REPUBLIKA HRVATSKA
Trgovački sud u Zagrebu
Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11
P-1639/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Ivani Koštarić Fegeš, u pravnoj stvari tužitelja AQUAMONT d.o.o., Zagreb, Ulica Marija Talana 2, OIB: 85058985197, kojeg zastupa punomoćnik Mladen Prka, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Gajski, Grlić, Prka i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBGRADNJA d.o.o., Zagreb, V. Ravnice 6, OIB: 39233442442, kojeg zastupaju punomoćnici MD, ŠD, Maja Tkalčec i Marijan Petrić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Petrić i partneri d.o.o. u Varaždinu, radi utvrđivanja osnovanosti osporene tražbine u iznosu od 534.122,84 EUR, 16. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I. Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.
II. Postupak će se nastaviti kad se pravomoćno završi postupak koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-1344/2022 ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak.
Obrazloženje
1. Ovaj postupak pokrenut je tužbom od 25. srpnja 2024. u kojoj je postavljen tužbeni zahtjev za utvrđenje osnovanosti tužiteljeve tražbine prema tuženiku u iznosu od ukupno 534.122,84 EUR, koja je osporena u predstečajnom postupku nad tuženikom pred ovim sudom pod poslovnim brojem St-152/2023.
2. Tužitelj je u tužbi u bitnome naveo da je kao zajmodavac s tuženikom kao zajmoprimcem 31. siječnja 2019. sklopio Ugovor o kratkoročnoj pozajmici kojim se tužitelj obvezao isplatiti tuženiku iznos od 398.774,31 EUR, a tuženik se obvezao pozajmljeni iznos vratiti tužitelju, uvećan za kamate i troškove, najkasnije do 15. veljače 2022., ali da do dana podnošenja tužbe tuženik pozajmljeni iznos nije vratio tužitelju. Dalje navodi da je u predstečajnom postupku nad tuženikom kao dužnikom pred ovim sudom pod poslovnim brojem St-152/2023 kao predstečajni vjerovnik prijavio tražbinu u ukupnom iznosu od 534.122,84 EUR po osnovi predmetnog Ugovora o kratkoročnoj pozajmici od kojeg iznosa se 394.054,02 EUR odnosi na glavnicu, 101.134,34 EUR se odnosi na ugovorne kamate na glavnicu, 29.518,32 EUR odnosi se na zatezne kamate na glavnicu, a 9.416,16 EUR odnosi se na zatezne kamate na ugovornu kamatu. Ističe da je tuženik kao dužnik u cijelosti osporio predmetnu tražbinu s obrazloženjem da ne postoji pa je tužitelj rješenjem ovog suda o utvrđenim i osporenim tražbinama poslovni broj St-152/203 od 12. ožujka 2024. upućen protiv njega pokrenuti ovu parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. Također navodi kako iz prijave njegove tražbine u predstečajnom postupku nesporno proizlazi osnova i visina njegove tražbine prema tuženiku u naznačenom iznosu zbog čega predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev.
3. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev navodeći u bitnome kako tužitelj nema potraživanje s osnove ugovora o zajmu budući da je novac koji mu je tužitelj isplatio odmah dalje uplaćen na račun drugog klijenta banke pa taj novac tuženiku nikada nije učinjen dostupnim uslijed čega ne postoji niti obveza povrata tih novčanih sredstava koje tuženik nikada nije zaprimio. Navodi da je tužitelj na temelju ugovora o kreditu ili okvirnom iznosu zaduženja od 31. siječnja 2019. imao dugovanje u iznosu od 400.000,00 EUR prema BKS Bank AG, a taj je ugovor izvor novčanih sredstava knjiženih i iskorištenih u korist društva Centar faktor d.o.o . preko računa tuženika. Navodi da iz navedenih iznosa ugovora o kreditu ili okvirnom iznosu zaduženja i ugovora o kratkoročnoj pozajmici proizlazi da je tužitelj s bankom ugovorio kredit da bi potom odobreni kreditni iznos proslijedio tuženiku. Dalje ističe da je 23. rujna 2021. dao nalog BKS Bank AG da iz kredita 030-51003735 isplati iznos od 3.202.359,88 kn u svrhu podmirenja dugovanja prema tužitelju, no da banka taj iznos nije isplatila tužitelju sukladno tuženikovom zahtjevu, već je za navedeni iznos teretila račun tuženika i njime, bez da je o tome prethodno obavijestila tuženika, smanjivala svoju izloženost prema Centar faktor d.o.o. Dalje navodi da je 8. ožujka 2022. između tuženika i BKS Bank AG sklopljen Sporazum o djelomičnom namirenju na temelju kojeg je tuženik u vlasništvo banke prenio imovinu u vrijednosti od 27 milijuna eura prvenstveno u svrhu podmirenja dugovanja s osnove kredita trećih osoba podignutih u BKS Bank AG koji su navodno proslijeđeni u korist tuženika te garancija izdanih od strane BKS Bank AG u korist trećih osoba za osiguranje tražbina prema tuženiku. S obzirom na navedeno, navodi da bi i po toj osnovi tužiteljevo potraživanje svakako trebalo biti namireno sve i da postoji jer je u slučaju navedenog Sporazuma o djelomičnom namirenju od 8. ožujka 2022., kojem je priložen i anonimizirani popis važećih obveza, pravno riječ o sporazumu u korist trećih, između ostalog i tužitelja, a u smislu odredbe članka 337. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima pa je samim time tuženikovo dugovanje prema tužitelju trebalo biti podmireno putem treće osobe i to BKS Bank AG. Također navodi da je tužitelj od BKS Bank AG zatražio i naplatu po bankovnoj garanciji pa ističe da je tražbina tužitelja, sve i kad bi postojala, u svakom slučaju već namirena od strane BKS Bank AG. Navodi kako je tužiteljeva tražbina u predstečajnom postupku prijavljena u netočnom iznosu te osporava obračunate kamate na kamate, kao i naknade koje je tužitelj obračunao povrh glavnice, ugovornih i zateznih kamata pa predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Predmet spora je tužbeni zahtjev za utvrđenje osnovanosti tužiteljeve tražbine prema tuženiku u iznosu od 534.122,84 EUR koja je osporena u predstečajnom postupku nad tuženikom kao dužnikom pred ovim sudom pod poslovnim brojem St-152/2023. Iz činjenične osnove tužbe, kojom je sud vezan (članak 186. stavak 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) u bitnome proizlazi kako tužitelj spornu tražbinu temelji na Ugovoru o kratkoročnoj pozajmici od 31. siječnja 2019. (str. 15 spisa ; dalje: Ugovor) koji je tužitelj i svojoj prijavi tražbine u predstečajnom postupku nad tuženikom kao dužnikom od 27. veljače 2023. (str. 12-13 spisa) naznačio kao pravnu osnovu svoje tražbine prema tuženiku u ukupnom iznosu od 534.122,84 EUR. Iz Ugovora (str. 15 spisa) proizlazi kako se tužitelj kao davatelj pozajmice obvezao tuženiku kao primatelju pozajmice isplatiti kratkoročnu pozajmicu u iznosu od 398.774,31 EUR (članak 1.) s rokom povrata do 15. veljače 2022. (članak 2.), uz ugovornu kamatu po stopi od 6% godišnje te zatezne kamate po stopi od 8% godišnje (članak 3.).
5. Na pripremnom ročištu od 19. rujna 2025. tuženik je predložio prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem P-1344/2022 u kojem je predmet spora pravno pitanje je li namirena tužiteljeva tražbina prema BKS Bank AG koja proizlazi iz bankarske garancije BKS Bank AG dane za osiguranje tužiteljeve tražbine prema tuženiku koja je predmetom spora u ovom postupku. Ističe da je tužitelj s ciljem naplate te tražbine 15. ožujka 2022. prema BKS Bank AG dao izjavu o prijeboju pa bi, ako bi se u predmetu poslovni broj P-1344/2022 utvrdilo da je ta tražbina tužitelja iz bankarske garancije namirena 15. ožujka 2022., time bilo riješeno i prethodno pitanje postojanja tražbine koja je predmetom spora u ovom postupku.
