Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-4626/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog EB, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 1. i 5. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 14. ožujka 2024., poslovni broj: Pp-18327/2022, u sjednici vijeća održanoj 16. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I

U povodu žalbe okr. EB, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u točki a), te se izriče:

Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) protiv okr. EB (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

ODBIJA SE OPTUŽBA

da bi

a) 23. srpnja 2022. u 03:27 sati u Splitu, na kolniku Ulice put Supavla, u svojstvu mladog vozača upravljao vozilom marke „Peugeot“ reg. oznake [registarska oznaka], iako je u krvi imao alkohola 0,19 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, što je utvrđeno alkometrom marke „Dräger“ (umanjeno za granicu dopuštene pogreške od 0,1 g/kg),

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 199. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

II Žalba okr. EB zbog djela u točki a) izreke pobijane presude postala je bespredmetna.

III

Uslijed odluke u točki I izreke ove presude preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u ukupnoj novčanoj kazni, tako da se okr. ŠB za prekršaj u točki b) iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izriče novčana kazna, prihvaćanjem po prvostupanjskom sudu odmjerene kazne za to djelo, u iznosu od 1.320,00 EUR (tisućutristodvadeset eura), koju je dužan platiti u roku od devedeset dana po primitku ove drugostupanjske odluke, pa ako okrivljenik u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cjelini.

IV Odbija se žalba okr. EB kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

V

Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okr. EB dužan je naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 EUR (pedeset eura), u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okr. EB proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaje iz članka 199. stavka 1. i 5. i članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te mu je na temelju citiranih propisa izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.410,00 eura.

1.1. Uz novčanu kaznu, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.

1.2. Istom odlukom okrivljenik je na temelju odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eura.

2. Protiv te prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji, u bitnome navodeći da su kazna i zaštitna mjera prestrogo odmjerene s obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom neosnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, međutim ovaj sud je utvrdio da je nastupila zastara prekršajnog progona u odnosu na djelo u točki a) izreke pobijane presude, zbog čega je presudu trebalo preinačiti i odbiti optužbu za djelo iz člana 199. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

5. Naime, okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret da je prekršaje počinio 23. srpnja 2022.

5.1. Odredbom članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog, dok je odredbom članka 239. stavka 1. točke 2. istog Zakona propisano da je ovlašteni tužitelj obavezan izdati prekršajni nalog za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 663,61 eura za fizičku osobu.

5.2. Slijedom navedenog, imajući na umu visinu propisane kazni za djelo u točki a) u fiksnom iznosu od 90,00 eura, očigledno je da se radi o prekršaju za koji je ovlašteni tužitelj, prema izričitoj odredbi članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, bio dužan izdati obavezni prekršajni nalog, osim ako je počinjen u stjecaju s prekršajem za koji nisu ostvareni uvjeti iz citiranog članka i Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju radilo pa je ovlašteni tužitelj podnio optužni prijedlog.

5.3. Međutim, za primjenu pravila o zastari prekršajnog progona nije bitan naziv akta nego uvjeti propisani odredbom članka 13. Prekršajnog zakona, prema kojoj u odnosu na citirani prekršaj, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine.

5.4. Zbog navedenih razloga, trebalo je po službenoj dužnosti, na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona protiv okrivljenika odbiti optužbu za djelo iz članka 199. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao u izreci ove presude u točki I, pa je žalba u tom dijelu postala bespredmetna.

6. Uslijed odluke u točki I ove presude ovaj drugostupanjski sud je preinačio i odluku o ukupnoj novčanoj kazni, tako da je za prekršaj iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izrekao kaznu, prihvaćanjem mjere kazne utvrđene po prvostupanjskom sudu.

7. Razmatrajući odluku o kazni u pogledu navoda žalbe u nepreinačenom dijelu, ovaj sud smatra da je, suprotno tvrdnji žalitelja, za počinjeni prekršaj izrečena kazna u zakonom propisanim granicama, imajući na umu težinu i značaj djela, kao i sve okolnosti konkretnog slučaja mjerodavne za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, te nije prestrogo odmjerena. Prvostupanjski sud je pravilnim vrednovanjem olakotnih okolnosti odmjerio kaznu u najniže posebnim zakonom propisanom iznosu blaže vrste kazne (propisana u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 ili do 60 dana zatvora) koja mjera kazne je prihvatljiva i ovom sudu, smatrajući da će se njome postići svrha kažnjavanja i djelovati na buduće ponašanje okrivljenika, odnosno da je u svemu pogodna za postizanje svrhe specijalne i generalne prevencije. Izrečenu kaznu i ovaj sud smatra primjerenom, budući nisu utvrđene nikakve naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenika, a postojanje takvih okolnosti žalitelj niti sada ne dokumentira uz žalbu, pa suprotno tvrdnji žalitelja nema zakonskih uvjeta za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne.

7.1. Valja istaknuti da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene kazne, u za to određenom roku.

8. Ispitujući navode žalbe u pogledu odluke o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca ovaj sud je mišljenja da je ista utemeljena na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona. S obzirom na težinu počinjenog prekršaja, koji predstavlja drsko kršenje prometne discipline, i ovaj sud smatra pravilom procjenu prvostupanjskog suda da je potrebno otkloniti uvjete koji omogućavaju činjenje novog prekršaja. Zaštitna mjera određena je u zakonom propisanom vremenu, razmjerno teži djela i opasnosti od ponavljanja djela, imajući na umu činjenicu da je prethodno kažnjavan zbog prometnih prekršaja za koje je već bila izricana zaštitna mjera, što očito nije u dovoljnoj mjeri djelovalo da se ubuduće kloni takvih prekršaja. Stoga je ocjena i ovog suda da je zaštitna mjera izrečena u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja, opasnosti počinitelja i prekršaja koji se s obzirom na dosadašnje protupravno postupanje u prometu mogu od njega očekivati, u smislu odredbe članka 51. a Prekršajnog zakona. Paušalni (i ničim potkrijepljeni) navodi žalitelja ne dovode u pitanje osnovanost i trajanje zaštitne mjere.

9. Paušalni iznos troškova drugostupanjskog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona kojom je propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN broj 18/13), s obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka, te imajući na umu poznate materijalne prilike.

10. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 16. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.