Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: Ovr-1392/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Rijeci, po sucu pojedincu Ivi Polić Turčić, na prijedlog više sudske savjetnice Vesne Dabo Gustin, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava, Primorska-Goranska i policijska postaja Rijeka OIB: 36162371878, protiv ovršenika Back Office employment agency j.d.o.o. iz Rijeke, Milutina Barača 1 OIB: 68206689745 zastupani po punomoćniku Zoranu Vukić odvjetniku u odvjetničkom društvu Vukić & partneri iz Rijeke, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, 16. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika od 23. rujna 2025. za donošenje rješenja kojim se nalaže Financijskoj Agenciji da u cijelosti odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem prekršajnog naloga broj 211-07/25-2/18898, 511-09-23-25-1 od 11. travnja 2025., kao neosnovan.

i

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja predmetne pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim iz razloga propisanih u članku 50. stavak 1. točka 7. u svezi s člankom 210. OZ-a (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik u svom prijedlogu od 23. rujna 2025. navodi da je 28. srpnja 2025. ovrhovoditelj putem Financijske agencije na teret ovršenika podnio nalog radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima osuđenika, ovdje ovršenika, u korist Republike Hrvatske naplatom novčane kazne u iznosu od 660,00 EUR te troškova postupka u iznosu od 13,27 EUR, a sve na temelju pravomoćnog i izvršnog prekršajnih nalog broj 211-07/25-2/18898, 511-09-23-25-1 od 11. travnja 2025., pravomoćno 23. travnja 2025. Ovršenik podnosi prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, temeljem odredbe članka 210. u vezi s člankom 50. st. 1. t. 2. i t. 7. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje u tekstu: OZ) te shodno tome i prijedlog radi odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava zbog razloga propisanog odredbom čl. 65. st. 1. t. 7. OZ-a. Ovršenik ističe da su prijenos i pljenidba na njegovim novčanim sredstvima nedopušteni i nezakoniti iz razloga navedenog u čl. 50. st. 1. t. 2. i t. 7. OZ-a. Ovršenik ističe da su u konkretnom slučaju i pljenidba i prijenos na njegovim novčanim sredstvima nedopušteni budući da nisu ispunjeni temeljni preduvjeti dopuštenosti ovrhe. Ovrhovoditelj nije bio ovlašten zahtijevati naplatu putem Financijske agencije budući da predmetna isprava na temelju koje je provedena naplata nije stekla svojstvo ovršnosti i izvršnosti, te samim time nije podobna kao osnova za provedbu ovrhe. Obzirom na sve prednje izneseno, a budući da bi ovršenik provedbom predmetne ovrhe trpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu, to ovršenik pozivom na odredbu članka 65. stavak 1. točke 2. i 5. OZ-a predlaže da sud u potpunosti odgodi predmetnu ovrhu. Da bi ovršenik provedbom predmetne ovrhe trpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu proizlazi iz same činjenice da isti nije zaprimio prekršajni nalog temeljem kojeg se ovrha provodi, te sami time ne može biti ovršenik u predmetnom postupku, pa se stoga šteta koja istome nastaje ogleda u samoj činjenici vođenja predmetnog postupka budući da isti ovršeniku sasvim neosnovano prouzročuje štetu u vidu nemalih troškova postupka kojih je istome neutemeljeno naloženo te u troškovima zastupanja u istom. Obzirom na navedeno ovršenik drži da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi uvjeti za odgodu ovrhe pa stoga predlaže naslovnom sudu da istu odredi.

1.1. Vrši se uvid u dokumentaciju koju je ovršenik podnio uz gore navedeni prijedlog (list 6 spisa), bez da je sudu dostavio navedeni nalog temeljem kojeg je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnom naplatom ( broj 211-07/25-2/18898, 511-09-23-25-1 od 11. travnja 2025.). Isto tako, osim navođenja da je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnom naplatom u sudskom spisu nema evidencije kad je Zahtjev zaprimljen u Financijsku agenciju.

