REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-568/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagateljice TB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Suzana Afrić Medić, odvjetnica u Opatiji, protiv protustranke Grada Opatije, OIB 99455464348, sa sjedištem u Opatiji, Maršala Tita 3, radi upisa, odlučujući o prijedlogu predlagateljice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, poslovni broj Gž Zk-9/2024-2 od 6. kolovoza 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Z- 44/2022 od 3. studenoga 2022., u sjednici održanoj 16. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog predlagateljice za dopuštenje revizije se odbija u odnosu na naznačena pravna pitanja.

II. Prijedlog predlagateljice za dopuštenje revizije se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, poslovni broj Gž Zk-9/2024- 2 od 6. kolovoza 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Z-44/2022 od 3. studenoga 2022. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositeljica navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnih ljudskih prava na pravično suđenje te prava na mirno uživanje imovine (prava vlasništva), zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

2. Predlagateljica u prijedlogu za dopuštenje revizije, pozivom na odredbu članka 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), naznačuje pravna pitanja koja glase:

"1) Da li su vlasnici posebnog dijela nekretnine, a koji vlasnici su bivši nositelji stanarskog prava i/ili njihovi pravni slijednici, uz ostvarenje pretpostavki, ishođenje pravomoćne odluke upravnog tijela kojom je utvrđeno koje je to zemljište koje služi redovnoj uporabi zgrade, stekli uvjete za upis prava vlasništva na jedinstvenoj nekretnini, zgradi i zemljištu, ukoliko je na predmetnom zemljištu upisana ona osoba koja je prodala taj/te stanove bivšim nositeljima stanarskog prava;

2) Može li zemljišno-knjižni sud, temeljem odredaba Zakona o zemljišnim knjigama, odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Ugovora o prodaji stana zaključenih temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo bivših nositelja stanarskog prava i njihovih pravnih slijednika, pravomoćne odluke upravnog tijela kojom je utvrđeno zemljište koje služi nužnoj uporabi zgrade u kojoj se nalaze stanovi kupljeni temeljem Zakona o prodaji stanova, dopustiti upis prava vlasništva u korist tih istih vlasnika, vlasnika posebnog dijela nekretnine (bivših nositelja stanarskog prava i/ili njihovih pravnih slijednika), a na zemljištu kojeg je kao tabularni vlasnik upisan upravo prodavatelj tih stanova;

3) Mora li zemljišno-knjižni sud provesti geodetski elaborat i pripadni mu prijavni list u zemljišnoj knjizi, ovjeren i potvrđen propisno od nadležnog Ureda za katastar radi prethodne provedbe u zemljišnoj knjizi, na zahtjev stranke pod uvjetom da je prijedlogu pored ovjerenog i potvrđenog geodetskog elaborata čiji je sastavni dio prijavni list za zemljišnu knjigu priložena odgovarajuća isprava odnosno da je udovoljeno zakonskim pretpostavkama;

4) Predstavlja li pravomoćno rješenje nadležnog upravnog tijela kojim se utvrđuje zemljište koje je nužno za redovnu uporabu zgrade (građevinska čestica), Ugovor o prodaji stana i relevantne odredbe Zakona o prodaji stana i njegove izmjene i dopune te odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima valjanu osnovu za upis prava vlasništva nad zemljištem, jedinstvenom nekretninom, u korist vlasnika posebnih dijelova nekretnine;

5) Predstavlja li pravomoćno rješenje nadležnog upravnog tijela kojim se utvrđuje zemljište koje je nužno za redovnu uporabu grade (građevinska čestica), Ugovor o prodaji stana(ova) i relevantne odredbe Zakona o prodaji stana i njegove izmjene i dopune te odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima valjanu osnovu za provedbu geodetskog elaborata i pripadnog prijavnog lista kojim se objedinjuje više čestica u jednu novonastalu česticu iste veličine i oblika radi formiranja jedinstvene nekretnine u korist vlasnika posebnih dijelova nekretnine;

6) Da li je pravomoćno rješenje nadležnog upravnog tijela kojim se utvrđuje zemljište koje je nužno za redovnu uporabu zgrade (građevinska čestica), Ugovor o prodaji stana(ova) i relevantne odredbe Zakona o prodaji stana, relevantne odredbe ZID-a Zakona o prodaji stana, odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te geodetski elaborat, potvrđen i ovjeren od nadležnog katastra, valjana osnova za:

a) Otpis pojedinačnih čestica (navedenih u potvrđenom i ovjerenom geodetskom elaboratu) iz postojećeg zemljišno-knjižnog uloška,

b) Pripis tih pojedinačnih čestica (navedenih u potvrđenom i ovjerenom geodetskom elaboratu) u drugi zemljišno-knjižni uložak, kao jedinstveno zemljišno- knjižno tijelo, čestici na kojoj je izgrađena osnovna zgrada (navedena u potvrđenom i ovjerenom geodetskom elaboratu) upisana kao (su)vlasništvo vlasnika posebnih dijelova nekretnine,

pod uvjetom da čestice koje su predmet otpisa i pripisa te čestica kojoj se pripisuje čine jedinstvenu pravnu i gospodarsku cjelinu (građevinska čestica pobliže označena u ovjerenom i potvrđenom geodetskom elaboratu i pravomoćnom rješenju o utvrđenju građevinske čestice) te da je na česticama koje su predmet otpisa i pripisa i dalje upisana, kao tabularni vlasnik, osoba koja je prodala stanove osobama koje su vlasnici posebnog dijela nekretnine i/ili njihovim pravnim prednicima (bivši nositelji stanarskog prava i/ili njihovi slijednici) temeljem Ugovora o prodaji stanova zaključenog/ih u skladu s odredbama Zakona o prodaji stanova;

