REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U

ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna

Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1629/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Tini Šimović, u pravnoj stvari tužitelja ĆJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Zoranu Vukušiću Bokanu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Vukušić, Bokan i partneri d.o.o. iz Zadra, protiv tuženika SARTURA d.d., OIB 27334333242, [adresa], zastupanog po punomoćnici Anamariji Javor, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Batarelo Dvojković Vuchetich d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti odluka skupštine društva, nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 2. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnice tuženika odvjetničke vježbenice ŠJ, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I/ U cijelosti se odbija kao neosnovan tužiteljev tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da su ništetne odluke skupštine SARTURA d.d. (prije: SARTURA d.o.o.), [adresa], OIB: 27334333242 od 26. lipnja 2024. god., i to:

- ODLUKA O IZBORU PREDSJEDNIKA GLAVNE SKUPŠTINE

I.

Za Predsjednika Glavne skupštine Društva bira se TJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], . („Predsjednik Glavne skupštine“).

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

- ODLUKA O USVAJANJU IZVJEŠĆA NADZORNOG ODBORA DRUŠTVA I.

Usvaja se izvješće Nadzornog odbora Društva o obavljenom nadzoru rada poslovanja Društva za 2023. godinu.

II.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

- ODLUKA O DAVANJU SUGLASNOSTI NA GODIŠNJA FINANCIJSKA

IZVJEŠĆA UPRAVE DRUŠTVA ZA 2023. GODINU

I.

Usvajaju se financijska izvješća Uprave Društva za 2023. godinu i to:

1. Račun dobiti i gubitka za poslovnu godinu 2023., u kojem je iskazana dobit u iznosu od 56.583,64 EUR.

2. Bilanca sa stanjem 31.12.2023. sa zbrojem aktive, odnosno pasive u iznosu od 764.651,87 EUR.

II.

Utvrđuju se i prihvaćaju financijski izvještaji za 2023. godinu, kako su predstavljeni od strane uprave Društva.

III.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

- ODLUKA O UPOTREBI DOBITI ZA 2023. GODINU

I.

Ostvarena dobit Društva iskazana u godišnjim financijskim izvješćima za poslovnu 2023. godinu, a koja iznosi 56.583,64 EUR, raspoređuje se kako slijedi:

- iznos od 1.650,00 EUR se raspoređuje u zakonske rezerve Društva, čime zakonske rezerve dosežu visinu od pet posto (5%) temeljnoga kapitala društva;

- iznos od 54.933,64 EUR u potpunosti se raspoređuje na zadržanu dobit.

II.

Zadržana dobit iz prethodnih razdoblja iznosi 571.217,09 EUR te s dobiti iz ove poslovne godine čini ukupnu svotu dobiti.

III.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

- ODLUKA O RAZRJEŠNICI ČLANU UPRAVE/DIREKTORU DRUŠTVA

MJ ZA 2023. GODINU

I.

Glavna skupština Društva daje razrješnicu direktoru Društva MJ, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za 2023. godinu.

II.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

- ODLUKA O RAZRJEŠNICI BIVŠEM ČLANU UPRAVE/DIREKTORU

DRUŠTVA JJ ZA 2023. GODINU

I.

Glavna skupština Društva daje razrješnicu direktoru Društva JJ, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za 2023. godinu.

II.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

- ODLUKA O RAZRJEŠNICI ČLANOVIMA NADZORNOG ODBORA DRUŠTVA

ZA 2023. GODINU

I.

Glavna skupština Društva daje razrješnicu za 2023.:

- predsjedniku nadzornog odbora Društva gospodinu ŽJ, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],

- zamjeniku predsjednika nadzornog odbora Društva gospodinu TJ, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],

- članu nadzornog odbora Društva gospodinu AJ, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, u roku od 15 dana."

II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 1.125,00 eur, u roku od 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu parničnih troškova u preostalom dijelu, preko dosuđenog iznosa.

Obrazloženje

1./ Tužitelj je 24. srpnja 2025. podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi utvrđenja ništetnosti odluka donesenih na skupštini tuženika održanoj 28. lipnja 2024., pri čemu odluke skupštine predlaže utvrditi ništetnima pozivajući se na razloge ništetnosti i na razloge pobojnosti. Tvrdi da je predmetna skupština održana u prisutnosti svih članova tuženika, da je tužitelj sudjelovao u radu skupštine te da je na zapisniku koji je o radu skupštine vođen iskazao svoje protivljenje svakoj pojedinoj donesenoj odluci. Nadalje, tvrdi da su odluke donesene na predmetnoj skupštini, citirane u izreci presude pod točkom I/, ništetne jer je u donošenju ovih odluka sudjelovalo društvo BIT d.o.o., čije članstvo u tuženiku tužitelj osporava u prethodno pokrenutim parnicama pred ovim sudom, kao i valjanost odluka donesenih na skupštinama koje su prethodile predmetnoj. Da su citirane odluke ništetne smatra i jer tvrdi da nisu u skladu s biti društva, kao otjelovljenjem zajedničkog poduhvata njegovih članova, tužitelja i JJ, a u skladu s njihovim ugovorom od 2. srpnja 2019., a sve s obzirom na zloporabu prava od strane JJ i tuženika, odnosno da su ništetne jer su suprotne moralu društva. Nadalje, tvrdi da su citirane odluke pobojne jer da su protivne zakonu i društvenom ugovoru tuženika.