2. Ovrhovoditelj se nije očitovao na prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe i na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenom, koji Zaključak suda od 25. rujna 2025. (list 8-9 spisa) je uredno zaprimio 2. listopada 2025.

3. Temeljem odredbe članka 210. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 dalje OZ) nakon što primi obavijest od tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena naplata protiv njega, ovršenik je ovlašten predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Naime, dok je u stavku 2. istog članka određeno da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. Istog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50 i 53 OZ-a).

4. Odredbom članka 52. stavak 1. i stavak 3. OZ-a određeno je da ako je žalba (odnosno u ovom slučaju prijedlog) izjavljen iz razloga iz članka 50 stavak 1. točka 7. OZ-a, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu (prijedlog) ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

5. Obzirom da se ovrhovoditelj u ovom predmetu nije očitovao na žalbene navode ovršenika, a ovršenik osnovanost žalbenih navoda nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, pri čemu činjenice na kojima temelji svoj prijedlog nisu općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, to je temeljem članka 52. stavak 3. i 6. u svezi s člankom 210. OZ-a odlučeno kao u zaključku.

6. Nadalje, odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz stavka 1 točke 1. -10. navedenog članka OZ-a. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe.

7. Obzirom je ovršenik podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a koja okolnost predstavlja jedan od taksativno navedenih razloga za odgodu ovrhe propisan odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a (točka 5. istog članka), time je ispunjen jedan od dva kumulativno zakonom određena uvjeta za odgodu ovrhe. U odnosu na drugi uvjet, i to nastanak nenadoknadive štete odnosno teško nadoknadive štete, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe članka 65. stavak 1. OZ- a. Naime, na ovršeniku leži teret dokaza o činjenicama iz kojih proizlazi vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Ovršenik nije dostavio nikakve dokaze u prilog svojih tvrdnji da mu prijeti blokada računa. Sud ukazuje da ne raspolaže saznanjima o bitnim činjenicama, a to su primjerice koliki je sveukupni opseg ovršenikove imovine (ima li vrjednijih pokretnina i/ili nekretnina), koliki su mu točno mjesečni ili godišnji rashodi te prihodi, je li ostvario u prethodnoj godini ili kroz neko drugo vremensko razdoblje dobit, ako da u kojem iznosu ili je u gubitku, pa da utvrđenje svih tih i eventualno drugih relevantnih činjenica dovede u korelaciju s novčanim iznosom za koji je podnesen predmetni zahtjev na naplatu, a što bi nastavno bila dostatna činjenična baza za donošenje zaključka o tome je li time ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe (prijenosom sredstva) trpio upravo nenadoknadivu/teško nadoknadivu štetu. Navedene činjenice ovršenik nije učinio vjerojatnim niti bar s nižim stupnjem izvjesnosti o njihovoj egzistenciji, a iste nisu sudu općepoznate ili da ih se može presumirati, pa da po tim osnovama ne bi bilo potrebe za njihovim utvrđenjem. Također ne postoji ni obveza suda da dokaze (kojim bi se potkrijepile relevantne činjenice za prihvaćanje prijedloga za odgodu ovrhe) pribavlja po službenoj dužnosti.

8. Stoga je slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ostvareni uvjeti za odgodu ovrhe propisani odredbom članka 65. stavak 1. i 2. OZ-a u svezi s člankom 210. stavak 1. i 2. OZ-a, prijedlog ovršenika odbijen u dijelu za odgodom prijenosa te je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Rijeci 16. listopada 2025.

Sudac:

Iva Polić Turčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se izjavljuje u roku od 8 dana, od dana primitka prijepisa rješenja pismeno u tri primjerka putem ovog suda.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

- ovrhovoditelju

- pun. ovršenika

- Financijskoj agenciji

PRISTOJBA:

Rješenjem naložiti ovršeniku platež pristojbe na prijedlog za odgodu u iznosu od 19,91 eura i na rješenje o odgodi u iznosu od 13,27 eura. Pristojbu dostaviti putem punomoćnika.