7) Da li su vlasnici posebnog dijela nekretnine (bivši nositelji stanarskog prava i/ili njihovi pravni slijednici) pored vlasništva stana, a u skladu s obvezom prodavatelja propisanoj u člancima 4. i 5. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo stekli i pravo vlasništva na zemljištu koje je nužno za redovnu uporabu zgrade i to ex lege odnosno temeljem Zakona o prodaji stanova i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo („Narodne novine“ broj 68/98) te Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom, a to je utvrđenje zemljišta koje služi redovnoj uporabi zgrade;

8) Može li suvlasnik nekretnine na kojoj je uspostavljeno pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine (stečenog temeljem Zakona o prodaji stanova), temeljem članka 34. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama, članka 370. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, članka 1. ZID Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Ugovora o prodaji stana zaključenih temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo bivših nositelja stanarskog prava i njihovih pravnih slijednika, pravomoćnog rješenja upravnog tijela kojim je određeno zemljište koje je nužno za uporabu te zgrade ishoditi upis predbilježbe prava vlasništva toga prava kada već sud smatra da nije udovoljio pretpostavkama za upis prava vlasništva uknjižbom, a to dok isti ne bude opravdan valjanom ispravom?"

4. Protustranka nije podnijela odgovor na prijedlog predlagateljice.

5. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP), u vezi s odredbom članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24) revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu te kao takva ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda.

6. U predmetnoj su pravnoj stvari nižestupanjski sudovi iznijeli shvaćanje da je za provedbu poništavanja i spajanja katastarskih čestica različitog vlasništva potrebna tabularna isprava onog vlasnika čija se čestica spaja s nekretninom predlagateljice, a to je u konkretnom slučaju Grad Opatija, s kojom dokumentacijom predlagateljica ne raspolaže. Naime, iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da predlagateljica nema potrebnu tabularnu ispravu izdanu od strane vlasnika čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], obje upisane u [katastarska općina], na temelju koje bi se moglo provesti spajanje katastarskih čestica, slijedom čega je prvostupanjski sud odbio prigovor predlagateljice, a ovakvu primjenu materijalnog prava prihvaća i drugostupanjski sud.

6.1. Predlagateljica kao razlog važnosti u odnosu na naznačena pitanja navodi shvaćanje izraženo u odluci revizijskog suda poslovni broj Rev-2610/12-2 od 27. svibnja 2015., koja se odluka, međutim, ne odnosi na činjenično i pravno istovrsnu situaciju. Naime, u navedenoj pravnoj stvari bio je tražen upis prava vlasništva tužitelja na česticama koje su obje bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja na ime istog poduzeća, dakle na nekretninama u istom pravnom statusu, upisanima u istom zemljišno-knjižnom ulošku. U konkretnom slučaju, međutim, predlagateljica traži promjenu sastava zemljišnoknjižnog tijela, otpisom (poništavanjem) čestica upisanih kao vlasništvo protustranke – Grada Opatije, te pripisom istih čestici na kojoj je predlagateljica suvlasnica.

6.2. Obzirom na navedeno, odluka na koju se kao razlog važnosti predlagateljica poziva u svojem prijedlogu ne korespondira s činjeničnim utvrđenjima u konkretnom slučaju, pa stoga ista ne predstavlja odgovarajući razlog važnosti radi kojeg bi ovaj sud trebao dopustiti podnošenje revizije u odnosu na naznačena pitanja.

7. Slijedom navedenog, u odnosu na naznačena pitanja prijedlog je tužiteljice valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavka 1. ZPP i riješiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

8. Nadalje, prema ocjeni revizijskog suda, predlagateljica navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim ni da joj je tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavak 1. Ustava RH ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) i člankom 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje Konvencija) kao ni pravo na mirno uživanje imovine zajamčeno člankom 48. Ustava RH i člankom 1. Protokola 1. uz Konvenciju, u smislu odredbe članka 385.a stavka 2. ZPP. U svojim odlukama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučne navode predlagateljice, a odluke nižestupanjskih sudova su jasno i dostatno obrazložene. U tom smislu revizijski sud, suprotno navodima predlagateljice, ne nalazi elemente arbitrarnosti u donošenju pobijane odluke zato što je sud u istoj ozbiljnim, razumnim i dostatnim razlozima opravdao ocjenu neosnovanosti zahtjeva predlagateljice.

9. Stoga, kada predlagateljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje te pravo na mirno uživanje imovine zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Konvencije, njen je prijedlog u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 4. ZPP i riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 16. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil