REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ivana Gundulića 27

21000 Split

Pn-367/2021-85

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

U ime Republike Hrvatske, Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Dunji Ljubičić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NA iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Jasminki Franić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d. Zagreb, Capraška 6 OIB:00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o. Zagreb, zbog naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 29. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja a u izočnosti tuženika, pozivom na odredbu čl.355 st.6 i 12 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, Odluka Ustavnog suda RH u 2/07, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, nadalje u tekstu: ZPP) dana 16. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik u roku 15 dana I pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno I duševno zdravlje iznos od 1.550,00 €, sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku počev od 20. svibnja 2019. do isplate, po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Za više zatraženo u iznosu od 1.104,45 € glavnice potraživanja tužbeni se zahtjev odbija.

II. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 45,45 € na ime naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče počev od 20. svibnja 2019. do isplate po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III. Dužan je tuženik u roku 15 dana I pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 71,20 € na ime naknade imovinske štete s osnova troškova liječenja a temeljem ispostavljenih računa, sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od :

- 22,04 € teče počev od 19.11.2018. do isplate,

- 1,32 € teče počev od 19.11.2018. do isplate,

- 1,32 € teče počev od 26.11.2018. do isplate,

- 6,68 € teče počev od 17.11.2018. do isplate,

- 3,31 € teče počev od 22.11.2018. do isplate,

- 33,18 € teče počev od 18.12.2018. do isplate i

- 3,31 € teče počev od 11.12.2018 do isplate,

po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

IV. Dužan je tuženik u roku 15 dana I pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 3.560,65 € sa zateznim kamatama koje teku od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Dana 15. kolovoza 2021. tužitelj je ustao tužbom u kojoj je naveo da je sudjelovao u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 17.studenog 2018. i to u svojstvu vozača vozila marke VW Polo, a koja nezgoda se dogodila na kolniku Velebitske ulice kod kućnog broja 9. Do te prometne nezgode da je došlo krivnjom vozača ĆA, osiguraniku tuženika. Tužitelj je u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio tjelesne nezgode zbog kojih je trpio velike posljedice po svoje tjelesno i duševno zdravlje. Trpio je jake bolove, trpio je strah, bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega te su zaostale duševne boli zbog trajnog umanjenja životnih aktivnosti. Imao je i troškove liječenja. Zbog svega naprijed navedenog tužitelj je predložio da sud provede glavnu raspravu, izvede predložene dokaze i potom donese presudu gdje bi se tuženika obvezalo isplatiti neimovinsku štetu u visini od 20.000,00 kn sa pripadajućim kamatama, imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege u visini od 3.000,00 kn te imovinsku štetu s osnova troškova liječenja u iznosu od 536,52 kn. Tužitelj je zatražio i da mu tuženik plati parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da priznaje pasivnu legitimaciju kao i nastanak štetnog događaja ali osporava uzročno-posljedičnu vezu između predmetnog štetnog događaja i svih ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji. Tuženik naime smatra da do tih pobrojanih ozljeda imajući u vidu dinamiku prometne nezgode i minorna oštećenja na vozilu, jednostavno nije moglo doći samo u ovom udesu. Osporena je visina tužbenog zahtjeva jer tuženik smatra da nije u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH. Osporen je i tijek zatezne kamate za imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu.

3. Tužitelj je dana 02. rujna 2025. podneskom uredio svoje tužbeno traženje na način da je, uvažavajući činjenicu da je u međuvremenu službena valuta u RH postao €, kao i nalaze vještaka ortopeda Tripalo i psihijatra Sikirice, sada zatražio da mu tuženik isplati neimovinsku štetu u visini od 2.654,45 €, imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu u visini od 45,45 € i imovinsku štetu s osnova troškova liječenja u visini od 71,20 €. Ustrajao je i u zahtjevu za naknadom parničnog troška.

