im pravo na posjedovnu zaštitu, sukladno čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

20. Sukladno članku 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV), posjed uživa pravnu zaštitu bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

21. Člankom 21. ZV propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u postupku zbog smetanja posjeda ili putem samopomoći.

22. U ovom slučaju, tužitelji su, prema ocjeni suda, dovoljno uvjerljivo dokazali da su bili u dugotrajnom mirnom posjedu dijela čest. br. 2371/1, koji su koristili desetljećima, te da su postavili fizičke zapreke u vidu ograda, kapija i lokota.

23. Tuženica je bez sudske zaštite, bez posjedovne predaje i protiv volje posjednika, fizički uklonila zapreke i preuzela faktičnu kontrolu nad nekretninom, čime je učinila smetanje posjeda.

24. Pozivanje tuženice na vlasnički status (stvarno pravo) nije pravno relevantno u postupku zbog smetanja posjeda, jer se isti temelji isključivo na faktičnom stanju posjeda, a ne vlasničkom statusu (čl. 22. ZV).

25. Sud nije prihvatio prigovor samopomoći, jer nisu ispunjeni zakonski uvjeti za dopuštenost samopomoći iz članka 27. ZV (trenutnost, nužnost, neposredna opasnost, nedostatnost pomoći sudske zaštite), niti je dokazano da je tuženica bila u posjedu koji bi mogao biti predmet samopomoći.

26. Na temelju svega navedenog, sud zaključuje da su tužitelji bili u posjedu sporne nekretnine i da je tuženica 29. ožujka 2019. izvršila protupravno smetanje, čime su ispunjeni uvjeti za usvajanje tužbenog zahtjeva zbog smetanja posjeda, u skladu s čl. 22. ZV.

27. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine br. 138/2023., 107/2025.), slijedom čega je tužiteljima kao stranci koja je u cijelosti uspjela u ovom postupku, priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćnici – odvjetnici trošak prvostupanjskog postupka i to trošak jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak – 250 bodova (Tbr. 7. st. 2. toč. 1.), te za daljnjih 13 radnji – svaki po 50 bodova (Tbr. 7. st. 2. toč. 2.), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV, iznosi 2.250,00 EUR, čemu valja pridodati materijalni trošak puta na relaciji Osijek-Zadar- Osijek radi pristupa na ročišta dana 28.8.2019., 14.10.2019., 8.2.2020., 2.6.2020., 8.9.2020., 26.4.2021., 29.8.2024., 19.9.2024. (Tbr. 50.) – svaki po 565,00 EUR (1130 km x 0,50 EUR/km) odnosno ukupno 4.520,00 EUR, te materijalni trošak puta na relaciji Osijek-Zagreb-Osijek radi pristupa na ročišta dana 8.7.2020. i 28.1.2021. (Tbr. 50.) – svaki po 280,00 EUR (560 km x 0,50 EUR/km) odnosno ukupno 560,00 EUR, trošak jednokratne nagrade za cijeli drugostupanjski postupak – 250 bodova (Tbr. 7. toč. 2.), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV iznosi 625 EUR, te materijalni trošak puta na relaciji Osijek-Zagreb-Osijek radi pristupa na ročišta dana 28. kolovoza 2025. i 2. listopada 2025. (Tbr. 50.) – svaki po 565,00 EUR (1130 km x 0,50 EUR/km), odnosno ukupno 1.130,00 EUR, što sveukupno iznosi 9.085,00 EUR, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

Zadar, 16. listopada 2025.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužiteljima ad. 1. i 2. po pun.

2. Tuženici osobno