Tužitelj se na istom ročištu usprotivio tuženikovom prijedlogu za prekid ovog postupka navodeći kako je tužitelj izjavio prijeboj prema BKS Bank AG samo u odnosu na dio potraživanja prema tuženiku budući da je bankarska garancija izdana samo za glavnicu iz ugovora o zajmu, a u predmetnom postupku tužitelj zahtijeva da se utvrdi osnovanost njegove tražbine prema tuženiku i u odnosu na ugovorne i zakonske kamate.
6. S obzirom na navedeno, sud je obavio uvid u predmet ovoga suda poslovni broj P-1344/2022 te utvrdio da je u navedenom predmetu 30. srpnja 2025. donesena nepravomoćna presuda kojom je u točki I. izreke utvrđeno da je 15. ožujka 2022. tužitelj iz ovog postupka kao tužitelj u tom postupku imao potraživanje prema tuženiku u tom postupku BKS Bank AG u iznosu od 495.188,37 EUR po osnovi Garancije za osiguranje plaćanja br. 68003128/21 od 22. studenog 2021. i da je tuženik u tom postupku BKS Bank AG imao potraživanje prema tužitelju iz ovog postupka i tužitelju u tom postupku u iznosu od 421.855,45 EUR po osnovi Ugovora o okvirnom zaduženju br. 030-59000604 od 31. siječnja 2019. te je utvrđeno da je 15. ožujka 2022. nastupio prijeboj tih međusobnih potraživanja.
Nadalje, iz Garancije za osiguranje plaćanja br. 68003128/21 od 22. studenoga 2021. koja se nalazi u predmetu ovoga suda poslovni broj P-1344/2022 (str. 165. ovog spisa) proizlazi da je izdana po nalogu tuženika iz ovog postupka kao nalogodavatelja za korist tužitelja iz ovog postupka i tužitelja u predmetu ovoga suda poslovni broj P- 1344/2022 kao korisnika garancije, u svrhu osiguranja tražbine koju tužitelj iz ovog postupka (i tužitelj u predmetu ovoga suda poslovni broj P-1344/2022) ima prema tuženiku iz ovog postupka po osnovi Ugovora o pozajmici na temelju kojeg je tužitelj iz ovog postupka (i tužitelj u predmetu ovoga suda poslovni broj P-1344/2022) isplatio tuženiku iz ovog postupka u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 400.000,00 EUR, pri čemu se njome tuženik u postupku ovoga suda poslovni broj P-1344/2022 BKS Bank AG obvezao tužitelju iz ovog postupka (i tužitelju u predmetu ovoga suda poslovni broj P-1344/2022) kao korisniku garancije na njegov prvi pisani poziv isplatiti iznos do najviše 550.000,00 EUR.
Slijedom navedenoga, sud je utvrdio da iz nepravomoćne presude u predmetu ovoga suda poslovni broj P-1344/2022 od 30. srpnja 2025. proizlazi kako je na temelju izjave o prijeboju koju je tužitelj iz ovog postupka i tužitelj u navedenom postupku dostavio tuženiku BKS Bank AG od 15. ožujka 2022., 15. ožujka 2022. nastupio prijeboj međusobnih tražbina stranaka iz tog postupka na koji način je prestala tražbina tužitelja iz ovog postupka (i tužitelja iz predmeta ovoga suda poslovni broj P- 1344/2022) u ukupnom iznosu od 421.855,45 EUR po osnovi bankarske garancije izdane u svrhu osiguranja tužiteljeve tražbine prema tuženiku iz Ugovora, sve u skladu s odredbama članka 195. i 196. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO).