4. U dokazne svrhe sud je pregledao medicinsku dokumentaciju tužitelja vezanu uz pretrpljenu ozljedu, potvrdu Postaje prometne policije Split od 08. siječnja 2019. zajedno sa potvrdom od 17. studenog 2018., račun za iznos od 166,12 kn (šancov ovratnik, prašak i granule), uplatnicu broj:17135229, uplatnicu broj:17135189, uplatnicu broj:17135192, račun-uplatnicu broj:3325/2018, račun-uplatnicu broj:333 od 22. studenog 2018., uplatnicu broj:638 od 18. prosinca 2018., uplatnicu broj:626 od 11. prosinca 2018., odštetni zahtjev tužitelja i očitovanje tuženika-obavijest o primitku odštetnog zahtjeva, očitovanje tuženika na zahtjev za naknadom štete od 22. srpnja 2019., izvid štete broj:1052/1805140 od 17. studenog 2018., Sporazum o namirenju za oštećeno vozilo od 07. prosinca 2018., fotografije oštećenog vozila, zdravstveni karton tužitelja, recentnu sudsku praksu, Odluku o cijenama usluga u Domu Lovret Split od 8.svibnja 2018., kao i Cjenik usluga iste Ustanove od 25.srpnja 2013. i Odluku o određivanju cijena za pojedine vrste usluga pomoći i njege u kući koje je donijelo nadležno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH. Provedeno je kombinirano vještačenje po prometno-tehničkom i sudsko-medicinskom vještacima Stanku Smodlaki i Mariji Definis 22. ožujka 2023., primljeno je očitovanje vještaka Stanka Smodlake na istaknute prigovore, zatraženo je prometno-tehničko vještačenje po vještaku Jozi Šitumu koji je i dodatno dao svoje očitovanje u dopuni od 27. ožujka 2024. dok je na prigovore odgovorio na ročištu za glavnu raspravu 03. srpnja 2024. i 10. listopada 2024. Obzirom da je bilo nemoguće dobiti očitovanje na prigovore vještaka Marije Definis to je u postupku angažiran drugi sudski vještak spec. sudske medicine EA koji je dao svoj pisani nalaz i mišljenje 13. ožujka 2025. Konačno su se na posljedice i štetu koju tužitelj iz štetnog događaja trpi očitovali vještaci ortoped Danči Tripalo i psihijatar Nikola Sikirica.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Stranke su popisale parnični trošak.

7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi štetu zbog povrede prava osobnosti skopčanoj sa prometnim udesom od 17. studenog 2018. i sve to sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka.

8. Pravo na naknadu štete ostvaruje svaka osoba kojoj je povrijeđeno pravo osobnosti a pravo osobnosti određeno je i opisano odredbom čl.19 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91, 73/91, 3/94,7/96, 91/96, 112/99, 88/01, 35/05 i 41/08, u daljnjem tekstu: ZOO) pa između ostalog pravo osobnosti jest pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo. Odredbom čl.19 st.1 ZOO-a propisuje da fizičke i pravne osobe imaju pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom a isti ZOO u odredbi čl.1045 st.1 ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu je istu dužan naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

8.1. Odredbom čl.1100 st.1 ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti će sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaju opravdaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. St.2 istog članka ZOO-a propisano je kako će pri odlučivanju o visini pravične naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

8.2. Također je odredbom čl.1085 st.1 ZOO-a propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, dok je st.2 propisano da će, ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba za ostatak štete dati naknadu u novcu ili će, sukladno odredbi st.3 istog članka, u slučaju kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, dati odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. St.4 čl.1085 ZOO-a propisano je pak da naknada u novcu će se oštećeniku dosuditi ako on to zahtjeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

9. Među strankama nije sporan događaj koji se zbio 17. studenog 2018., nije sporna niti pasivna legitimacija.

10. Među strankama je, međutim, sporno, pristoji li tužitelja pravo na isplatu štete.

11. U odnosu na osnov tužbenog zahtjeva kojem je tuženik prigovorio smatrajući da ne postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja te ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji, izveden je čitav niz dokaza pa tako i kombiniranim prometno-tehničkim i sudsko-medicinskim vještačenjima. Odgovarajući na ono što je sporno tuženiku stalni sudski vještaci Marija Definis (sudsko medicinski vještak) i Stanko Smodlaka (prometno-tehnički vještak) u svom nalazu i mišljenju od 22. ožujka 2023. zaključno su kazali da iz pribavljene dokumentacije proizlazi da je tužitelj utužene prigode zadobio istegnuće mišića vrata. To je laka tjelesna ozljeda i nastala je tijekom dinamike predmetne prometne nesreće. Dalje su vještaci kazali da je u trenutku prometne nesreće tužitelj bio vozač osobnog vozila marke "Polo" u koje je udarilo vozilo marke "Audi" kojim je upravljao osiguranik tuženika. Tužitelj da je tada imao 42 godine, a prema medicinskoj dokumentaciji prethodno nije imao oštećenu ili patološki promijenjenu vratnu kralježnicu. Razliku brzina u sudaru dvaju vozila prikazali su u omjeru 16 km/h te su kazali da iz svega slijedi da je tužitelj svakako mogao zadobiti trzajnu ozljedu vrata, u konkretnom slučaju istegnuće mišića vrata a koje istegnuće time stoji u neposrednoj uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom.

