REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U KARLOVCU

PREKRŠAJNI ODJEL

Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac

Poslovni broj: Pp-1177/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Prekršajni odjel, po sucu Ljiljani Skale, po prijedlogu sudske savjetnice Doris Horvat Gerić, uz sudjelovanje zapisničara Karoline Sestrić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BŽ zbog prekršaja iz čl.38.st.3. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu („Narodne novine“ broj 75/13, 36/15 i 46/17) i dr., po optužnom prijedlogu PU karlovačke, Postaje prometne policije Karlovac KLASA: 211-07/22-3/5538, URBROJ: 511-05- 13-22-1 od 29. ožujka 2022., nakon glavne rasprave održane 16. listopada 2025. u odsutnosti okrivljenika i tužitelja, 16. listopada 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, odgovorna osoba u pravnoj osobi Manšped d.o.o., prekršajno kažnjavan

k r i v  j e

I. što je 8. ožujka 2022. u 23,15 sati u Karlovcu, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi Manšped d.o.o., omogućio da njihovim skupom vozila i to teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], najveće dopuštene mase 18000 kg, koji je opremljen digitalnim tahografskim uređajem, a kojem je bilo pridodano priključno vozilo reg. oznake [registarska oznaka], najveće dopuštene mase 35000 kg, s tuđom karticom vozača, upravlja vozač SŽ, rođen **.**.1980., a koji se kretao autocestom A1 od smjera Rijeke u smjeru Karlovca, te je nadzorom vozila i vozača na prostoru naplatne postaje autoceste Karlovac te uvidom u digitalni tahografski uređaj utvrđeno da vozač za vrijeme vožnje nije koristio svoju personaliziranu karticu vozača, već se u digitalnom tahografskom uređaju nalazila umetnuta kartica drugog vozača, odnosno kartica na ime HŽ, broj kartice [broj bankovnog računa], time je isti koristio tuđu vozačku karticu,

II. čime je počinio prekršaj opisan u čl.27.st.2. Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, kažnjivo po čl.38.st.3. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu,

III. pa se

i z r i č e

za prekršaj pod toč.I. novčana kazna u iznosu od 663,61 EUR (šestošezdesettrieuraišezdesetjedancent)

IV. Na temelju čl.33.st.11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 – u daljnjem tekstu: PZ-a) okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

V. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je plaćena u cjelini.

VI. Na temelju čl.34.st.1. PZ-a ako okrivljenik novčanu kaznu ne plati u navedenom roku u cijelosti ili djelomično, naplatit će se prisilno.

VII. Na temelju čl.181.t.5. PZ-a

optužba se odbija

VIII. da bi se daljnjim nadzorom vozača, a uvidom u ispis Kontrolnog izvješća prekršaja za kontrolno razdoblje od 8.2.2022. do 8.3.2022. utvrdilo da je vozač za dan 14./15.2.2022. koristio skraćeno dnevno razdoblje odmora kraće za više od 2 sata, odnosno nedostaje mu 4 sata i 28 minuta,

IX. pa da bi time počinio prekršaj opisan u čl.8.st.2. Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, kažnjivo po čl.44.st.3. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu,

X. da bi se utvrdilo da je vozač za dan 15.2.2022. prekoračio vrijeme

neprekidne vožnje za 2 minute,

XI. pa da bi time počinio prekršaj opisan u čl.7. Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, kažnjivo po čl.47.st.3. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu,

XII. da bi se utvrdilo da je 21.2.2022. prekoračio dnevno vrijeme vožnje

za 2 minute,

XIII. pa da bi time počinio prekršaj opisan u čl.6.st.1. Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, kažnjivo po čl.47.st.3. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.

XIV. Na temelju čl.139.st.3. PZ-a okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka iz čl.138.st.2.t.3. PZ-a u paušalnom iznosu od 20,00 EUR (dvadeseteura) u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u suprotnom u smislu čl.152.st.4. PZ-a naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. PU karlovačka, Postaja prometne policije Karlovac izdala je prekršajni nalog KLASA: 211-07/22-3/5538, URBROJ: 511-05-13-22-1 od 29. ožujka 2022. protiv okrivljenika kao odgovorne osobe u pravnoj osobi zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude. Kako je okrivljenik uložio prigovor na izdani prekršajni nalog zbog poricanja prekršaja, ovaj sud stavio ga je izvan snage, te se isti smatra optužnim prijedlogom i zakazana je glavna rasprava.

2. Glavna rasprava je održana jer su ispunjene zakonske pretpostavke za održavanje iste. Dostave poziva za okrivljenika i tužitelja uredno su iskazane. Okrivljenik je u pozivu upozoren da njegova nazočnost nije neophodna radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i donošenja zakonite odluke, pa je glavna rasprava održana u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika koji je na spis dostavio pisanu obranu.