2./ U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovanost tužiteljevog zahtjeva. Tvrdi da neosnovano tužitelj osporava članstvo u tuženiku društvu BIT d.o.o., koji da je član društva postao na temelju odluke skupštine tuženika od 19. listopada 2023 ., a na kojoj skupštini da je donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala s 3.000,00 eur, na 33.000,00 eur, i to uplatom u novcu od strane novog člana (BIT d.o.o.) te je isključeno pravo prvenstva članovima, tužitelju i JJ, u roku od mjesec dana od dana donošenja odluke o povećanju temeljnog kapitala, preuzeti poslovne udjele u razmjeru s nominalnim iznosima svojih poslovnih udjela. Nadalje, na skupštini tuženika od 28. ožujka 2024. da je donesena odluka o preoblikovanju iz d.o.o. u d.d. , uz odluku o usvajaju statuta tuženika. Smatra da tužitelj neosnovano osporava valjanost odluka donesenih na predmetnim skupštinama, o povećanju temeljnog kapitala i preoblikovanju. Međutim, sve i kada bi postojali nedostaci valjanosti odluka skupština koje su prethodile onoj koja je predmet utvrđenja ništetnosti u ovoj parnici, navedeno da ne bi bilo ud utjecaja na valjanost odluka donesenih na skupštini tuženika od 28. lipnja 2024. jer navedeni nedostaci nisu zakonom predviđeni razlozi ništetnosti . S obzirom na sadržaj odluka ništetnost kojih se predlaže utvrditi, ukazuje da svakako prema svom sadržaju i cilju nisu i ne mogu biti suprotne biti društva i moralu. Tvrdi da osporavane odluke nisu pobojne jer da su donesene u skladu sa zakonskim odredbama i statutom tuženika. Nadalje, tvrdi da tužitelj nema pravni interes tužbom tražiti utvrđenje ništetnosti odluka o davanju suglasnosti na godišnja financijska izvješća uprave društva i odluke o upotrebi dobiti, jer da su navedene odluke stavljene izvan snage na kasnije održanoj skupštini tuženika (od 26. kolovoza 2024.).

3./ Očitujući se na odgovor na tužbu tužitelj tvrdi da su osporavane odluke ništetne prije svega stoga što su ništetne odluke skupštine tuženika koje su im prethodile, a kojima je povećan temeljni kapital, izmijenjeno članstvo u tuženiku, a potom tuženik i preoblikovan te usvojen statut na temelju kojeg su donesene odluke koje su predmetom osporavanja, a što da je predmet odlučivanja u ranije pokrenutim parnicama između istih stranaka. Smatra da utvrđenje ništetnosti ranije održanih skupština stoga predstavlja prethodno pitanje u ovoj pravnoj stvari pa predlaže prekinuti parnicu do pravomoćnog okončanja parnica koje je tužitelj pokrenuo radi utvrđenja ništetnosti odluka donesenih na ranijim skupštinama tuženika, počevši od one održane 26. lipnja 2023. Nadalje, da su osporavane odluke pobojne tvrdi i pozivajući sa da bi dioničar glasovanjem na predmetnoj skupštini pokušao za sebe ili drugog postići korist na štetu društva ili drugih dioničara, a osporavanim odlukama da se navedeno postiže. Nadalje, obrazlažući razloge ništetnosti, tvrdi da su osporavane odluke suprotne moralu društva s obzirom na zloporabu prava od strane tuženika i JJ, koji da zloporabom svojeg položaja nastoji onemogućiti tužitelja u ostvarivanju njegovih zakonskih prava kao manjinskog dioničara, i to kako postupanjem na predmetnoj skupštini (24. lipnja 2024.), tako i na prethodnim skupštinama, ali i raznim drugim radnjama (npr. onemogućavanjem uvida u poslovne knjige i dokumentaciju tuženika protivnoj pravomoćnoj odluci kojom je to pravo priznato tužitelju, isplate dobiti, izrađivanjem financijskih izvješća tuženika na način protivan zakonu, i tako dalje).

4./ Tuženik se protivio prekidu ove parnice smatrajući da utvrđenje ništetnosti odluka donesenih na ranije održanim skupštinama nije prethodno pitanje u ovoj pravnoj stvari. Nadalje, prigovorio je suviše nisko naznačenoj vrijednosti predmeta spora (2.000,00 eur), predlažući da je sud odredi u iznosu od 56.583,64 eur. Konačno, u odnosu na tužiteljevo isticanje da bi osporavane odluke bile protivne Ugovoru između tužitelja i JJ od 2. srpnja 2019. ukazuje da protivnost ovom ugovoru, koji nedvojbeno ne predstavlja društveni ugovor odnosno statut tuženika, ne može biti razlogom nevaljanosti odluka skupštine.

