Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2953/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Andree Boras Ivanišević kao predsjednice vijeća, Borisa Mimice kao suca izvjestitelja te Sonje Meštrović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik Zoran Šamanić iz Rijeke, Ribarska 2/II, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, Frana Supila 16, i umješača na strani tuženika VALAMAR RIVIERA d.d. Poreč, Stancia Kaligari 1, OIB: 36201212847 kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik Petar Petrinić iz Rijeke, Ivana Grohovca 1, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika i umješača na strani tuženika protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku poslovni broj P-898/2020-30 od 17. studenoga 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 16. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku poslovni broj P-898/2020-30 od 17. studenoga 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:

" I Utvrđuje se da tužitelj VN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ima pravo vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], z. k. ul [broj ZK uloška] vinograd površine 2086 m2, koje je stekao na temelju nasljedstva iza pok. IN sina IN rodj. **.**.1919. a umrlog **.**.1996. g, umirovljenika iz Koprivnice, Ledinska 3.

II N a l a ž e s e zemljišno-knjižnom odjelu Krk, Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, da po pravomoćnosti sudske odluke, izvrši izmjenu prava vlasništava na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], z. k. ul [broj ZK uloška] vinograd površine 2086 m2, na način da se briše pravo vlasništva sa imena: Republika Hrvatska [osobni identifikacijski broj] uz uknjižbu prijenosa prava vlasništva nekretnine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], z. k. ul [broj ZK uloška] vinograd površine 2086 m2, u korist: VN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] sve u roku od 15 (petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

III N a l a ž e s e tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 da tužitelju BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 3.638,43 EUR/27.413,75 HRK1 u roku od 15 dana.".

2. Protiv navedene presude žali se tuženik i umješač na strani tuženika zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u skladu s žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj je u cijelosti osporio žalbene navode tuženika i umješača na strani tuženika predlažući da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba tuženika i umješača na strani tuženika je osnovana.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva nekretnine označene kao čest. kat. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] naravi vinograd površine 2086 m2 koje je stekao temeljem nasljedstva iz pok. IN, te posljedično upis tog prava u zemljišnu knjigu.

6. Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrdio je u bitnom sljedeće:

-da je uvidom u spis prvostupanjskog suda poslovni broj RZ-19/2015 razvidno da je u navedenom predmetu po prijedlogu ovdje tužene RH pokrenut pojedinačni ispravni postupak te je po provedenom postupku sud donio rješenje posl. broj Z-7765/2019 od 21. ožujka 2019. kojim je rješenjem prihvaćen prijedlog i određen ispravak vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i brisano pravo vlasništva upisanog vlasnika VN na ime RH u 1/1 dijela,

- da je ovdje tužitelj kao protustranka u predmetu RZ-19/2015 aktivno sudjelovao u navedenom postupku, te je bio prisutan na raspravi za ispravak,

- da je uvidom u rješenje Općinskog suda u Koprivnici posl. broj O-582/2016.-3. od 31. svibnja 2016. (list 17-18 spisa), razvidno da je naknadno pronađena imovina pok. ostavitelja IN sina IN temeljem prethodno donesenih rješenja o nasljeđivanju posl. broj O-885/96-6 od 18. listopada 1996. i O-401/14-10 od 9. veljače 2015. a koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] uručena ovdje tužitelju VN unuku ostavitelja u cijelosti.

- da je uvidom u popis čestica s pripadajućim površinama unutar obuhvata kampa izrađenog po "Geo-line" d.o.o. za geodetske poslove 29. srpnja 2011. razvidno da je predmetna nekretnina navedena u popisu (list 69-70 spisa).

- da je uvidom u građevinsku dozvolu Općinskog komiteta za urbanizam, građevinarstvo i stambeno komunalne poslove broj UP/I-07-4495/85 od 26. lipnja 1985. razvidno da se odobrava investitoru Zlatni otok OOUR Hoteli Krk izgradnja infrastrukture autokampa Politin u Krku (list 81-83 spisa), te u dopunskom građevinskom dozvolom od 25. ožujka 1986. (list 77-78 spisa), kojom se dopunjava dozvola od 26. lipnja 1985.

-da iz načelne suglasnosti Općinskog komiteta za urbanizam, građevinarstvo i stambeno komunalne poslove broj UP/I-07-1088/85 od 3. lipnja 1985. (list 85-86 spisa), proizlazi da se radnoj organizaciji "Zlatni otok" OOUR Hoteli Krk kao investitoru daje načelna suglasnost za izgradnju objekta autokamp Politin u Krku između ostalog i na predmetnoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a za koju je nekretninu prethodno izdano i uvjerenje o uvjetima uređenja prostora (list 87. spisa).

