Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-8967/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DALTIK USLUGE j.d.o.o., kao pravne osobe i ĐČ, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 193. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenika DALTIK USLUGE j.d.o.o., kao pravne osobe i ĐČ, kao odgovorne osobe podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb od 14. srpnja 2025., Klasa: 471-02/25-01/819, Ur.broj: 513-07-01-25-3 na sjednici vijeća održanoj 16. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se prigovor okrivljenika DALTIK USLUGE j.d.o.o., kao pravne osobe i ĐČ, kao odgovorne osobe te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način da se za prekršaj činjenično opisan u izreci tog prekršajnog naloga, koji je pravno označen kao prekršaj iz članka 193. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenoj pravnoj osobi izriče novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (tisućudvjesto eura), dok se uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj odgovornoj osobi izriče novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) eura, koje kazne su okrivljenici dužni platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, okrivljenici DALTIK USLUGE j.d.o.o., kao pravna osoba i ĐČ, kao odgovorna osoba dužni su platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 50,00 (pedeset) eura, svaki, u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenici DALTIK USLUGE j.d.o.o., kao pravna osoba i ĐČ, kao odgovorna osoba proglašeni su krivima zbog prekršaja koji je pravno označen kao prekršaj iz članka 193. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona (ispravno je trebao biti pravno označen kao prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. citiranog Zakona), činjenično opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te je temeljem citirane zakonske odredbe, okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 2.650,00 (dvijetisućešestopedeset) eura, dok je okrivljenoj odgovornoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 660,00 (šestošezdeset) eura.

2. Istim prekršajnim nalogom, svaki okrivljenik je obvezan na naknadu troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura.

3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenici su sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijeli zajednički prigovor, zbog izrečene novčane kazne.

4. U podnijetom prigovoru okrivljenici u bitnom navode kako su odmjerene novčane prerigorozne, apostrofirajući pri tom da nisu ranije kažnjavani, kao i da se radi o maloj obiteljskoj tvrtki, a kako su okrivljena odgovorna osoba i njegova supruga roditelji troje malodobne školske djece odmjerene novčane kazne narušile bi stanje u njihovoj obitelji, predlažući stoga da se iste smanje.

5. Prigovor je osnovan.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

6.1. Međutim, valja napomenuti kako je izdavatelj prekršajnog naloga počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava u korist okrivljenika, budući je djelo koje je okrivljenicima stavljeno na teret i za koje su proglašeni krivima, pogrešno pravno označio kao prekršaj iz članka 193. stavka 1. točka 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, kojom odredbom je propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 39.810,00 eura kaznit pravna osoba, a novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 3.980,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi, ako netočno vode evidencije ili je za iskazane isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja utvrđen manjak gotovine. Međutim, iz činjeničnog opisa prekršaja zbog kojeg su okrivljenici proglašeni krivima nedvosmisleno proizlazi da je temeljem zatečenog stanja blagajne utvrđeno da okrivljenici nisu iskazali isporuku dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćivali su ih gotovinom, te je posljedično utvrđen višak u iznosu od 112,10 eura, čime su ispunjena sva bitna zakonska obilježja prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona. Citiranom zakonskom odredbom propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 do 39.810,00 eura kazniti pravna osoba, a novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 5.300,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi, ako ne iskazuje isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćuje ih gotovinom i/ili ne iskazuje i/ili ne iskazuje potpuno i/ili točno i/ili pravodobno i/ili uredno. No, kako je slijedom svega navedenog razvidno da je izdavatelj prekršajnog naloga djelo koje je okrivljenicima stavljeno na teret pogrešno pravno kvalificirao kao prekršaj iz članka 193. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, za koji su za oba počinitelja propisane blaže novčane kazne, nego za prekršaj čija su zakonska obilježja njihovim postupanjem ostvarena (prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. citiranog Zakona), počinjena je povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava u korist okrivljenika, koju ovaj Sud može tek konstatirati, no ne i ispraviti, imajući u vidu odredbu članka 202. stavka 4. Prekršajnog zakona, kojom je izričito propisano da se prvostupanjska odluka ne smije izmijeniti na štetu okrivljenika, ako je žalba podnesena samo u njegovu korist.

7. Ispitujući nadalje pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojim okrivljenici ukazuju kako su odmjerene novčane kazne prestroge, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena svakom okrivljeniku, a koja je za inkriminirani prekršaj za počinitelja pravnu osobu propisana u iznosu 2.650,00 do 66.360,00 eura, dok je za počinitelja odgovornu osobu u pravnoj osobi propisana u iznosu od 660,00 do 5.300,00 eura.

8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako izdavatelj prekršajnog naloga tek uopćeno navodi da su prilikom odmjeravanja kazne cijenjene sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, ne konkretizirajući međutim na strani okrivljenika niti jednu bilo olakotnu niti otegotnu okolnost.

9. Imajući u vidu da okrivljenici navodima prigovora ne osporavaju počinjenje prekršaja, pridonoseći takvim svojim postupanjem brzom i efikasnom okončanju prekršajnog postupka, dok u spisu predmeta nema podataka o njihovoj ranijoj pravomoćnoj prekršajnoj kažnjavanosti zbog počinjenja drugog istog ili istovrsnog prekršaja, koja okolnost ukazuje da okrivljenici nisu skloni činjenju protupravnih djela i koja je izdavatelju prekršajnog naloga u trenutku odlučivanja bila poznata, ali ju je propustio cijeniti, ovaj Sud smatra kako te olakotne okolnosti u konkretnom slučaju promatrajući ih u njihovoj cjelini treba cijeniti naročito olakotno te kako one opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne, uzimajući pri tome također u obzir veći iznos koji za isporučena dobra i usluge u predmetnom slučaju, nije iskazan preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćen je gotovinom (112,10 eura). Stoga je vodeći računa o iznosima propisanih novčanih kazni, granicama njihovog ublažavanja, kao i vrsti počinitelja, temeljem odredbe članka 37. stavka 3. točke 2. i 1. Prekršajnog zakona, novčana kazna svakom okrivljeniku izrečena bliže iznosu do kojeg se ista može maksimalno ublažiti te iste po uvjerenju ovog Suda, predstavljaju primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo.

10. U tako odmjerenoj novčanoj kazni svakom okrivljeniku, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne okolnosti, kao i izostanak bilo koje otegotne okolnosti i po mišljenju ovog Suda, takva kazna odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.

11. Ovaj Sud je mišljenja kako su takve novčane kazne primjerene težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenim novčanim kaznama postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenike, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

12. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.

13. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.

14. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za svakog okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, kao ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj – preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

15. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 16. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Dubravka Besednik Horak, v. r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i ovlaštenog tužitelja.