5./ U postupku je izvršen je uvid i pročitane su sljedeće isprave: poziv za skupštinu (list 5-7 spisa), dopis tužitelja (list 9-16 spisa), Ugovor između članova društva od 2. srpnja 2019. (list 17-28 spisa), zapisnik sa skupštine tuženika od 28. lipnja 2024. (list 51-85 spisa), rješenja sudskog registra (list 128-131 spisa), zapisnik sa skupštine tuženika 28. ožujka 2024. (list 132-184 spisa), zapisnik sa skupštine tuženika 26. kolovoza 2024. (list 185-216 spisa), zapisnik sa skupštine tuženika 19. listopada 2023. (list 217-328 spisa), sudska praksa (list 342-345, 1009-1025, 1121- 1123 spisa), isprave i odluke ovog suda u predmetnima između istih stranaka, i to : presuda poslovni broj P-3183/2023 od 16. listopada 2024. (list 346-374 spisa), tužba radi utvrđenja ništetnosti odluke skupštine tuženika od 26. lipnja 2023. i podnesci tužitelja i presuda poslovni broj P-2486/2023 od 26. studenog 2024. (list 376-459 spisa), tužba radi utvrđenja ništetnosti odluke skupštine tuženika od 6. veljače 2024. i podnesci tužitelja iz predmeta poslovni broj P-815/2024 (list 544-586 spisa), tužba radi utvrđenja ništetnosti odluke skupštine tuženika od 6. veljače 2024. i podnesci tuži telja iz predmeta poslovni broj P-1195/2024 (list 587-635 spisa), tužba radi utvrđenja ništetnosti odluke skupštine tuženika od 26. kolovoza 2024. i podnesci tužitelja iz predmeta poslovni broj P-1963/2024 (list 636-716 spisa), tužba radi utvrđenja ništetnosti odluke skupštine tuženika od 15. siječnja 2025. i podnesci tužitelja iz predmeta poslovni broj P-197/2025 (list 717-775 spisa), tužba i isprave iz predmeta poslovni broj P-2985/2023 te drugih parničnih i izvanparničnih predmeta (list 775-1002, 1063-1117, 1121-1123 spisa), izvadak iz sudskog registra za tuženika (list 1015-1022 spisa).

6./ Temeljem tako provedenih dokaza, ocijenivši ih primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

7./ Predmet spora je tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnima pojedinačno određenih odluka donesenih na skupštini tuženika održanoj 28. lipnja 2024, i to iz određenih razloga ništetnosti i razloga pobojnosti, na koje se tužitelj u tužbi i tijekom postupka poziva.

8./ Među strankama sljedeće odlučne činjenice nisu sporne:

- da je 28. lipnja 2024. održana skupština tuženika u prostorijama vršitelja dužnosti javnog bilježnika Andrije Vugera,

- da je u vrijeme održavanja ove skupštine tuženik imao tri dioničara, JJ (koji drži dionice koje predstavljaju 6,7273% temeljnog kapitala tuženika), tužitelja (koji drži dionice koje predstavljaju 2,3636% temeljnog kapitala tuženika) i društvo BIT d.o.o. (koje drži dionice koje predstavljaju 90,9091% temeljnog kapitala tuženika),

- da su na predmetnoj skupštini bili prisutni svi dioničari tuženika, koji drže 100% prava glasa na skupštini te da su donesene odluke (navedene u izreci presude pod točkom I/), utvrđenje ništetnosti (iz razloga ništetnosti i razloga pobojnosti) kojih tužitelj u tužbi predlaže, a uz ove i odluka o razrješnici bivšem članu uprave/direktoru društva SJ za 2023. godinu,

- da je tužitelj svoje protivljenje svim navedenim odlukama donesenim na predmetnoj skupštini izjavio u zapisnik koji je vođen o radu skupštine,

- da su u tijeku parnični postupci, koji nisu pravomoćno okončani, u kojima tužitelj osporava valjanosti (tužbama za utvrđenje ništetnosti) odluka donesenih na skupštinama tuženika koje su prethodile predmetnoj skupštini, i to:

- pod poslovnim brojem P-2486/2023, radi utvrđenja ništetnosti odluka donesenih na skupštini tuženika održanoj 26. lipnja 2023., o davanju razrješnice članovima Nadzornog odbora, odabiru članova Nadzornog odbora, usklađenju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa poslovnih udjela, izmjeni društvenog ugovora te isplati dobiti članovima društva,

- pod poslovnim brojem P-3183/2023, radi utvrđenja ništetnosti odluka donesenih na skupštini tuženika održanoj 19. listopada 2023., o izmjenama dnevnog reda, isključenju sudjelovanja, o dostavi podataka i informacija te objavi zapisnika skupštine, opozivu člana Uprave, povećanju temeljnog kapitala i izmjeni društvenog ugovora.

