Baza je ažurirana 09.07.2025.
zaključno sa NN 77/25
EU 2024/2679
Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, po sucu Eugenu Škunci, u pravnoj stvari tužitelja "W. O. V. I. G." d.d. Z., …, OIB: …, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnicima - odvjetnicima iz O. d. K. i P. iz Z., …, protiv tuženika D. S. iz R., …, OIB: …, zastupanog po punomoćnici I. B., odvjetnici iz R., …, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Povrv-1075/2021 od 6. lipnja 2023., dana 25. rujna 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tuženika D. S. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Povrv-1075/2021 od 6. lipnja 2023.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:
"I. Općinski sud u Rijeci oglašava se mjesno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu.
II. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja, predmet će se ustupiti nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu."
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio tuženik pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu čl. 52. Zakona o parničnom postupku. Naime, tuženik živi u R., štetna radnja (prometna nesreća) dogodila se u R., te su štetne posljedice nastale na istom području, a ne na području nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu jer tužitelj tamo ima sjedište i bankovni račun s kojeg je isplatio oštećenike, kako to pogrešno utvrđuje sud prvog stupnja. Napominje i da tužitelj u G. R. ima tri podružnice. Štetna posljedica je isključivo umanjenje imovine oštećenika povodom prometne nesreće, pa je slijedom odredbe čl. 52. st. 1. Zakona o parničnom postupku nadležnost Općinskog suda u Rijeci neupitna u sve tri ponuđene zakonske varijante. Predlaže da sud drugog stupnja prihvati žalbu, ukine pobijano rješenje te isto preinači na način da mjesno nadležnim oglasi Općinski sud u Rijeci.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Iz spisa predmeta slijedi da tužitelj u prijedlogu za ovrhu od 10. rujna 2021. traži da se tuženiku naloži isplata iznosa od 7.893,39 EUR (59.472,77 kuna). Nakon što je sud prvog stupnja povodom prigovora tuženika protiv rješenja o ovrsi ukinuo sve provedene radnje u dijelu u kojem je određena ovrha i odredio da će se postupak provesti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, tužitelj je podneskom od 6. prosinca 2021. istaknuo i prigovor mjesne nadležnosti, navodeći kako je već u prijedlogu za ovrhu predložio u slučaju prigovora tuženika predmet ustupiti Općinskom građanskom sudu u Zagrebu kao nadležnom za provođenje ovog postupka. Naime, tužitelj tvrdi da je štetna posljedica za tužitelja nastupila na području Z. kao mjesta sjedišta i isplate tužitelja. Nadalje, navodi da je tuženik izazvao prometnu nesreću upravljajući osobnim vozilom pod utjecajem alkohola, oštetivši vozila R. D., P. M. i Z. G., zbog čega im je tužitelj isplatio štetu.
6. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja oglasio se mjesno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu, te je naložio da će se nakon pravomoćnosti predmetnog rješenja predmet ustupiti nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.
7. Pravilno je utvrdio sud prvog stupnja, s obzirom na predmet spora koji predstavlja regresno potraživanje tužitelja temeljem ugovora o osiguranju, da prigovor mjesne nenadležnosti suda treba promatrati s aspekta primjene odredbe čl. 52. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP).
8. Prema odredbi čl. 52. st. 1. ZPP za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda opće mjesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila, a ako je šteta nastala zbog smrti ili tjelesne ozljede, nadležan je pored suda iz st. 1. ovog članka i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište odnosno boravište (st. 2.).
8. 1. Odredba čl. 52. st. 3. ZPP propisuje da će se st. 1. i 2. navedenog članka primjenjivati i u sporovima protiv društva osiguranja radi naknade štete trećim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti društva osiguranja, a odredba st. 1. i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade štete protiv regresnih dužnika.
9. Dakle, u konkretnom slučaju, obzirom na zahtjev tužitelja s osnove regresnog zahtijeva u kontekstu citirane odredbe čl. 52. st. 3. ZPP, radi se o izberivoj nadležnosti, pa je za odluku o osnovanosti zahtjev tužitelja kao osiguratelja protiv tuženika kao regresnog dužnika, pored suda opće mjesne nadležnosti, za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadležan i sud iz čl. 52. st. 1. ZPP.
10. Naime, samim nastankom štetnog događaja ne mora nastupiti i štetna posljedica, odnosno štetna posljedica nastupa u mjestu u kojem trajno prebiva ili boravi oštećenik/tužitelj. Pravilno je utvrdio sud prvog stupnja, uzevši u obzir da se štetni događaj, prometna nesreća dogodila na području G. R., da je za tužitelja kao osiguravatelja koji u predmetnom postupku potražuje regresnu isplatu od tuženika kao osobe koja je upravljala vozilom osiguranika tužitelja M. S., majke tuženika, da je šteta nastala isplatom novčane naknade po osnovi police osiguranja trećim osobama R. D., P. M. i Z. G. Slijedom navedenog pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da, s obzirom da je sjedište tužitelja u Z., je u pravu tužitelj kada navodi da mu je šteta nastala upravo na području nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
11. Stoga je pravilno postupio sud prvog stupnja, obzirom da je tužitelj svoj izbor suda izvršio pravovremeno sukladno odredbi čl. 52. st. 1. i 3. ZPP, kada se oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu, te odredio da će se nakon pravomoćnosti pobijanog rješenja predmet ustupiti nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.
12. Nadalje, sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj sud primjenom čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. ZPP, pazi po službenoj dužnosti, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo. Stoga žalba tuženika nije osnovana.
13. Slijedom iznesenog valjalo je na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
|
|
Sudac
|
|
|
Eugen Škunca, v.r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.