Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split
Poslovni broj: Gž Ob-208/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca i to Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te Nediljke Radić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Marijani Temali, odvjetnici u Dubrovniku, protiv tuženice ZOJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ani Birimiši, odvjetnici u Dubrovniku, uz sudjelovanje mlt. GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. OO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. JO, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po posebnoj skrbnici KO, dipl. iur., Centar za posebno skrbništvo, Podružnica Split, radi razvoda braka, odluke s kojim će roditeljem djeca stanovati, roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i uzdržavanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: P Ob-107/2023-20 od 30. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 16. listopada 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: P Ob- 107/2023-20 od 30. lipnja 2025. u pobijanom dijelu pod točkama II., III., IV., V. i VI. izreke te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu poslovni broj: P Ob-107/2023-20 od 30. lipnja 2025. kojom je presudio:
"I. Razvodi se brak parničnih stranaka ZO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZOJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sklopljen **.**.2010. u Dubrovniku, upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Dubrovnik za godinu 2010. pod rednim brojem 162.
II. Zajednička djeca stranaka mlljt. GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2011., mlljt. OO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2012. i mlljt. JO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2015. stanovat će s majkom ZOJ OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi [adresa].
III. Majka ZOJ OIB: [osobni identifikacijski broj] i otac ZO, OIB: [osobni identifikacijski broj] će u odnosu na mlljt. GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlljt. OO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlljt. JO, OIB: [osobni identifikacijski broj] zajednički ostvarivati roditeljsku skrb.
IV. Osobni odnosi oca ZO, OIB: [osobni identifikacijski broj] s djecom mlljt. GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlljt. OO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlljt. JO, OIB: [osobni identifikacijski broj] će se ostvarivati svaki drugi produženi vikend (od četvrtka poslije škole do nedjelje u 18.00 sati) i svaki utorak bez spavanja (od kraja nastave do 19,00 sati) te polovicu svih školskih praznika.
V. Nalaže se tužitelju-protutuženiku ZO, OIB: [osobni identifikacijski broj], počevši od mjeseca srpnja 2025., plaćati za uzdržavanje mlljt. GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlljt. OO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlljt JO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 150,00 EUR (slovima: stotinupedeseteura) mjesečno za svako dijete, do 15. dana u mjesecu za tekući mjesec, sa zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
VI. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.“
2. Protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkama II., III., IV. i V. izreke tužitelj je podnio žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP) u svezi s odredbom članka 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ br. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23., dalje ObZ). Tužitelj predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu na način da djeca stanuju s ocem uz održavanje osobnih odnosa s majkom te da majka plaća djeci uzdržavanje, odnosno podredno da ju ukine u pobijanom dijelu i u tom dijelu vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tuženica nije podnijela odgovor na žalbu.
4. Žalba tužitelja je osnovana.
5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužitelja za odlukom o mjestu stanovanja djece, roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i uzdržavanju djece.
6. Tužitelj u žalbi, pored ostalog navodi, kako je nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik (dalje: Zavod) proturječan, kako Zavod nije uzeo u obzir oslobađajuću presudu Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. Pp-1713/2023 od 27. ožujka 2024. iz koje da je razvidna manipulacija tuženice, a time ni prvostupanjski sud. Također da je Zavod dao ishitreno mišljenje u kojem nije uvažio činjenično stanje pa time ni stvarne želje djece. Nadalje da je prvostupanjski sud odbio tužiteljev prijedlog za dopunu nalaza i mišljenja Zavoda i usmeno saslušanje osoba iz stručnog tima Zavoda na okolnost primjedbi tužitelja na nalaz i mišljenje Zavoda. Na ovaj način tužitelj sugerira da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe ZPP-a iz članka 354. stavak 2. točka 6. Također iz sadržaja žalbe za zaključiti je kako tužitelj pobija prvostupanjsku presudu i radi povrede odredbe iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a sugeriravši da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama iz kojeg razloga da se ne može ispitati.
7. U svezi s navedenim žalbenim razlozima za reći je slijedeće.
8. Odredbom članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom.
9. Tužitelj osnovano prigovara kako mu je oduzeto pravo raspravljanja time što sud nije izveo dokaz usmenim saslušanjem stručnog tima Zavoda na okolnost primjedbi tužitelja na nalaz i mišljenje Zavoda, a niti je Zavodu dostavio na očitovanje primjedbe tužitelja na nalaz i mišljenje.
S obzirom da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio na nalazu i mišljenju Zavoda od 27. ožujka 2024. (odlomak 8. obrazloženja prvostupanjske presude) trebalo je tužitelju pružiti mogućnost pojašnjenja pisanog nalaza i mišljenja Zavoda usmenim očitovanjem stručnog tima Zavoda na primjedbe tužitelja kako bi se osigurao pristup sudu i kontradiktornost postupka.