- pod poslovnim brojem P-815/2024, radi utvrđenja ništetnosti odluka donesenih na skupštini tuženika održanoj 6. veljače 2024., o izboru predsjednika skupštine i izmjeni društvenog ugovora,

- pod poslovnim brojem P-1195/2024 radi utvrđenja ništetnosti odluka donesenih na skupštini tuženika održanoj 28. ožujka 2024., o izboru predsjednika skupštine i preoblikovanju društva iz d.o.o. u d.d. uz usvajanje statuta, izvješća o osnivanju društva, odluke o imenovanju članova Nadzornog odbora, upućivanju na provedbu revizije osnivanja te izboru revizora

- da su na skupštini tuženika održanoj 26. kolovoza 2024. donesene odluke o stavljanju izvan snage odluka donesenih na skupštini tuženika održanoj 28. lipnja 2024., a koje su predmet spora, i to Odluka o davanju suglasnosti na godišnja financijska izvješća Uprave za 2023. godinu i Odluka o upotrebi dobiti za 2023. godinu, jer su na skupštini održanoj 26. kolovoza 2024. o sadržaju navedenih odluka ranije skupštine koje su stavljene izvan snage donesene nove odluke skupštine,

- da je u tijeku parnični postupak, koji nije pravomoćno okončan, pod poslovnim brojem P-1963/2024, a u kojem tužitelj osporava valjanost tužbom za utvrđenje ništetnosti odluka donesenih na skupštini tuženika održanoj 26. kolovoza 2024.

- da su tužitelj i JJ, tada kao članovi tuženika u obliku društva s ograničenom odgovornošću, sklopili Ugovor između članova društva od 2. srpnja 2019. (list 17-28 spisa), kojim su odredili uvjete pod kojima će kao članovi surađivati, ostvarivati glasačka prava te raspolagati poslovnim udjelima koje su imali u tadašnjem ustrojbenom obliku tuženika.

9./ Nije sporna aktivna legitimacija tužitelja, kao dioničara s pravnim interesom, za podnošenje predmetne tužbe radi utvrđenja ništetnosti odluka skupštine, iz razloga ništetnosti. Nadalje, nije sporna niti aktivna legitimacija tužitelja, kao dioničara koji je sudjelovao u radu skupštine, a dionice je stekao prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje je protivljenje odluci izjavio u zapisnik, za podnošenje predmetne tužbe radi utvrđenja ništetnosti odluka skupštine, iz razloga pobojnosti, u skladu s odredbom čl. 362. toč. 2. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 152/11. - službeni pročišćeni tekst, 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23., 136/24., dalje ZTD-a). Također nije sporno da je predmetna tužba, kojom se utvrđenje ništetnosti traži iz razloga pobojnosti, a obzirom je tužitelj na predmetnoj skupštini bio prisutan, podnesena u roku od 30 dana od donošenja odluke, u skladu s odredbom čl. 363. st. 1. ZTD-a.

10./ Sporno je postojanje razloga ništetnosti odnosno pobojnosti na koje se tužitelj poziva, ima li tužitelj pravni interes za utvrđenje ništetnosti odluka skupštine koje su na kasnijoj skupštini stavljene izvan snage te predstavljaju li odluke povodom tužiteljevog zahtjeva za utvrđenje ništetnosti skupština koje su prethodile predmetnoj prethodno pravno pitanje za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

11./ Prije svega, valja ukazati da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (članak 2. stavak 1. ZPP-a) te je vezan činjeničnom osnovnom tužbe (članak 186. stavak 3. ZPP-a). Dakle u ovoj parnici sud utvrđuje postojanje razloga ništetnosti, odnosno pobojnosti iz razloga na koje se tužitelj poziva i na temelju činjenica koje tužitelj iznio tužitelj u prilog tvrdnji o ništetnosti, odnosno pobojnosti odluka predmetne skupštine. Nadalje, u skladu s odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a, tužitelj je stoga dužan dokazati postojanje činjenica na kojima temelji svoje tvrdnje o razlozima ništetnosti, odnosno pobojnosti predmetnih odluka skupštine.

12./ Po ocjeni ovog suda, ne postoje razlozi ništetnosti osporavanih odluka skupštine tuženika na koje se tužitelj poziva.

13./ Odredbama ZTD-a taksativno su propisani razlozi ništetnosti odluka glavne skupštine dioničkog društva. Imajući u vidu tužiteljeve tvrdnje o razlozima ništetnosti u konkretnom slučaju i činjenica koje u prilog navedenim razlozima iznosi, valja poći od sadržaja odredbe čl. 355. ZTD-a kojom je propisano da je odluka glavne skupštine ništetna:

1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na način propisan u članku 277. stavku 2., 3. i 6. ZTD-a osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari,

2. ako nije unesena u zapisnik na način propisan u članku 286. stavku 1., stavku 2. rečenici 1. i stavku 4. ZTD-a,

3. ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa,

4. ako je suprotna moralu društva i

5. ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom.

