Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Poslovni broj: Gž-499/2025-2

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Marijani Žulj Jakovljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja TS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tužiteljice FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupani po punomoćniku Bojanu Zustoviću, odvjetniku iz Pazina, protiv 1. tuženika ŽS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], i 2. tuženice TSI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupani po punomoćniku Mariu Biondiću, odvjetniku iz Pule, radi smetanja suposjeda, odlučujući o žalbi 1. tuženika LS i 2. tuženice TSI, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju poslovni broj: Psp-60/2022-29 od 16. lipnja 2025., dana 16. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba 1. tuženika LS i 2. tuženice TSI, se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju poslovni broj: Psp-60/2022-29 od 16. lipnja 2025.

II. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev 1. tuženika LS i 2. tuženice TSI za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju poslovni broj: Psp-60/2022-29 od 16. lipnja 2025. riješeno je:

" I. Utvrđuje se da su tuženici smetali tužitelje u posljednjem mirnom posjedu stana u prizemlju kuće izgrađene na nekretnini na k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], koji u zemljišnim knjigama dolazi upisan kao dva posebna dijela: • 4. Suvlasnički dio:

90/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), stan u prizemlju broj "1" pov. 45,61 m2 sa pripadajućim natkrivenim trijemom pov. 10,39 m2, tip-a 1392, • 5. Suvlasnički dio: 115/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), stan u prizemlju broj "2" pov. 62,24 m2, sa pripadajućom lođom pov. 3,07 m2 tip. -a 1392, na način da su istočni, širi "portun" (kapiju) na sjevernoj strani te nekretnine na k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], koji do tada nikada nije zaključavan, zaključali, a tužiteljima nisu uručili ključeve.

II. Utvrđuje se da su tuženici smetali tužitelje u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], na način da su istočni, širi "portun" (kapiju) na sjevernoj strani te nekretnine, koji do tada nikada nije zaključavan, zaključali, a tužiteljima nisu uručili ključeve.

III. Nalaže se tuženicima da uspostave ranije posjedovno stanje, na način da o svom trošku izrade i tužiteljima uruče ključeve istočnog, šireg "portuna" (kapije) koji se nalazi na sjevernoj strani k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana.

IV. Tuženicima se zabranjuje svako takvo ili slično daljnje smetanje suposjeda tužitelja predmetne nekretnine.

V. Nalaže se tuženicima da solidarno naknade tužiteljima troškove parničnog postupka, u iznosu od 776,79 eura, u roku od 15 dana."

2. Protiv navedenog rješenja 1. tuženik ŽS i 2. tuženica TSI su podnijeli žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu usvojiti žalbu te preinačiti pobijano rješenje na način da se odbije tužbeni zahtjev uz obvezu tužitelja da naknade parnični trošak tuženicima ili da se ukine pobijano rješenje i vrati na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba 1. tuženika ŽS i 2. tuženice TSI nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, postupak koji je prethodio i žalbene navode 1. tuženika ŽS i 2. tuženice TSI,ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja rješenja nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. st. 2. ZPP-a.

6. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se pozivaju 1.tuženik ŽS i 2. tuženica TSI u žalbi iz razloga što su u pobijanom rješenju navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama. Dakle, pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati zakonitost i pravilnost donesenog rješenja.

7. Predmet spora je zahtjev 1. tužitelja AS i 2. tužiteljice FS radi posjedovne zaštite na zajedničkom posjedu istočnog, šireg portuna ( kapije) na sjevernoj strani nekretnine.