11.1. Prednjem valja pribrojiti i činjenicu da su stranke prethodno 07. prosinca 2018. sklopile Sporazum o namirenju u kojem Sporazumu su utvrdili postojanje štetnog događaja i da je na vozilu tužitelja nastala šteta ocijenjena u iznosu od 2.200,00 Kn. Nigdje u tom Sporazumu ne stoji da bi postojala bilo kakva sumnja da je za štetni događaj odgovoran tuženik odnosno njegov osiguranik. Dapače, iz svega proizilazi da prilikom sklapanja Sporazuma kod tuženika nije postojala dvojba o tome da je odgovoran tužitelju naknaditi štetu. Stoga je nejasno pozivanje na taj Sporazum osim u dijelu kada tuženik tvrdi da se iz njega vidi da je šteta bila minorna, odnosno malena. Tu minornost kao značajku tuženikova odgovornost gubi promatrano u svjetlu iskazanog od vještaka koji su vještačili kombinirano, prometno-tehnički i sudsko- medicinski. Čak ni kada je tuženik prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, poglavito prometno-tehničke struke, svojim očitovanjem na prigovor sudski vještak Stanko Smodlaka dao je logične, jasne i nadasve uvjerljive razloge zašto su vještaci u kombiniranom vještvu utvrdili odnosno pronašli da je s obzirom na dinamiku prometne nezgode tužitelj mogao zadobiti konkretnu ozljedu. Istina, sudski vještak Stanko Smodlaka spomenuo je brzinu od 16 km/h koju je obrazložio i u pisanom nalazu i mišljenju no isto tako je činjenica da je sud naknadno angažirao i prometno-tehničkog vještaka Jozu Šituma na inzistiranje tuženika, kada je isti vještak naveo da bi brzina mogla iznositi 13 km/h. Usaglašavajući svoje nalaze i mišljenja na ročištu za glavnu raspravu 10. listopada 2024. sudski vještaci Smodlaka i Šitum usuglasili su se da bi ta brzina odnosno delta v brzina iznosila 13 km/h. Kako je sudska vještakinja Marija Definis bila nedostupna nakon što je dala svoje početno mišljenje, u kombinaciji sa Stankom Smodlakom, prometnim vještakom, zbog svog iznimnog angažmana u međunarodnim asocijacijama svoje specijalizacije to je na nalaz i mišljenje uz suglasnost stranaka, a radi očitovanja na prigovore na nalaz i mišljenje Marije Definis pozvan njen kolega spec.sudske medicine EA koji je u svom nalazu od 13. ožujka 2025. dao i svoje mišljenje da iz priležeće medicinske dokumentacije, dinamike odigravanja predmetne prometne nesreće te promjene brzine nakon sraza, iz oba prometno-tehnička vještva proizlazi kako je u štetnom događaju tužitelj mogao zadobiti i zadobio je trzajnu ozljedu vratne kralježnice.

11.2. Premda je tuženik predlagao da se u postupku provede još jedno kombinirano prometno-tehničko i sudsko-medicinsko vještačenje sud je taj prijedlog odbio smatrajući da je kod postojećeg stanja stvari, a imajući u vidu odredbu čl. 10. st. 1. ZPP-a potrebno doista ovaj postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što je manje moguće troškova. Vještaci prometne struke bili su suglasni oko brzine kretanja vozila dok su vještaci specijalisti sudske medicine doveli u uzročno- posljedičnu vezu događaj i štetu koja je tužitelju nastupila pogotovo nakon što su pregledali njegov medicinski karton. Nije u pravu tuženik kada govori o tome da nalaz i mišljenja vještaka prometne struke nisu stručni i nisu utemeljeni na stvarnim činjenicama što ih čini manjkavima jer je upravo tuženik napravio procjenu štete na vozilu tužitelja, utvrdivši da je oštećenje takovo da je potrebno izmijeniti nove dijelove. Prema tehničkim karakteristikama vozila tužitelja branik na automobilu sastoji se od šine branika i PVC oplate. Kod naleta u stražnji dio vozila, posebno vozila teže ili veće mase, uzročno-posljedično dolazi do elastičnog popuštanja plastičnog dijela branika gdje dolazi do sraza i savijanja metalnog dijela. Tako je procijenio i procjenitelj tuženika navevši da je potrebno izmijeniti zadnji branik dok nije naveo da bi isto trebalo biti djelomično. Stoga je sud prihvatio nalaze i mišljenja prometno-tehničkih vještaka Stanka Smodlake i Joze Šituma držeći iste i stručnima i logičnima i jasnima to tim više što su se u konačnici usuglasili i oko brzine vozila. Dakle, razlike u njihovom mišljenju nema. što se pak tiče vještaka sudsko-medicinske struke i Marija Definis i UA suglasni su bili oko zaključka da je tužitelj mogao zadobiti upravo ove ozljede i trpjeti štetne posljedice baš uslijed ove prometne nezgode.

12. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva odnosno štetnih posljedica koje tužitelj trpi iz ovog događaja, prometnog udesa koje je doživio 17. studenog 2018. proveden je dokaz vještačenjem po vještaku ortopedu i psihijatru.

12.1. Vještak ortoped, dr.Danči Tripalo je nakon pregledane medicinske dokumentacije tužitelja i njegovog zdravstvenog kartona kazala da je iz svega priloženog jasno vidljivo da tužitelj 17. studenog 2018. doživio prometnu nezgodu zbog čega je zatražio pomoć u KBC-u Split. Imao je bolove u predjelu vrata, bolne i napete mišiće vrata i ograničenu pokretljivost zbog čega mu je stavljen šancov ovratnik. 22. studenog 2018. mu je savjetovano skidanje ovratnika i fizikalna terapija što je tužitelj i učinio. U zdravstvenom kartonu vještakinja nije pronašla sličnu ozljedu prije štetnog događaja zbog čega je kazala da je mišljenja kako se radi o lakšoj tjelesnoj ozljedi zbog koje je tužitelj trpio bolove jedan dan jakog intenziteta, slijedećih sedam dana srednjeg intenziteta, a mjesec dana slabog intenziteta. Tuđa njega i pomoć bila mu je potrebna dva sata dnevno dok je nosio ovratnik (dakle između 17. i 22. studenog) ili ukupno 5 dana. Umanjenje životnih aktivnosti kod tužitelja će biti prisutno samo kod težih radova u iznosu od 1 %, dok su ostale trajne posljedice kod svih težih radova.

12.2. Dr. Nikola Sikirica očitovao se na ročištu za glavnu raspravu 10. srpnja 2025. na način da je naveo da je pregledao cjelokupni sudski spis, ali nije pronašao nalaza koji bi govorili u prilog tome da bi navedeni traumatski događaj i zdravstvene posljedice doveli do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja tužitelja. Vještak je dalje naveo da imajući u vidu da je normalno i psihološki razumljivo da će osoba unatoč tome trpjeti određene neugodne emocionalne reakcije uzrokovane samim događajem i njegovim zdravstvenim posljedicama, susljedno čemu je mišljenja da je tužitelj u trenutku samog događaja doživio primarni strah u trajanju od oko pola minute na što se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta slijedeća 24 sata, sekundarni strah umjerenog intenziteta slijedeća dva tjedna i sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju do 6 tjedana. Trajnih posljedica nema.

13. Nalaze i mišljenja vještaka ortopeda Tripalo i psihijatra Sikirice prihvatili su kao istinite, točne i vjerodostojne stranke kao i sud. Polazeći od ovako izraženih i utvrđenih posljedica, a imajući u vidu Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda RH ovaj je sud smatrao da je tužitelju za pretrpljene bole valjalo dosuditi iznos od 800,00 €, za umanjenje životnih aktivnosti 150.00 € te za pretrpljeni strah 600,00 € ili ukupno 1.550,00 € koliko je tužitelju neimovinske štete dosuđeno pod točkom I. izreke ove presude. Tužitelj je tražio nešto veći iznos od dosuđenog ili iznos od 2.654,45 € pa ga je za više zatraženo u iznosu od 1.104,45 € sa zahtjevom valjalo odbiti. Posebno je pri dosudi neimovinske štete sud vodio računa o tome da je tužitelj ovu prometnu nezgodu, štetu i posljedice koje trpi doživio kao jako mlada osoba od svega 42 godine. Što se pak tiče dosuđenih zateznih zakonskih kamata na ovaj vid štete valja kazati kako je tužitelj prije podnošenja tužbe u mirnom postupku se obratio tuženiku i to 20. svibnja 2019. Obzirom na odredbu čl.1103 ZOO-a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe (osim ako je šteta nastala nakon toga) sud je tužitelju dosudio i zakonske zatezne kamate na dosuđenu neimovinsku štetu i to od dana 20. svibnja 2019. kada je tužitelj tuženika pozvao na ispunjenje tražbine (zahtjev za mirno rješenje spora).