14./ U konkretnom slučaju iz navoda tužitelja i ne proizlazi tvrdnja da predmetna skupština ne bi bila sazvana u skladu s mjerodavnim odredbama i statuta tuženika, no svakako nije sporno da su na njoj sudjelovali svi dioničari tuženika. Dakle, čak i u slučaju da predmeta skupština nije pravilno sastavljena, s obzirom da su na njoj sudjelovali svi dioničari, uključujući tužitelja, to eventualne nepravilnosti u sazivanju skupštine, pri čemu tužitelj konkretno niti ne navodi da bi ih bilo, nisu od utjecaja na valjanost odluka donesenih na ovoj skupštini. Nadalje, u konkretnom slučaju iz navoda tužitelj ne proizlazi niti tvrdnja da odluke valjanost kojih osporava ne bi bile unesene na zapisnik koji sastavlja javni bilježnik, da u zapisniku ne bi bilo navedeno mjesto i vrijeme održavanja glavne skupštine, ime i prezime javnog bilježnika te način i rezultat glasovanja i utvrđenje predsjednika o donesenim odlukama , odnosno da zapisnik ne bi bio potpisan od strane javnog bilježnika (čl. 286. st. 1., st. 2. rečenica 1. i st. 4. ZTD-a). Konačno, uvidom u zapisnik s predmetne skupštine utvrđeno je da je sastavljen u skladu s citiranim odredbama ZTD-a, stoga da niti ovaj razlog ništetnosti odluka donesenih na predmetnoj skupštini nije ostvaren.

15./ Na temelju okolnosti na koje se tužitelj poziva (da bi osporavane odluke skupštine bile ništetne jer da su ništetne odluke skupštine tuženika koje su im prethodile, a kojima je povećan temeljni kapital, izmijenjeno članstvo u tuženiku, a potom tuženik i preoblikovan te usvojen statut na temelju kojeg su donesene odluke koje su predmetom osporavanja, odnosno stoga što je na skupštini sudjelovalo društvo BIT d.o.o. čije članstvo u tuženiku tužitelj osporava, tužbom radi utvrđenja ništetnosti odluka skupštine tuženika od 19. listopada 2023., zatim jer nisu u skladu s biti društva kao otjelovljenjem zajedničkog poduhvata njegovih članova, tužitelja i JJ, odnosno u skladu s njihovim Ugovorom između članova društva od 2. srpnja 2019., a sve s obzirom na zloporabu prava od strane JJ i tuženika kojom nastoje onemogućiti tužitelja u ostvarivanju njegovih zakonskih prava kao manjinskog dioničara), ne proizlazi, po ocjeni ovog suda, da bi bili ostvareni razlozi ništetnosti na koje se tužitelj poziva, predviđeni odredbama čl. 355. st. 3. i 4. ZTD-a.

16./ Naime, skupštinska je odluka ništetna ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa (čl. 355. toč. 3. ZTD-a). Imajući u vidu sadržaj odluka valjanost kojih tužitelj osporava (odluka o izboru predsjednika glavne skupštine, odluka o usvajanju izvješća Nadzornog odbora, odluka o davanju suglasnosti na godišnja financijska izvješća Uprave, odluka o upotrebi dobiti, odluke o davanju razrješnice bivšim članovima Uprave i članovima Nadzornog odbora), te da tužitelj ne iznosi tvrdnje na koji način ove odluke ne bi bile u skladu s biti društva, odnosno na koji bi se način ovim odlukama činila povreda propisa kojima je cilj zaštita vjerovnika društva ili javnog interesa, zaključak je ovog suda da ništetnost iz ovog razloga nije ostvarena.

17./ Nadalje, iz okolnosti na koju upire tužitelj, da osporavane odluke ne bi bile u skladu s Ugovorom između članova društva od 2. srpnja 2019., kojim su tužitelj i JJ dogovorili međusobno uvjete pod kojima će surađivati kao članovi društva tuženika, ostvarivati glasačka prava te raspolagati poslovnim udjelima, ne proizlazi da osporavane odluke, imajući u vidu prije svega sadržaj odluka koje se osporavaju, ne bi bile u skladu s biti društva. Osim toga, biti društva tuženika, kao otjelovljenja zajedničkog poduhvata njegovih članova, svakako nije sadržana u u zasebnim ugovorima koje pojedini članovi između sebe donose, a kakav je nedvojbeno ugovor na koji tužitelj upire, već je prije svega sadržava u osnivačkom aktu društva. Tužitelj međutim niti tvrdi niti dokazuje na koji način osporavane odluke ne bile u skladu s biti društva tuženika, već zapravo tvrdi da JJ nije postupao u skladu s Ugovorom od 2. srpnja 2019., zaključenim s tužiteljem, koja tvrdnja, dakle tvrdnja o povredi ugovorom preuzetih obveza jednog od članova prema tužitelju, sve i da je osnovana, ne može imati za posljedicu nevaljanost odluka skupštine tuženika.