8. U prvostupanjskom postupku, utvrđeno je:

- da su tužitelji dana 01. listopada 2022. utvrdili kako ne mogu više pristupiti vozilom dvorištu zgrade, kroz veliki "portun", kao i ranije jer je ključem potpuno zatvoren,

- da je do toga dana veliki "portun" godinama, redovito i uvijek bio nezaključan,

- da su tužitelji kroz veliki portun, godinama, mirno i neometano prolazili da bi pristupiti stanu, odnosno da su bili u suposjedu predmetne nekretnine,

- da su tužitelji ranije dopremali njihovom stanu različite potrepštine, namještaj i druge nužne stvari, za normalno ostvarivanje stambene funkcije nekretnine jer su istočni širi "portun" uvijek i redovito koristili, za dopremanje svari većeg volumena,

- da su tužitelji zaključavanjem velike kapije isključeni u potpunosti radi pristupa vozilom,

-da tužitelji nemaju ključ za otvoriti bravu velikog "portuna",

- da je počinjen čin smetanja suposjeda nekretnine,

- da je 2. tuženica TSI bila suglasna, da se ključem zatvori brava velikog dvorišnog "portuna" jer samo 1. tuženik ŽS i 2. tuženica TSI posjeduju ključ, kojim je 1. tuženik ŽS zatvorio bravu velikog dvorišnog "portuna", a da je 2. tuženica TSI predmetnog jutra, zatvorila veliki dvorišni "portun", odmah iza kako je tuženik vozilom izašao iz predmetnog dvorišta, ispred tužitelja,

-da je u predmetu Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju broj Ovr- 416/2020 uslijedila ovrha u predmetnoj zgradi, dana 25. srpnja 2022. godine kada su ovdje tuženici, uklonili svoja vozila, sa svih dijelova dvorišta predmetne nekretnine, i predali posjed, ovdje tužiteljima, svih parkirnih mjesta,

- da je u predmetu Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno donesena presuda broj P-1090/19-35 dana 05. ožujka 2022. kojom je pod točkom III. izreke presude izrečena zabrana 1. tužitelju AS i 2. tužiteljici FS, da ubuduće parkiraju vozila, kao i bilo koja druga vozila koja budu koristili, na bilo kojem dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su 1. tuženik ŽS i 2. tuženica TSI očito bili svjesni (animus turbandi) smetanja suposjeda dvorišta i stana jer su takvim postupanje tužiteljima bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti dvorišta i stana, odnosno prava prolaza vozilom kroz veliki dvorišni "portun, te prolaza vozilom kroz dvorište, sve do njihova stana,

- da je tužba podnesena u zakonskom roku od 30 dana jer su 1. tuženik ŽS i 2. tuženica TSI **.**.2022. ključem zaključali istočni, širi portun do dvorišta kuće.

9. Ovakve zaključke prvostupanjskog suda i posljedično tome primjenu materijalnog prava, koja su utemeljena na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju (čl. 8. ZPP) u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, obzirom da isto nije dovedeno u dvojbu ni žalbom 1. tuženika ŽS i 2. tuženice TSI, a za svoja utvrđenja prvostupanjski sud je dao jasne i na zakonu osnovane razloge.

10. Prema čl. 21.st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 u daljnjem tekstu ZVDSP) koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je prema st. 3. istoga članka propisano kako pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

11. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika ŽS i 2. tuženice TSI , pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako je čin smetanja počinjen 01. listopada 2022. Temeljem iskaza 1. tuženika ŽS i 2. tuženice TSI , čije iskaze je prvostupanjski sud pravilno prihvatio jer su iskreni, prvostupanjski sud je utvrdio kako su 1. tužitelj ŠS i 2. tužiteljica FS nakon provedene ovrhe ulazili autom u dvorište sve do stana, kao i da su nešto nosili u rukama tim zgodama te da je 1. tuženik ŽS, nakon što više nije imao turiste, zaključao veliki portun. Navedeno su potvrdili i 1. tužitelj ŠS i 2. tužiteljica FS kada su naveli kako su 01. listopada 2022. utvrdili da više ne mogu pristupiti u dvorište zgrade kroz veliki portun jer je bio zaključan. Cijeneći navedene dokaze, kao i priloženu potvrdu Policijske postaje Rovinj od 31. svibnja 2024. te činjenicu kako su turisti kod 1. tuženika ŽS i 2. tuženice TSI boravili zasigurno sve do rujna, ukazuje se pravilnim zaključak prvostupanjskog suda kako je smetanje nastalo 01. listopada 2022. pa je tužba podnesena u skladu s čl. 21.st. 3. ZVDSP.

