REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.broj: P-4989//2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623 iz Zagreba, Mihanovićeva 3, protiv tuženika TRIGLAV OSIGURANJE d.d. OIB: 29743547503, Ulica Antuna Heinza 4, Zagreb, zastupan po punomoćniku Šimi Saviću, odvjetniku iz Zagreba, Ilica 191/c, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 23. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja UD, dipl. pravnika, zaposlenika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika Sanje Svalina, odvjetnice, dana 16. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji glasi:

"Tuženik Triglav osiguranje d.d. iz Zagreba, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503 dužan je platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623 svotu od 12.216,82 eura uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od dana podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana."

II Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623 iz Zagreba, Mihanovićeva 3 da naknadi tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d. OIB: 29743547503 parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Posl.broj: P-4989//2024-14

1. Tužitelj u tužbi navodi da je osiguranik HZMO-a HD stradao u prometnoj nesreći 30.09.2006. koju je prouzrokovao RD upravljajući teretnim vozilom osiguranim kod tuženika u vrijeme štetnog događaja, a za uzrokovanje nesreće pravomoćno je proglašen krivim.

Rješenjem broj 505242 od 19.11.2009. priznato je osiguraniku tužitelja pravo na invalidsku mirovinu koja je nastala zbog ozljede na radu (predmetna prometna nesreća). Tužitelj ističe da ovom tužbom utužuje štetu kroz isplaćene novčane iznose za invalidsku mirovinu u vremenu od 1.9.2021. do 30.06.2024. u iznosu od 12.216,82 eur. Tužitelj ističe da je tuženik ranije namirivao štetu te se radi o nastavnoj šteti. Tužitelj smatra da je tuženik temeljem čl. 161. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/2013) odgovoran za počinjenu štetu jer je do ozljede osiguranika došlo uslijed odgovornosti štetnika zbog prometne nesreće.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (list 3 spisa) predlaže prihvatiti zahtjev sadržaja cit. kao u izreci tč. I.

2. Tuženik (list 51) ističe da što se tiče pitanja primjene zakona, tuženik se protivi pravnom shvaćanju tužitelja da bi se u ovoj pravnoj stvari primjenjivale odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13). Naime, tuženikov pravni položaj kao osiguratelja temelji se na sklopljenom ugovoru o osiguranju od automobilske odgovornosti te se u pravnom odnosu između tužitelja i tuženika primjenjuju odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23) kao specijalnog zakona. Takvo pravno shvaćanje u pogledu mjerodavnog zakona zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama.

Dakle, tuženik ističe da bi tuženik kao osiguratelj bio u obvezi naknaditi isplaćene iznose invalidske mirovine isključivo u slučaju kada bi se utvrdilo postojanje razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i to samo u visini tako utvrđene razlike. Tuženik osporava postojanje svoje obveze naknade štete tužitelju iz razloga nepostojanja razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a sve imajući u vidu odredbe čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje u tekstu: ZOOP).

Tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti i nadoknaditi mu parnični trošak.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u zapisnik o očevidu MUP-a RH, presudu K-166/08-6 Općinskog suda u Križevcima, rješenje HZMO od 19.11.2009., mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, nalaz i mišljenje o invalidnosti, prijavu o ozljedi na radu, primjere sudskih odluka kao primjere iz sudske prakse, karticu glavne knjige, obračun HZMO (list 48 spisa), mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti (list 56 spisa), izvornik obračuna HZMO od 8.7.2024. (list 231 spisa), dopis HZMO ovome sudu od 18.7.2025. sa prilozima – ovjerenim preslikama rješenja te nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka za osiguranika HD rođenog **.**.1961., odnosno izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci.

Posl.broj: P-4989//2024-14

Na ročištu 23.9.2025. – list 284 spisa tužitelj izričito upitan i upozoren na posljedice tereta dokazivanja radi utvrđivanja osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva istakao je da nema nikakvih dokaznih prijedloga i predložio raspravu zaključiti i suditi temeljem stanja spisa.

5. Između stranaka (list 229 spisa – ročište 1.4.2025.) utvrđeno je nespornim da je osiguraniku tužitelja radi posljedica predmetne nesreće priznato pravo na invalidsku mirovinu koja je nastala zbog ozljede na radu (predmetna prometna nesreća).

Tuženik ističe da je teret dokaza na tužitelju koji tvrdi da mu je šteta nastala. Tuženik ističe da teret dokaza nije na njemu tj. nije na tuženiku da dokazuje tužbeni zahtjev tužitelja.

Tužitelj pojašnjava da se u tužbi i tužbenom zahtjevu poziva isključivo na Zakon o mirovinskom osiguranju pa tako se i ta stvarna šteta po obračunu koji je dostavljen odnosno i visina te štete uređuje pravilima ZOMO, a ne ZOOP-a kako predlaže tuženik. Tužitelj pojašnjava da potražuje sve ono što je isplatio s osnova invalidske mirovine u tom utuženom razdoblju i ne predlaže financijsko vještačenje na okolnost utvrđivanja da li bi invalidska mirovina bila veća od one koja bi bila utvrđena da se radi o ozljedi na radu.

6. Teret dokaza je na tužitelju, tužitelj je taj koji je dužan dokazati osnovanost i opravdanost visine svojeg potraživanja.

7. Iz zapisnika o očevidu MUPa RH (list 4 spisa) utvrđeno je da je HD ozlijeđen u prometnoj nesreći 30.09.2006., a vozilo drugog sudionika nesreće bilo je u trenutku nesreće osigurano kod tuženika te je iz pravomoćne presude Općinskog suda u Križevcima (list 8) K-166/08-6 vidljivo da je RD proglašen krivim povodom ove nesreće te mu je izrečena uvjetna osuda.