18./ Tužitelj, osim što na temelju tvrdnje da osporava valjanost ranijih odluka skupštine, a kojima je povećan temeljni kapital, izmijenjeno članstvo u tuženiku na način da je članstvo stekao BIT d.o.o., a potom tuženik i preoblikovan te usvojen statut na temelju kojeg su donesene odluke koje su predmetom osporavanja, ne iznosi činjenice kojima bi potkrijepio tvrdnju na koji bi način zloporabom prava od strane JJ i tuženika bio onemogućen u ostvarivanju svojih prava kao manjinskog dioničara na predmetnoj skupštini, dakle vezano uz donošenje odluka valjanost kojih osporava, odnosno koje bi mu pravo na opisani način bilo onemogućeno ostvariti. Konačno, da bi neka odluka skupštine bila ništetna jer nije u skladu s biti društva odnosno jer je suprotna moralu društva, potrebno bi bilo tvrditi i dokazati da je sam sadržaj određene odluke protivan biti društva i moralu i da je cilj određene odluke protivan biti društva i moralu. Navedeno u konkretnom slučaju prije svega ne proizlazi imajući u vidu sadržaj osporavanih odluka, ranije citiran, a osim toga, tužitelj, osim paušalnog pozivanja na ove razloge ništetnosti, niti tvrdi niti dokazuje da je sadržaj odnosno cilj osporavanih odluka protivan biti društva odnosno moralu.

19./ Pri tome, pogrešno je shvaćanje tužitelja da bi ništetnost osporavanih odluka postojala stoga što su ništetne ranije odluke skupštine tuženika, na kojima bi se osporavane odluke temeljile, pa i ranije odluke na temelju kojih je utvrđeno članstvo u tuženiku i statut temeljem kojeg su donesene u ovoj parnici osporavane odluke. Naime, imajući u vidu prije svega odredbu čl. 355. ZTD-a, odnosno druge odredbe ZTD-a kojima su taksativno propisani razlozi ništetnosti odluka skupštine, razvidno je da okolnost da se osporavana odluka temelji na drugoj odluci skupštine koja se također osporava tužbom radi utvrđenja ništetnosti nije jedan od taksativno navedenih razloga ništetnosti na kojem bi dakle tužitelj osnovano mogao temeljiti tužbu radi utvrđenja ništetnosti neke kasnije odluke skupštine.

20./ Slijedom navedenog, utvrđeno je da osporavane odluke nisu ništene iz razloga na koje se tužitelj poziva, odnosno da tužitelj nije dokazao postojanje činjenica na kojima temelji svoje tvrdnje o razlozima ništetnosti osporavanih odluka skupštine.

21./ U odnosu na razloge pobojnosti osporavanih odluka skupštine, tužitelj tvrdi da su osporavane odluke pobojne jer da su protivne zakonu i društvenom ugovoru, iako bi pravilno bilo statutu, s obzirom na ustrojbeni oblik tuženika u vrijeme donošenja osporavanih odluka, međutim ne navodi određeno kojim bi zakonskim ili odredbama statuta osporavane odluke bile protivne. Nadalje, tvrdi da su odluke pobojne jer da bi dioničar glasovanjem na predmetnoj skupštini pokušao za sebe ili drugog postići korist na štetu društva ili drugih dioničara, a osporavanim odlukama da se navedeno postiže.

22./ U skladu s odredbom čl. 360. st. 1. ZTD-a, odluka skupštine se može pobijati ako je donesena protivno zakonu ili statutu, no tužitelj je tada dužan dokazati uzročno-posljedičnu vezu između povrede zakona ili statuta i donesene odluke valjanost koje se, iz razloga pobojnosti, osporava. Naime, tužitelj je dužan dokazati da se radi o propustima (protivnostima zakonu ili statutu u donošenju odluke) koji su objektivno utjecali na donošenje osporavane odluke, a da takvih propusta nije bilo , da bi osporavana odluka bila drugačija. Naime, svaka povreda zakona ili statuta nije razlog probojnosti, ako nema za posljedicu pobojnu odluku, dakle ako je izostala uzročno-posljedična veza. Konkretno, s obzirom da tužitelj određeno niti ne navodi o kojim bi se protivnostima zakonu ili statutu radilo, to svakako isti niti ne iznosi činjenice niti predlaže dokaze iz kojh bi proizlazila njegova tvrdnja o postojanju uzročno- posljedične vezu između povrede zakona ili statuta i donošenja osporavanih odluka skupštine.