Stoga je nepozivanja stručnog tima na raspravu radi pojašnjenja pisanog nalaza i mišljenja i očitovanja na primjedbe tužitelja povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a (stranci nezakonitim postupanjem nije dana mogućnost raspravljanja pred sudom), na koju povredu u žalbi ukazuje tužitelj.
10. Nadalje, nedostavljanjem Zavodu nepravomoćne presude Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. Pp-1713/2023 od 27. ožujka 2024. tužitelju je povrijeđeno pravo na jednakost oružja, odnosno počinjena je povreda odredbi ZPP-a iz članka 354. stavak 2. točka 6. Ova presuda donesena je u prekršajnom postupku pokrenutom optužnim prijedlogom Općinskog državnog odvjetništva protiv tužitelja vezano za navodno počinjenje prekršaja iz članka 10. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.). Naime, iz obrazloženja pobijane prvostupanjske presude za zaključiti je kako je Zavod svoj nalaz i mišljenje donio uvažavajući i razloge odlaska maloljetne djece i majke iz zajedničkog kućanstva s tužiteljem, a sve vezano za navedeni optužni prijedlog.
11. Također prvostupanjski sud nije obrazložio zašto nije prihvatio prijedlog tužitelja za saslušanjem svjedokinje AO koja je bila sudionik događaja od 4. kolovoza 2023. za koji se tužitelj optužuje da je počinio fizičko nasilje nad suprugom u nazočnosti maloljetnog djeteta. Stoga je i na ovaj način prvostupanjski sud počinio povredu odredbe članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a.
12. Nadalje, pravilno tužitelj sugerira kako prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama čime je počinjena bitna povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
13. Naime, iz priložene isprave (presude Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. Pp-1713/2023 od 27. ožujka 2024.) proizlazi kako se majka iz zajedničkog kućanstva iselila za vrijeme važenja privremene mjere kojom je ĐO (tužitelju), u sklopu prekršajnog postupka, bila izrečena privremena mjera zabrane približavanja ZOJ u trajanju od 8 dana. Tuženica je tom prilikom sa sobom povela djecu mlt. GO, mlt. Z i mlt. OO, a na koji način je djeci bez suglasnosti drugog roditelja (oca) promijenjeno prebivalište odnosno boravište, što je protivno odredbi članka 100. ObZ-a.
Preseljenje mlt. djece iz gradskog kvarta Montovjerna u kvart Lapad bitno je utjecalo na ostvarivanje postojećih osobnih odnosa mlt. djece s ocem (tužiteljem). Nadalje, dok su djeca živjela u kvartu Montevjerna škola im je bila u neposrednoj blizini kompleksa zgrade zv. „Čokolino“ u kojem su živjeli, a sad ih je potrebno voziti u školu. Također djeca i to mlt. GO i mlt. JO navode kako se za vrijeme kad su kod tate igraju s prijateljima, dok se kod mame druže s mamom, sestrama te djedom i bakom. Mlt. djeca GO (rođ. 2011.) je u fazi ulaska u adolescentsku fazu razvoja, dok su OO (rođ. 2012.) i JO (rođ. 2015.), u adolescentskoj fazi razvoja, kad je bitno druženje s vršnjacima.
O navedenim odlučnim činjenicama Zavod se uopće nije očitovao, a time ni prvostupanjski sud koji svoju odluku temelji na nalazu i mišljenju Zavoda. Posebno prvostupanjski sud nije obrazložio postoji li ozbiljan razlog da bi se djeci promijenilo mjesto prebivališta odnosno stanovanja na koje su navikli i u kojem su dobro funkcionirali, a iz kojeg su odvedeni protivno odredbi članka 100. ObZ-a. S tim u vezi prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer nije jasno što je u predmetnoj situaciji kontinuitet stabilne, mirne i predvidive okoline za malodobnu djecu Je li to njihov dom u kojem su rođeni (mlt. GO rođ. 2011., mlt. OO rođ. 2012. i mlt. JO rođ. 2015.) na adresi [adresa] (kompleks zgrada popularno zvan „Čokolino“), dakle gradski kvart Montovjerna u kojem im se nalazi osnovna škola koju pohađaju i prijatelji s kojima se mogu igrati u kvartu i oko škole ili je to drugi gradski kvart Lapad na adresu [adresa] u koji su odvedeni bez suglasnosti oca u kolovozu 2023.
14. U odlomku 8. obrazloženja prvostupanjske presude prvostupanjski sud navodi kako prihvaća utvrđenja Zavoda da majka ima veću sklonost ka aktivnom načinu rješavanja problema i postizanju roditeljskih kompromisa te da je njen prijedlog održavanja osobnih odnosa podržan konkretnim razlozima (otac ne vodi dovoljno brige o higijeni djece, školskim obvezama i dr.).