8. Iz rješenja HZMO (sa klauzulom pravomoćnosti), Područna služba u Zagrebu (list 10 spisa) broj: 505242 vidljivo je da se osiguraniku tužitelja HD kod kojeg je zbog ozljede na radu nastala profesionalna nesposobnost za rad određuje počevši od 23.4.2009. invalidska mirovina u svoti od 824,58 kn mjesečno. Uz ovu mirovinu pripada i dodatak na mirovinu dok je to za korisnika kao ukupno mirovinsko primanje povoljnije. Od 1. 7.2009. mirovina iznosi 835,74 kn mjesečno.

9. Iz nalaza i mišljenja o invalidnosti ( list 14 spisa) HZMO, Područna služba u Zagrebu te stručnog povjerenstva za reviziju HZMO nalaza i mišljenja o invalidnosti vidljivo je da invalidnost postoji, postoji profesionalna nesposobnost za rad uz kontraindikacije: dugotrajno stajanje, hodanje i čučanje te rad na visini.

10. Iz obračuna HZMO (list 48 spisa) vidljivo je da su za HD – osiguranu osobu isplaćena sredstva i to

- za razdoblje od 1.9.2021. do 31.12.2021. isplaćena invalidska mirovina u iznosu od 1.262,78 eur

- za razdoblje od 1.1.2022. do 30.06.2022. isplaćena invalidska mirovina u iznosu od 1.936,54 eur

- za razdoblje od 1.7.2022. do 31.12.2022. isplaćena invalidska mirovina u iznosu od 2.056,24 eur

Posl.broj: P-4989//2024-14

- za razdoblje od 1.1.2023. do 30.06.2023. isplaćena invalidska mirovina u iznosu od 2.166,78 eur

- za razdoblje od 1.7.2023. do 31.12.2023. isplaćena invalidska mirovina u iznosu od 2.348,34 eur

- za razdoblje od 1.1.2024. do 30.06.2024. isplaćena invalidska mirovina u iznosu od 2.446,14 eur

UKUPNO ISPLAĆENO ZA RAZDOBLJE 1.9.2021. do 30.06.2024. 12.216,82 eur

11. Valja istaći da za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih s osnova mirovine, mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u odnosno u vrijeme kada su izvršene isplate mirovina. Tužitelj ovom tužbom traži regresnu isplatu invalidske mirovine za razdoblje 1.9.2021. do 30.6.2024., a koje je (list 48) isplatio osiguraniku tužitelja HD. Prema čl. 27. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23, dalje u tekstu: ZOOP) društvo za osiguranje obvezno je zavodima, između ostalih i mirovinskom, nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. U st. 2. se određuje da se stvarnom štetu smatra, između ostalog i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, a koji se pak prema st. 3. određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

Na tužitelju je teret dokaza. Tuženik se kao osiguratelj motornog vozila štetnika ne nalazi u istom pravnom statusu kao i sam vozač-štetnik. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP-om propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji je Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti uređen čl. 8. st. 1. ZOOP, koja glasi:

"Društvo za osiguranje dužno je sklopiti ugovor o osiguranju sukladno ovome Zakonu i uvjetima za osiguranje, odnosno cjenicima premija osiguranja."

12. Obračun isplata na teret HZMO od 8.7.2024. (list 48 i 231 u izvorniku spisa) tužitelja jest obračun sačinjen za potrebe postupka naknade štete pa nije javna isprava. Knjigovodstvena dokumentacija tužitelja predstavlja ispravu koja nije javna (bez obzira što je na njoj navedeno da ima značenje javne isprave) te za nju ne vrijedi presumpcija istinitosti iz čl. 230.st.1. ZPP u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa koji je HZMO isplatio svom osiguraniku te u tom slučaju teret dokazivanja glede plaćanja i visine isplaćenog na HZMO tj. tužitelju. Uzgred, za napomenuti je da u konkretnoj situaciji cit. obračun jest isprava tužitelja, ali nije javna isprava. Obračun mirovine izrađen po tužitelju sam po sebi nije dokaz da je u njemu navedeni iznos zaista i isplaćen osiguraniku tužitelja neovisno o tome predstavlja li isti ili ne javnu ispravu u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku.

Posl.broj: P-4989//2024-14

13. Kako tužitelj osiguraniku ĐD isplaćuje invalidsku mirovinu upravo zbog ozljede na radu priznate rješenjem tužitelja, jasno je da u konkretnom slučaju nema nikakve razlike u visini iznosa, slijedom čega je tužbeni zahtjev potpuno neosnovan pa ga stoga sud odbija.

14. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154.st.1. ZPP.

Tuženiku je priznat zatraženi (list 287 spisa) trošak (VPS 12.216,82 eur)

- sastava odgovora na tužbu od 31.1.2025. po tbr. 8/1 – 100 bodova

- sastava podneska 10.3.2025. po tbr. 8/1 – 100 bodova

- zastupanja na ročištu 1.4.2025. po tbr. 9/1 – 100 bodova

- zastupanja na ročištu 23.9.2025. po tbr. 9/1 – 100 bodova

- trošak PDV 25% - 200,00 eura ili ukupni parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eura.

Sve je dosuđeno primjenom čl. 155 ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

U Zagrebu, 16. listopada 2025.

Sutkinja:

Snježana Lukša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u 4 istovjetna primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).

DNA:

tužitelju

pun. tuženika