23./ Imajuću u vidu navode tužitelja pozivanjem na razlog pobojnosti iz odredbe čl. 360. st. 2. ZTD-a, valja navesti da se radi o odredbi cilj koje je zaštita manjinskih dioničara. Naime, citiranom je odredbom propisano da se odluka može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi. Tužitelj, osim što iznosi tvrdnje o zloporabi prava od strane JJ i tuženika, koji da nastoje onemogućiti tužitelja u ostvarivanju njegovih zakonskih prava kao manjinskog dioničara, niti tvrdi niti činjenično potkrjepljuje da se i na koji način osporavanim odlukama nanosi šteta društvu, odnosno drugim dioničarima. Naime, kod pozivanja na ovaj razlog pobojnosti, tužitelj je prije svega dužan iznijeti tvrdnju, a potom je činjenično i dokazima potkrijepiti, o šteti koja se društvu ili drugim dioničarima nanosi (u čemu se sastoji i koja je to šteta), odnosno o koristi koja se s druge strane postiže glasovanjem na glavnoj skupštini te o uzročno-posljedičnoj vezi iz koje je razvidno na koji se način osporavanom odlukom korist, odnosno šteta postiže. Osim što tužitelj navedeno ne iznosi, imajući u vidu sadržaj osporavanih odluka, svakako ne proizlazi da bi se donošenjem ovih odluka mogla postići korist pojedinog dioničara na štetu drugih dioničara i društva. Naime, a kako je prethodno navedeno, predmet osporavanja su odluke o izboru predsjednika glavne skupštine, o usvajanju izvješća Nadzornog odbora, o davanju suglasnosti na godišnja financijska izvješća Uprave, o upotrebi dobiti, o davanju razrješnice bivšim članovima Uprave i članovima Nadzornog odbora. Konačno, valja imati u vidu i sadržaj osporavane odluke o o upotrebi dobiti, prema kojoj se ostvarena dobit za 2023. raspoređuje u zakonske rezerve društva (1.650,00 eur), odnosno u zadržanu dobit (54.933,64 eur). Tužitelj niti u ovom dijelu ne obrazlaže koja bi korist odnosno šteta i za koga nastupila donošenjem osporavanih odluka pa da bi se moglo raditi o razlogu pobojnosti iz odredbe čl. 360. st. 2. ZTD-a.

24./ Nadalje, tužitelj, iako upire na ranije sporne odnose između stranaka, odnosno članova tuženika, koji da proizlaze iz čitavog niza sudskih postupaka koji se vode vezano uz donošenje skupštinskih odluka kod tuženika te iznosi tvrdnje o zloporabama na njegovu štetu, onemogućavanjem uvida u poslovne knjige i dokumentaciju, iz navedenog se ne može zaključiti da bi postojao razlog pobojnosti predviđen odredbom čl. 360. st. 4. ZTD-a. Naime, citiranom je odredbom propisano da se odluka glavne skupštine može se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava. Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine ne može se temeljiti na tome da su dane netočne, nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade, otpremnine, dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je zakonom propisano da se prigovori u vezi s time ostvaruju u izvanparničnom postupku. Tužitelj međutim ne iznosi tvrdnje da bi mu u odnosu na predmetnu skupštinu (od 28. lipnja 2024.) i na njoj donesene odluke bile dane netočne ili nepotpune obavijesti, odnosno davanje obavijesti uskraćeno, a da bi se radilo o takvim obavijestima bitnima za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava.

25./ Konačno, neosnovano tvrdi tužitelj da bi osporavane odluke bile pobojne jer da su ništetne odluke skupštine tuženika koje su im prethodile (kojima je povećan temeljni kapital, izmijenjeno članstvo u tuženiku, a potom tuženik i preoblikovan te usvojen statut na temelju kojeg su donesene odluke koje su predmetom osporavanja, a što da je predmet odlučivanja u ranije pokrenutim parnicama između istih stranaka). Naime, iz odredaba ZTD-a kojima su propisani razlozi pobijanja, a osobito imajući u vidu smisao zakonskih odredba o ništetnosti i pobojnosti odluka skupštine i cilju koji se ovim odredbama postiže, ne proizlazi, po shvaćanju ovog suda, da bi ništetnost bilo iz razloga ništetnosti ili poobojnosti ranijih odluka skupštine predstavljala razlog na kojem se može temeljiti tužba radi utvrđenja ništetnosti, bilo iz razloga ništetnosti ili iz razloga pobojnosti kasnijih odluka skupštine. Stoga, po shvaćanju ovog suda, odluke u prethodno pokrenutim parnicama u kojima tužitelj osporava valjanost odluka donesenih na skupštinama koje su prethodile predmetnoj, pa tako i odluka kojima je povećan temeljni kapital, izmijenjeno članstvo u tuženiku, a potom tuženik i preoblikovan te usvojen statut na temelju kojeg su donesene odluke koje su predmetom osporavanja, ne predstavlja prethodno pravno pitanje za donošenje odluke o tužiteljevom zahtjevu za utvrđenje ništnosti odluka skupštine koji je predmet ove parnice. Stoga, nije bilo procesnih razloga za prekid ove parnice do pravomoćnog okončanja ranije pokrenutih parnica radi utvrđenja ništetnosti odluka donesenih na ranijim skupštinama tuženika, niti je, radi donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari , sud sam rješavao pitanje vezano uz suprotna shvaćanja stranaka o ništetnosti ranijih odluka skupštine, koje su predmet drugih parnica (razlog iz odredbe čl. 12.st. 1. ZPP- a).