7. S obzirom na to da je predmet spora u ovom postupku tužbeni zahtjev za utvrđenje osnovanosti tužiteljeve tražbine prema tuženiku u iznosu od 534.122,84 EUR, stajalište je ovog suda da odluka u predmetu koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-1344/2022 predstavlja prethodno pitanje u smislu odredbe članka 12. stavka 1. ZPP-a o čijem prethodnom rješenju ovisi odluka suda o tužbenom zahtjevu u ovom postupku.
Naime, iz činjenične osnove tužbe, kao i iz isprava dostavljenih uz tužbu proizlazi da je pravna osnova tražbine koja je predmet spora u ovom postupku Ugovor, dok je u predmetu ovoga suda poslovni broj P-1344/2022 predmet spora pitanje je li na temelju izjave o prijeboju od 15. ožujka 2022. prestala i tužiteljeva tražbina iz tog postupka prema BKS Bank AG iz Garancije za osiguranje plaćanja br. 68003128/21 izdane upravo u svrhu osiguranja tužiteljeve tražbine prema tuženiku koja je predmet spora u ovom postupku. Stoga o pravomoćnoj odluci u predmetu ovoga suda poslovni broj P-1344/2022 ovisi i odluka u ovom predmetu budući da će, ukoliko presuda poslovni broj P-1344/2022 od 30. srpnja 2025. postane pravomoćna, to značiti da je na temelju izjave o prijeboju prema BKS Bank AG prestala tražbina tužitelja iz ovog postupka (i tužitelja u postupku poslovni broj P-1344/2022) po osnovi navedene bankarske garancije u iznosu od 421.855,45 EUR, što znači da je za navedeni iznos prestala i tužiteljeva tražbina prema tuženika u ovom postupku (članci 195. i 196. ZOO).
8. Tužitelj se neosnovano protivi prekidu ovog postupka navodeći kako je izjavio prijeboj prema BKS Bank AG samo u odnosu na dio potraživanja prema tuženiku jer je bankarska garancija izdana samo za glavnicu iz ugovora o zajmu, a u predmetnom postupku tužitelj zahtijeva da se utvrdi osnovanost njegove tražbine prema tuženiku i u odnosu na ugovorne i zakonske kamate. Naime, iz Garancije za osiguranje plaćanja br. 68003128/21 proizlazi kako je izdana do iznosa od 550.000,00 EUR, dok glavnica iz Ugovora iznosi 398.774,31 EUR, a iz nepravomoćne presude ovoga suda poslovni broj P-1344/2022 od 30. srpnja 2025. proizlazi da je na temelju izjave o prijeboju prestala tužiteljeva tražbina po osnovi garancije od BKS Bank AG u iznosu od 421.855,45 EUR. Iz navedenog proizlazi zaključak kako je tužitelj u svakom slučaju iz navedene bankarske garancije potencijalno namiren i za iznos koji prelazi glavnicu iz Ugovora.
Stoga, a budući da pitanje postojanja i opsega tuženikove obveze prema tužitelju u ovom postupku ovisi o rješenju pitanja je li se i u kojoj se mjeri tužitelj uspio naplatiti iz Garancije za osiguranje plaćanja br. 68003128/21, odnosno je li i u kojem dijelu (iznosu) je navedena tražbina prestala na temelju izjave o prijeboju, o čemu je već odlučeno nepravomoćnom presudom ovoga suda poslovni broj P-1344/2022 od 30. srpnja 2025., sud, vodeći računa i o načelu ekonomičnosti iz članka 10. stavka 1. ZPP-a, odlučio da sam ne rješava o navedenom prethodnom pitanju. Zbog toga je, uzevši u obzir navedeno, na temelju odredbe članka 213. stavka 1. točke 1. u vezi s odredbom članka 12. stavka 1. ZPP-a, odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.
9. Odluka o nastavku postupka iz točke II. izreke rješenja temelji se na odredbi članka 215. stavka 4. ZPP-a.
Zagreb, 16. listopada 2025.
Sudac:
mr.sc. Ivana Koštarić Fegeš
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dostave rješenja koja se predaje ovom sudu u 2 primjerka za Sud i po 1 primjerak za svaku protivnu stranku.
1.