12. Nadalje, odredbom čl. 22. ZVDSP određeno je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

13. U odnosu na žalbene navode kako 1. tužitelj ŠS i 2. tužiteljica FS, nisu smetani u posjedu dva stana koja se nalaze u prizemlju kuće valja napomenuti kako je pravilnim zaključivanjem prvostupanjski sud utvrdio da su 1. tuženik ŽS i 2. tuženica FSI zaključavanjem velikog "portuna" počinili čin smetanja posjeda stana, odnosno suposjeda nekretnine jer su takvim postupanjem 1. tužitelja TS i 2. tužiteljicu FS bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti dvorišta i stana, odnosno prava prolaza vozilom kroz veliki dvorišni "portun sve do njihova stana. Naime, 1. tužitelj ŠS i 2. tužiteljica FS su često prolazili autom dvorištem do kuće, kada im je ustrebalo jer su iskrcavali osobne stvari iz vozila, a ograničavanjem 1. tužitelja TS i 2. tužiteljice FS u ulasku u dvorište radi iskrcavanja osobnih stvari iz vozila, 1. tužitelj ŠS i 2. tužiteljica FS su smetani i u posjedu stana u prizemlju kuće.

14. Također, žalbeni navodi 1. tuženika ŽS i 2. tuženice TSI u kojima upiru kako nije utvrđeno za koji dio predmetne nekretnine tužitelji traže posjedovnu zaštitu nisu relevantni jer je u prvostupanjskom postupku utvrđeno kako su tuženici smetali 1. tužitelj TS i 2. tužiteljice FS u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da su istočni, širi portun na sjevernoj strani te nekretnine zaključali iz čega proizlazi kako je točno određeno za koji dio nekretnine tužitelji traže posjedovnu zaštitu.

15. Pravilnim i argumentiranim zaključivanjem je prvostupanjski sud utvrdio kako su 1. tužitelj ŠS i 2. tužiteljica FS bitno ograničeni u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti dvorišta i stana jer im je onemogućeno pravo prolaza vozilom kroz veliki dvorišni "portun" sve do njihova stana, iako je 1. tužitelju AS i 2. tužiteljici FS omogućen pristup preko manjeg portuna (kapije)kojim ne mogu pristupiti vozilom u dvorište. Nije od odlučnog značaja niti činjenica imaju li tužitelji pravo na parkiranje vozila u predmetnom dvorištu već je odlučna činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalo smetanje prema čl. 441. ZPP. Pri tome je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Kako je prvostupanjski sud utvrdio da su tužitelji bilu u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine, kao i da su 1.tuženik ŽS i 2. tuženica TSI zaključali istočni, širi "portun", a tužiteljima nisu uručili ključeve, nesporno je posjed 1. tužitelja AS i 2. tužiteljice FS smetan na navedeni način pa je prvostupanjski sud osnovano prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.

16. Prvostupanjski sud je pravilnim ocjenjivanjem izvedenih dokaza utvrdio da je počinjeno smetanje jer su 1. tuženik ŽS i 2. tuženica TSI zadirali u suposjed 1. tužitelja TS i 2. tužiteljice FS jer smetanje posjeda pretpostavlja svijest o tome da se zadire u tuđi posjed (tako i u odluci VSRH Gz-93/822 od 23. rujna 1982.), stoga nije potrebno postojanje namjere da se smeta tuđi posjed, već je dostatno da postoji svijest, znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed (tako i u odluci Vrhovni sud Republike Hrvatske Gzz-29/87 od 22. listopada 1987.)

17. Imajući u vidu sve navedeno 1. tuženik ŽS i 2. tuženica TSI su bili svjesni smetanja suposjeda dvorišta i stana jer tužitelji nisu poštivali odluku suda pa da je zato 1. tuženik ŽS ključem zatvorio veliku "portun", kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud, a 2. tuženica TSI je predmetnog jutra, zatvorila veliki dvorišni "portun", odmah iza kako je prvotuženik vozilom izašao iz dvorišta i time na taj način počinili čin smetanja suposjeda stana. Iz navedenog proizlazi da su očito bili svjesni (animus turbandi) tog čina, tj. smetanja suposjeda dvorišta i stana jer su takvim postupanje tužiteljima bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti dvorišta i stana, odnosno prava prolaza vozilom kroz veliki dvorišni "portun, te prolaza vozilom kroz dvorište, sve do njihova stana.

18. Isto tako, neodlučni su žalbeni navodi 1. tuženika ŽS i 2. tuženice TSI kako 2. tuženica TSI nije poduzela bilo kakvu radnju kojom bi smetala bilo koga u posjedu. Naime, u postupku smetanja posjeda pasivno legitimirana osoba je ona koja je poduzela čin smetanja, a to znači da će, u slučaju kada čin smetanja posjeda poduzme jedna osoba u korist druge osobe, biti moguće podnijeti tužbu protiv osobe neposrednog izvršitelja čina smetanja, ili protiv osobe po čijem je nalogu ta osoba postupala, ili protiv njih oboje. Također, onaj u čiju korist je druga osoba poduzela čin smetanja, s njegovim nalogom ii bez njega, pasivno je legitimiran već samim time što je čin smetanja išao u njegovu korist (npr. on je njime stekao posjed), a on se nije od toga ogradio. I sudska praksa je u odnosu na postavljeno pitanje nepodijeljena, a prema toj praksi je pasivno legitimirana, u parnici zbog smetanja posjeda, svaka osoba koja je posjednika uznemiravala, odnosno oduzela mu posjed, pa tako i ona koja je postupala po nalogu trećega. Tako je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1208/1996-2 od 08. siječnja 1998. i broj Rev-1024/2021 od 12. rujna 2023. izneseno pravno shvaćanje prema kojem: ''Treća osoba koja neosnovano uznemirava vlasnika je svaka osoba koja je čin smetanja po čijem je nalogu smetanje izvršeno, kao i ona u čiju je korist određena radnja obavljena".

19. Prema tome, pravilnom primjenom materijalnog prava je prvostupanjski sud zaključio kako je upravo 2. tuženica TSI, predmetnog jutra, zatvorila veliki dvorišni "portun", odmah iza kako je 1. tuženik ŽS vozilom izašao iz dvorišta i time na taj način počinila čin smetanja suposjeda stana. Iako 2. tuženica TSI nije zaključala veliki "portun" ista je bila suglasna, da se ključem zatvori brava velikog dvorišnog "portuna" jer tako proizlazi iz njezina iskaza, a 2. tuženica TSI se od postupanja 1. tuženika ŽS nije nikako pred sudom ogradila, niti je pred sudom tvrdila da se protivila tome da se ključem zatvori brava velikog dvorišnog "portuna", pa je 2. tuženica TSI također pasivno legitimirana za ovaj postupak.

20. Dakle, svi izvedeni dokazi kao i zaključci prvostupanjskog suda koji su valjano obrazloženi te počivaju na pravilima logičkog zaključivanja nisu dovedeni u sumnju ni pred ovim sudom.

21. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika ŽS i 2. tuženice TSI , prvostupanjski sud je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev 1. tužitelja TS i 2. tužiteljice FS pa je temeljem čl. 380. t. 2. ZPP odbijena žalba 1. tuženika ŽS i 2. tuženice TSI. .

22. Prvostupanjski sud je uz pravilnu primjenu odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP pravilno odlučio o svim troškovima postupka, a za što je dao jasne i prihvatljive razloge.

23. 1. tuženiku LS i 2. tuženici TSI nije priznat

trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu jer sa istom nisu uspjeli (čl.166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP).

Vukovar, 16. listopada 2025.

Sutkinja

Marijana Žulj Jakovljević