3. U pisanoj obrani okrivljenik u bitnom ističe da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret pa stoga u cijelosti pobija osnovanost i zakonitost pobijanog prekršajnog naloga. Naglašava kako je apsolutno nejasno na koji su način odnosne činjenice utvrđene, pogotovo obzirom da istom nisu u prilogu optužnog prijedloga dostavljeni ikakvi dokazi koji bi upućivali na takovo činjenično stanje. Okrivljenik nadalje ističe kako isti nije niti naredio niti dopustio vozaču da upravlja vozilom bez da koristi tahografski uređaj na propisani način. Naime, isti je već pri zapošljavanju upoznao vozača s pozitivnim propisima vezanim za radno vrijeme mobilnih radnika, a iste također čine sastavni dio njegova Pravilnika o radu koji je stavljen na oglasnu ploču u sjedištu prvookrivljenika 15. veljače 2010., kao i Internog Operativnog priručnika za vozače. Nadalje u obrani citira odredbu čl.53. Pravilnika o radu kojom je propisano vrijeme vožnje osoba zaposlenih kod poslodavca na radnom mjestu vozača. Također navodi da je okrivljenik od vozača dobio saznanja da jednostavno nije vodio računa o korištenju uređaja na propisani način te ističe kako je vozač SŽ očito postupao samoinicijativno i nije vodio računa o korištenju uređaja, iako je za to bio obučen i Internim operativnim priručnikom za vozače koji također jest interni akt pravne osobe u kojoj je okrivljenik odgovorna osoba s kojim se redovito i bez iznimke upoznaje svakog novog zaposlenika. Posebno ističe kako je vozač SŽ radi edukacije sudjelovao na seminaru tvrtke Digitalni tahograf d.o.o. na koji je upućen od strane poslodavca, a sve kako bi se podrobno upoznao s odredbama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu, odnosno kako bi se tim seminarom kao preventivnom mjerom spriječilo počinjenje prekršaja prilikom obavljanja zadataka radnog mjesta vozača. Smatra kako bi sve prethodno navedeno sud trebao cijeniti u svjetlu razloga za ekskulpaciju okrivljenika budući da ukoliko je zaista prekršaj i počinjen, da je do toga moglo doći eventualnim slučajnim propustom radnika, a nikako ne namjerno, odnosno krivnjom pravne ili odgovorne osobe unutar pravne osobe. U slučaju da nađe da su naprijed navedeni prigovori u odnosu na osnovanost optužnog prijedloga neutemeljeni, okrivljenik predlaže da sud prilikom odmjeravanja kazne uzme u obzir činjenicu da je gospodarska situacija u državi iznimno loša zbog iznimnog utjecaja ekonomske krize i recesije na gospodarstvo te da predmetno kršenje upravo ovih odredbi zakona predstavlja, zbog načina organizacije okrivljenika, izolirani slučaj koji se mogao dogoditi isključivo zbog nepažnje radnika, a ne po uputi okrivljenika. Okrivljenik smatra da u predmetnom slučaju sud treba primijeniti mjeru upozorenja budući da se svrha prekršajne sankcije mogla ostvariti i izricanjem kazne bez njezina izvršenja, s obzirom na okolnosti počinjenja predmetnog prekršaja i loše imovinske prilike okrivljenika.

4. Na glavnoj raspravi u dokaznom postupku provedeni su dokazi, pročitani su: podnesak PU primorsko – goranske, I PP Rijeka sa službenom zabilješkom (list 5 do 7), podnesak PPRP Karlovac (list 8), obrazac tehnički pregled na cesti (list 15 i 16), podaci iz sudskog registra (list 17 do 19), kontrolno izvješće prekršaja (list 20 do 35) i potvrda iz prekršajne evidencije za okrivljenika od 16. listopada 2025.

5. Na temelju ovako provedenog postupka ocjenjujući navode iz obrane okrivljenika i sve provedene dokaze, svaki posebno i sve zajedno, nesporno je utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti.

6. Odbijen je dokazni prijedlog okrivljenika da se u svojstvu svjedoka sasluša vozač SŽ, kao nevažan i odugovlačeći, obzirom da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno provedenim dokazima.

7. Iz obrasca tehničkog pregleda na cesti (list 15 do 16 spisa) utvrđeno je kako je vozač SŽ, zaposlen u Manšped d.o.o., na dan 8. ožujka 2022. manipulirao tahografom, odnosno vozio na tuđu karticu.

8.

Navedenu materijalnu dokumentaciju sud u cijelosti prihvaća kao valjanu i objektivnu jer je sastavljena prilikom obavljanja službenih radnji od strane policijskog službenika, a njezina vjerodostojnost tijekom postupka ničime nije dovedena u pitanje.