- da je uvidom i u dopis Centra za restrukturiranje i prodaju KLASA: 943-01/14- 02/523, Urbroj: 360-03-03/10-2014-6 od 1. prosinca 2014. razvidno da predmetna nekretnina nije navedena kao procijenjena u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća HPT "Zlatni otok" Krk (list 89-90 spisa),

- da je tužena RH u zemljišnim knjigama ovoga suda upisana kao vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koji je upis izvršen temeljem rješenja Z-7765/2019 od 21. ožujka 2019.

- da predmetna nekretnina nije bila upisana u zemljišne knjige kao društveno vlasništvo niti je bilo upisano pravo korištenja nekretnine jer nikada nije proveden postupak deposedacije.

- da iako je postojala namjera bivše Općine Krk da se predmetna nekretnina nacionalizira, te da se nekretnina deposedira i preda na korištenje tadašnjoj RO "Zlatni otok" predniku umješača na strani tuženika, do toga nikada nije došlo jer postupak deposedacije nije nikada proveden, te o tome i ne postoji nikakva dokumentacija.,

-da i svjedok ČN, osoba koja je radila u imovinsko-pravnoj službi na poslovima deposedacije a kojem je svjedoku prvostupanjski sud u potpunosti poklonio vjeru, izričito je naveo da takav postupak nije proveden jer bi se svjedok zacijelo sjećao da je postupak proveden jer je vrlo dobro poznavao prednika tužitelja njegovog djeda IN koji je bio lokalni zubar.

- da na predmetnoj nekretnini sve do 2016. nije izgrađeno ništa od infrastrukture za potrebe kampa, te je sve do 2016. predmetna nekretnina bila samo zaraštena livada,

-da su to potvrdili i saslušani svjedoci ŠN i SN osobe koje žive u neposrednoj blizini prijepora, pa i svjedokinja AN inače bivša zaposlenica autokampa Politin koja je navela da su područje na kojem je i predmetna nekretnina prethodno, prije postavljanja mobilnih kućica koristili samo gosti sa šatorima koji su tražili intimu i koji do tog područja nisu mogli pristupiti automobilima.

- da iz iskaza AN i LN sadašnjeg zaposlenika Valamar Riviere d.d. ne može se sa sigurnošću utvrditi a se upravo predmetna nekretnina, koristila za postavljanje šatora jer su svjedoci općeniti govorili o širem području na toj strani kampa.

- obzirom da predmetna nekretnina nikada nije bila u društvenom vlasništvu te nikada nije proveden postupak deposedacije, niti je sklopljen ugovor između tadašnje Općine Krk i prednika umješača na strani tuženika RO "Zlatnog otoka" o međusobnim pravima i obvezama, to se nisu mogla preći nikakva prava niti na njegovog slijednika Valamar Rivieru d.d. a niti su se stekli uvjeti za stjecanje prava vlasništva RH na predmetnoj nekretnini.

7. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja smatrajući da predmetna nekretnina nikad nije bila društveno vlasništvo te nikad nije proveden postupak deposedacije niti je sklopljen ugovor između tadašnje Općine Krk i prednika umješača na strani tuženika RO "Zlatnog otoka" o međusobnim pravima i obvezama tu se nisu stekli uvjeti za stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske na predmetnoj nekretnini, dok s druge strane tužitelj je dokazao da je vlasništvo na predmetnoj nekretnini stekao temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj O-582/16-3 od 31. svibnja 2016. iza svog pok. djeda IN, sina IN.

8. Navedena utvrđenja na kojima se temelji pobijana presuda kao i zaključak prvostupanjskog suda za sada nije moguće sa sigurnošću ispitati ni prihvatiti kao pravilno, obzirom da je žalbenim navodima tuženika i umješača na strani tuženika dovedeno u sumnju.

9. Naime, iz činjeničnih navoda tužbe a i cjelokupnog postupka proizlazi da tužitelj podnosi tužbu sukladno odredbi članka 202. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 63/19 i 128/22– dalje u tekstu: ZZK), koja tužba je zapravo posljedica činjenice da se protiv odluka zemljišnoknjižnog sud na raspravi za ispravak ne može podnijeti žalba.

10. Međutim, osnovano žalitelj u žalbi navodi kako postavljeni tužbeni zahtjev u biti predstavlja pravu vlasničku tužbu tj. deklaratornu tužbu na utvrđenje prava vlasništva.

11. Naime, valja napomenuti da u Hrvatskom pravičnom postupku sud je vezan postavljenim tužbenim zahtjevom što predstavlja jednu od temeljnih načela parničnog postupka iz članka 2. stavak 1. ZPP-a. Dakle, u konkretnoj pravnoj stvari radi se o deklaratornoj tužbi na utvrđenje prava vlasništva a ne kako to iz obrazloženja prvostupanjskog suda bi se dalo zaključiti da se radi o tužbi za ispravak kako to pogrešno sugerira prvostupanjski sud.