26./ Zaključno, za dodati je, a imajući u vidu da su odluke utvrđenje ništetnosti kojih tužitelj predlaže i to Odluka o davanju suglasnosti na godišnja financijska izvješća Uprave za 2023. godinu i Odluka o upotrebi dobiti za 2023. godinu stavljene izvan snage na skupštini tuženika održanoj 26. kolovoza 2024., da po shvaćanju ovog suda, tužitelj nema materijalno-pravnog osnova tražiti utvrđenje ništetnosti, bilo iz razloga ništetnosti bilo iz razloga pobojnosti, odluka skupštine koje su stavljene izvan snage. Naime, valja imati u vidu da je odredbom čl. 361. ZTD-a predviđena mogućnost pobijanja odluke skupštine koju je skupština potvrdila novom odlukom. Tada se naime može osnovano tražiti da se pobijana odluka oglasi ništetnost za vrijeme do donošenja nove odluke kojom je pobijana odluka potvrđena, ako za to postoji pravni interes. Međutim, iz navedene odredbe, kao i ostalih odredaba ZTD-a koje uređuju ništetnost i pobojnosz odluka skupštine, ne proizlazi da se utvrđenje ništetnosti može tražiti i u odnosu na odluke koje su, kasnijim skupštinskim odlukama, stavljene izvan snage. Naime, smisao zahtjeva za utvrđenje ništetnosti, bilo iz razloga ništetnosti bilo iz razloga pobojnosti, je oduzimanje učinaka osporavanim odlukama na način da se one ne mogu provoditi. Navedeno je svakako ostvareno stavljanjem izvan snage ovih odluka od same skupštine društva slijedom čega je i iz ovog razloga materijalno-pravno neosnovan tužiteljev zahtjev za utvrđenje ništetnosti odluka skupštine koje su prethodno stavljene izvan snage.

27./ Tužitelju, jer je u cijelosti izgubio parnicu, ne pripada pravo na naknadu troškova postupka, a tuženiku je dužan naknaditi troškove koje mu je izazvao vođenjem postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

28./ Povodom prigovora tuženika, da je tužitelj naznačujući vrijednost predmeta spora u iznosu od 2.000,00 kn, vrijednost predmeta spora suviše nisko naznačio, sud je vrijednost predmeta spora, u skladu s odredbom čl. 363.a ZTD-a, odredio u iznosu od 3.300,00 eur, odnosno u iznosu od 1/10 temeljnog kapitala tuženika , u skladu s odredbom st. 3. ovog članaka, ocjenjujući da je ovako utvrđena vrijednost primjerna okolnostima konkretnog slučaja i u skladu s kriterijima predviđenima citiranom odredbom ZTD-a.

29./ O tuženikovom zahtjevu za naknadu troškova postupka po osnovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku, prema vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, dalje Tarifa) odlučeno je primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a te je tuženiku priznat trošak za:

- sastav odgovora na tužbu i obrazloženog podneska od 9. travnja 2025. (T.br. 8/1 Tarife) u iznosu od po 200,00 eur,

- zastupanja na ročištu 25. ožujka 2025. i 2. rujna 2025. (T.br. 9/1 Tarife), u iznosu od po 200,00 eur,

- zastupanja na ročištu za objavu presude (T.br. 9/3 Tarife), u iznosu od 100,00 eur.

Ovako priznate troškove (900,00 eur) valja uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost (T.br. 46 Tarife), što ukupno iznosi 1.125,00 eur.

30./ Trošak za sastav podneska od 13. lipnja 2025. tuženiku nije priznat jer po ocjeni ovog suda nije bio potreban za vođenje parnice. Ovo stoga što tuženik u ovom podnesku u bitnome ponavlja ranije iznijeste navode, odnosno iznosi očitovanja koja je mogao i bio dužan iznijeti pri poduzimanju ranijih procesnih radnji, za poduzimanje kojih je naknada priznata (čl. 155. st. 1. u vezi s čl. 156. st. 1. ZPP-a).

31./ Slijedom navedenog, tuženiku je dosuđena naknada parničnog troška u iznosu od 1.125,00 eur, dok je u preostalom dijelu njegov zahtjev odbijen kao neosnovan.

U Zagrebu 16. listopada 2025.

Sutkinja:

Tina Šimović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda.

DNA

1. tužitelju, po punomoćniku

2. tuženiku, po punomoćniku