14. Tužitelj je zatražio i da mu tuženik isplati imovinsku štetu koja se očituje u upotrebi za tuđom pomoći i njegom, a koja mu je prema nalazu i mišljenju vještaka ortopeda dr.Tripalo trebala 5 dana (za vrijeme nošenja šancovog ovratnika) u trajanju od 2 sata dnevno ili ukupnih 10 sati. Kako je prema Cjenovniku Doma za starije i nemoćne osobe Lovret u Splitu, koji Dom pruža ovakovu uslugu građanstvu sat koštanja takve pomoći i njege nemedicinske 4,64 €/po satu to je matematičkom operacijom množenja navedenih 10 sati koliko je tužitelj takve njege i pomoći trebao sa navedenim iznosom, dobiven iznos od 46,40 €. Međutim, kako je sud vezan tužbenim zahtjevom tužitelja, a koji je u svom zahtjevu ovu imovinsku štetu zatražio u iznosu od 45,45 € to mu je toliko i dosuđeno zajedno sa zakonskom zateznom kamatom također od dana podnošenja Zahtjeva u mirnom postupku tj. 20. svibnja 2019.

15. Što se pak tiče imovinske štete koju je tužitelj zatražio s osnova liječenja valja kazati da je sve predmetne račune za koje je isplatu tražio tužitelj i dostavio u sudski spis. Visina dosuđene štete kompatibilna je sa iznosima sa uplatnica preračunatim u valutu € koja je u međuvremenu uvedena u RH kao službena valuta. Na svaki pojedini iznos ovako nastale imovinske štete tužitelju je priznata i zakonska zatezna kamata od nastanka pojedinog računa, materijalnog izdatka kojeg je tužitelj imao na određene dane, pa do konačne isplate.

16. Odluka o parničnom trošku, kao posljednje postavljenog tužbenog zahtjeva tužitelja, se temelji na odredbi čl.154 ZPP-a, dok je visina odmjerena uz primjenu Tbr.7 toč.1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22,126/22 i 138/23). Tužitelju je parnični trošak priznat i to: za sastav odštetnog zahtjeva, sastav tužbe, sastav obrazloženih podnesaka od 15. ožujka 2022., 06. lipnja i 29. kolovoza 2023., te 09. svibnja 2025. i za pristupe i zastupanja na ročištima od 28. veljače, 24. ožujka i 11. svibnja 2022., 03. listopada 2023., 22. veljače, 03. srpnja i 10. listopada 2024., te 10. srpnja i 29. rujna 2025. - svaka radnja po 100 bodova, sastav podneska od 02. rujna 2025. (Tbr. 8 toč. 3 Tarife), te pristupa na ročišta na kojima se raspravljalo samo o procesnim pitanjima 12. svibnja i 03. rujna 2025. kao i pristup na ročište za objavu i uručenje odluke – svaka radnja po 50 bodova i konačno za pristup ročištima od 14. studenog 2024. i 24. lipnja 2025. koja su odgođena bez raspravljanja – svaka radnja po 25 bodova. Ukupan zbir od 1750 bodova pomnožen je sa iznosom od 2,00 € koliko iznosi vrijednost jednog boda, te je tako dobiven iznos od 3.500,00 €. Tužitelj je u postupku uspio u osnovu 100 %, a u visini 58 % ili srednje vrijednosti 79 %. Stoga je iznos od 3.500,00 € tužitelju prouzročenog i obistinjenog troška, umanjen za tužiteljev neuspjeh u parnici, čime je dobiven iznos od 2.765,00 €, a potom su tom iznosu pribrojeni iznosi sudskih pristojbi i to na tužbu u visini od 38,84 € te na sudsku odluku 53,09 €, te iznos plaćenih predujama za provođenje kombiniranog i medicinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 703,72 €. Zbrajanjem navedenih iznosa dobiven je iznos od 3.560,65 € koliko će tuženik morati platiti tužitelju za prouzročeni parnični trošak ovim postupkom.

16.1. Na iznos parničnog troška tužitelj je zatražio isplatu zatezne kamate, koja mu, prema odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), pripada od presuđenja do isplate, kako je i dosuđeno, s tim da je sud odredio i stopu ove kamate.

17. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Splitu, 16. listopada 2025.

SUDAC

Dunja Ljubičić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za viši, županijski sud, u tri primjerka.

DNA: - pun tužitelja

- pun tuženika

- u spis