12. Osnovano žalitelj u žalbi navodi da je obrazloženje prvostupanjske presude ostvaren žalbeni razlog bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Naime, ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku odnosno tonski snimki i samih tih isprava ili zapisnika odnosno tonskih snimki, uvijek postoji bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

13. Tako prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude smatra za utvrđenim da nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nikad nije bila upisana u zemljišne knjige kao društveno vlasništvo. Međutim, navedeno utvrđenje je proturječno sadržaju isprava koje se nalazi u spisu predmeta a posebice povijesnom vlasničkom listu iz kojeg je razvidno da je temeljem odluke Općinskog sekretarijata za opću upravu Općine Krk iz 1987. i to rješenjem tadašnjeg Općinskog suda u Krku poslovnog broja Z-260/87 od 9. veljače 1987., predmetna nekretnina upisana kao društveno vlasništvo. Dakle, samim time obzirom da postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava ostvaren je žalbeni razlog iz naprijed citiranog članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

14. Nadalje, prvostupanjski sud iako citira sve isprave pregledane u dokazne svrhe, iste ih ne ocjenjuje na valjan način niti dovodi u svezu s ostalim dokazima, pa tako sud smatra za utvrđenim činjenicu da predmetna nekretnina nikad nije bila deposedirana, poklanjajući u cijelosti vjeru iskazu svjedoka UN uz lakonsko obrazloženje da je svjedok ČN u to vrijeme, dakle više od 40 godina radio u imovinsko-pravnoj službi a poznavao je prednika tužitelja.

15. Isto tako prvostupanjski sud ne dovodi u svezu odluku o prijenosu vlasništva zemljišta na području Grada Krka (Službene novine 1/82 i broj 12/85) kojim su nacionalizirane nekretnine u svezi s provedbenim urbanističkim planom autokampa Politin (Službene novine broj 12/85) koja dokumentacija se odnosi na samogradnju kampa kao i uvjerenje o uvjetima uređenja prostora izdate od strane Općinskog komiteta za urbanizam, građevinarstvo i stambene komunalne poslovne Općine Krk od 1. svibnja 1985. odnosno načelno je suglasnosti za izgradnju objekta od 3. lipnja 1985., a sve to dovodeći u svezu s izraženim pravnim stavom Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci broj Rev-X-196/16 kojim je prihvaćeno pravno shvaćanje da se i bez formalne odluke o dodjeli nekretnine na korištenje može uzeti da postoji pravo korištenja društvenog poduzeća.

16. O ovome prvostupanjska presuda uopće nema razloge, ne može se ispitati osim što prvostupanjski sud utvrđuje da ne postoji akt o deposedaciji.

17. Nadalje, isto tako prvostupanjski sud zanemaruje činjenicu a posebice iskaz saslušane svjedokinje AN koja je bila zaposlena tadašnjem Zlatnom otoku odnosno bila direktor autokampa Politin od 2000. -2012. koja je iskazala da su na ovom dijelu predmetne nekretnine postojali šatori u kojima su bili gosti željni privatnosti te unatoč činjenici da nije izgrađena na ovom dijelu bila infrastruktura, sam kamp je bio u cijelosti ograđen jer je to bio uvjet da bi mogao i poslovati.

18. Iskaz naprijed saslušane svjedokinje kao i svjedoka ĐN sadašnjeg zaposlenika umješača na strani tuženika, prvostupanjski sud nije prihvatio smatrajući da su isti općenito govorili o širem području na strani kampa, a koji zaključak je suprotan iskazu od samih svjedoka.

19. U odnosu na žalbene navode žalitelja glede nedostatka procesnih pretpostavki za vođenje predmetne parnice u smislu odredbe članka 176.a stavak 6. ZPP-a pravilno je prvostupanjski sud odbio prigovor tuženika kao neosnovan.

20. Naime, iako je svrha odredbe članka 176.a ZPP-a da se prije podnošenja tužbe protiv odluke Republike Hrvatske zaključi nagodba između stranaka kako bi se spor riješio prije podnošenja tužbe sudu, pravilan je stav prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju žalbeni navod tuženika o odbačaju tužbe predstavljao pretjerani formalizam obzirom da su iste stranke već u prethodno vođenom pojedinačnom ispravnom postupku na raspravi pred zk sudom mogli zaključiti sudsku nagodbu i izvršiti ispravak upisa i na taj način im je dana mogućnost da spor riješe nagodbom. Kako u konkretnom slučaju do toga nije došlo to nije bilo potrebe u ovom parničnom postupku (doduše prava vlasnička parnica) bilo zapreke za vođenje ovog parničnog postupka.

21. Zbog toga je prigovor tuženika pravilno prvostupanjski sud odbio kao neosnovan obzirom da se u konkretnom slučaju nisu ostvarile pretpostavke za odbačaj tužbe.

22. S obzirom na naprijed izneseno, valjalo je na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a valjalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.

23. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud prije svega otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na kojima je ukazano ovim rješenjem, potom će raspraviti sva sporna pitanja među strankama imajući pri tom u vidu navode žalbe i pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu a time i o cjelokupnim troškovima postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a.).

U Splitu, 16. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Andrea Boras-Ivanišević