Međutim, doista nije jasno temeljem kojih to dokaza su Zavod i prvostupanjski sud utvrdili da otac ne vodi dovoljno brige o higijeni djece i njihovim školskim obvezama. Naime, na okolnost utvrđenja tih činjenica majka nije predložila nikakve dokaze. Posebno je za ukazati kako je utvrđenje prvostupanjskog suda da je majka sklonija postizanju kompromisa i da otac ne vodi dovoljno brige o higijeni djece i njihovim školskim obvezama u suprotnosti s utvrđenjem Zavoda da otac razumije razvojne potrebe djece i pokazuje zainteresiranost za sve aspekte dječjeg života.
15. Navod prvostupanjskog suda da bi djeca trebala stanovati s majkom jer se radi o „curicama“ i tzv. „ženskim stvarima“ (odlomak 8. obrazloženja prvostupanjske presude) pravno je neargumentiran i suprotnosti s načelom ravnopravnog roditeljstva (članak 3. stavak 1. i 104. stavak 1. ObZ-a). Ovdje je za istaknuti kako se u današnjem vremenu, očeva uloga više ne svodi samo na financiranje obitelji. Danas otac i majka podjednako sudjeluju u različitim aktivnostima u životu djeteta, međutim te aktivnosti razlikuju se po dinamici i mjestu događaja. Iako je uloga oca u odgoju definitivno dobila na važnosti, to ne umanjuje majčinu ulogu. Bez obzira u koliko globaliziranom svijetu dijete živi, obitelj je i dalje ostala njegova primarna zajednica.
16. U pogledu žalbenih navoda oko utvrđivanja mišljenja djeteta, za navesti je slijedeće.
Odredbom članka 86. stavak 2. ObZ-a propisano je da u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovu pravu ili interesu dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja. Mišljenje djeteta se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću.
Za istaknuti je i to kako Europski sud za ljudska prava u predmetu K.B. i dr. protiv Hrvatske, zahtjev br. 36216/13 od 14. ožujka 2017. (točka 143.) ističe da iako je razvijen standard da se uzmu u obzir stajališta djece, ta stajališta nisu nužno nepromjenljiva i njihovi prigovori, kojim se mora dati odgovarajuća težina, nisu nužno dovoljni da nadjačaju interese roditelja, posebice u pogledu redovnog kontaktiranja s njihovim djetetom. Pravo djeteta da izrazi svoja vlastita stajališta ne bi trebalo tumačiti, naglašava Europski sud, tako da se djeci daje bezuvjetno pravo veta. Potrebno je uzeti u obzir i druge odlučne okolnosti radi utvrđivanja najboljih interesa djeteta. Uz to, sud ističe da ti interesi obično nalažu da se djetetove veze s obitelji moraju održavati osim u slučajevima u kojim bi to štetilo zdravlju i razvoju djeteta. Nadalje, Sud navodi da u slučajevima ako bi se odluka temeljila na stajalištima djece koja očigledno ne mogu oblikovati i artikulirati mišljenje o svojim željama, i to zbog sukoba lojalnosti i/ili njihove izloženosti otuđujućem ponašanju jednog od roditelja, takva odluka može biti protivna članku 8. EKLJP-a.
S tim u vezi za pojasniti je kako se pravo djeteta na izražavanje mišljenja razlikuje od najboljeg interesa djeteta, dakle to su različiti pojmovi. Naravno, drugostupanjski sud ovim nipošto ne želi sugerirati kako mišljenje mlt. djece u predmetnom postupku nije bitno i važno, već samo želi ukazati prvostupanjskom sudu i na potrebu uzimanja u obzir okolnosti o kojima se očitovao Europski sud za ljudska prava u dijelom citiranoj odluci.
17. U odnosu na žalbene navode u pogledu osiguranja učinkovitog osiguranja ostvarivanja osobnih odnosa s obzirom na radni raspored roditelja za navesti je kako prilikom određivanja dinamike održavanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem sud mora omogućiti učinkovito održavanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem s obzirom na radni raspored roditelja. O obvezi države da ispuni svoju pozitivnu obvezu učinkovitog osiguranja prava na obiteljski život roditelja koji ne stanuje s djetetom izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u predmetu Gluhaković protiv Hrvatske (2011) ECHR 21188/09.
18. Slijedom navedenog trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti u pobijanom dijelu pod točkama II., III., IV. i V. izreke, a time posljedično i pod točkom kojom je odlučeno o trošku te predmet u ovom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.
19. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočene bitne povrede odredaba parničnog postupka te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje ukazuje ovaj drugostupanjski sud, točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221.a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.
U Splitu 16. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
Miho Mratović