9. Iz podataka sudskog registra (list 17 do 19 spisa) proizlazi da je okrivljeni BŽ predsjednik uprave i osoba ovlaštena za zastupanje društva Manšped d.o.o., dakle, da se radi o odgovornoj osobi u ovoj pravnoj osobi.

10. Prema tome, u postupku je nesporno utvrđeno kako je vozač SŽ, zaposlenik pravne osobe, društva Manšped d.o.o. u kojoj je okrivljenik BŽ odgovorna osoba, počinio prekršaj opisan u čl.27.st.2. Uredbe (EU br.165/2014) Europskog parlamenta i vijeća, a za koji prekršaj odgovara i odgovorna osoba u pravnoj osobi, odnosno okrivljenik BŽ. Dakle, u ovom postupku nesporno je utvrđeno da je okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi omogućio da navedeni vozač za vrijeme vožnje 8. ožujka 2022. ne koristi svoju personaliziranu karticu vozača, već da se u digitalnom tahografskom uređaju nalazila umetnuta kartica drugog vozača, odnosno kartica na ime HŽ, odnosno da isti koristi tuđu karticu. Time su se u djelu okrivljenika stekla sva bitna obilježja prekršaja iz čl.38.st.3. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu. Stoga se navodi iz obrane okrivljenika kako on nije naredio ni dopustio vozaču da upravlja vozilom bez da koristi tahografski uređaj na propisani način, ne mogu prihvatiti. Ističe se kako je okrivljenik odgovorna osoba u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen vozač SŽ, pa je on bio dužan kontrolirati vozača kako ne bi učinio ovaj prekršaj.

11. Dana 31. prosinca 2022. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu („Narodne novine“ broj 152/22). Odredbom čl.43. tog Zakona propisano je da čl.19., 21., 23., 25., 27., 28., 30., 32., 34., 36. i 38. te članci 49.a i 49.c koji su dodani člankom 40. ovoga Zakona stupaju na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Tako je čl. 18. toga Zakona za ovaj prekršaj povećana novčana kazna, i to u iznosu od 15.000,00 do 25.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, dok je čl. 19. istog Zakona ta kazna propisana u rasponu od 1.980,00 do 3.310,00 eura. Euro kao službena valuta u Republici Hrvatskoj uveden je 1. siječnja 2023. Dakle, kako se Zakon izmijenio, sukladno čl.3. st.3. PZ-a utvrđeno je da postoji pravni kontinuitet, a prema počinitelju primijenjen je propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen i to kao najblaži za počinitelja. Ovo iz razloga što je odredbom čl.3.st.1. PZ-a propisano da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a stavkom 2. istog članka određeno je da ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke Zakon izmijeni, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Dakle, kako je naknadno izmijenjen propis koji za taj prekršaj sada propisuje za odgovornu osobu u pravnoj osobi novčanu kaznu u iznosu od 1.980,00 EUR do 3.310,00 EUR, to je primijenjen propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja jer je tada bila propisana novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna, tj. 663,61 EUR do 12.000,00 kuna, tj. 1.592,67 EUR, pa je tako okrivljeniku izrečena novčana kazna u iznosu od 663,61 EUR. Pri tome su na temelju čl.36. PZ-a pri određivanju kazne za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim, uzete u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne. Kao olakotno cijenjene su okolnosti konkretnog događaja, kao i stupanj krivnje. Kao otegotno cijenjeno je što je okrivljenik višestruko kažnjavan za prometne prekršaje, a što je utvrđeno iz potvrde iz prekršajne evidencije. Stoga elemenata za primjenu instituta ublažavanja kazne nije bilo.

12. Ukoliko okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, smatrat će se da je u cijelosti plaćena.

13. Za prekršaje iz čl.44.st.3. i čl.47.st.3. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, optužba je odbijena iz razloga što je došlo do zastare prekršajnog progona. Naime, za ove prekršaje odredbom čl.13.st.2. PZ-a propisano je da prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine. Ovo iz razloga što je za te prekršaje ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog (obavezni prekršajni nalog), bez obzira što je u konkretnom slučaju okrivljeniku izdan prekršajni nalog zbog počinjenja težeg prekršaja u stjecaju s ostalim prekršajima. Kako je prošlo više od tri godine, za ove prekršaje nastupila je zastara što je apsolutna smetnja za vođenje prekršajnog postupka.

14. Trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 EUR određen je prema trajanju i složenosti postupka, koji trošak je okrivljenik dužan naknaditi u određenom roku, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.

U Karlovcu 16. listopada 2025.

Zapisničar

Odluku izradila sudska savjetnica Karolina Sestrić,v.r.

Doris Horvat Gerić,v.r.

Sudac

Ljiljana Skale,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana, nakon primitka presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, pismeno u 2 istovjetna primjerka, poštom, preporučeno putem ovog Suda.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Tužitelju

3. Spis