REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli - Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola
Poslovni broj Gž Ovr-401/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sucu Dolores Peruško, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja REPUBLIKE HRVATSKE (OIB: 52634238587), zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja: 1. NKI (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. NNK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-3125/2025-2 od 29. rujna 2025., 16. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice osiguranja - i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-3125/2025-2 od 29. rujna 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagateljice osiguranja da se radi osiguranja nenovčane tražbine odredi privremena mjera slijedećeg sadržaja:
"I. Nalaže se protivnicima osiguranja omogućiti ulazak predlagatelju osiguranja ili preko treće osobe koje on odredi u nekretninu iz točke I. ovog prijedloga – poslovnog prostora na polukatu zgrade koji je upisan kao 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-3), poslovni prostor u polukatu ulične zgrade, koji se sastoji od dva dijela i to: jednog dijela koji se sastoji od tri prostorije s ulazom iz stubišta, ukupne korisne površine 18,72 m[2] i drugog dijela koji se sastoji od dvije prostorije, ukupne korisne površine 37,24 m[2] , sveukupne korisne površine 55,96 m , [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, na kčbr. [katastarska čestica], u naravi dvorište, površine 70 m[2] , kuća, [adresa], površine 445 m[2] , sveukupne površine 515 m , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], tako da omoguće pristup i ulazak u stan kako bi se uklonio ventil kojim se iz stana u vlasništvu protivnika osiguranja sprječava dotok vode u predmetni poslovni prostor.
II. Zabranjuje se protivnicima osiguranja poduzimati radnje koje mogu nanijeti štete nekretnini iz točke I. ovog prijedloga i spriječiti ulazak u stan i uklanjanje ventila kojim se sprječava dotok vode u poslovni prostor iz točke I. ovog prijedloga i to poslovnog prostora na polukatu zgrade koji je upisan kao 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-3), poslovni prostor u polukatu ulične zgrade, koji se sastoji od dva dijela i to: jednog dijela koji se sastoji od tri prostorije s ulazom iz stubišta, ukupne korisne površine 18,72 m[2] i drugog dijela koji se sastoji od dvije prostorije, ukupne korisne površine 37,24 m[2] , sveukupne korisne površine 55,96 m[2] , [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, na kč. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, površine 70 m[2] , kuća, [adresa], površine 445 m[2] , sveukupne površine 515 m , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
podredno točki I
III. Nalaže se protivnicima osiguranja omogućiti predlagatelju osiguranja da sam ili preko treće osobe – ovlaštenim radnicima, a na teret protivnika osiguranja, obaviti hitni popravak i sanaciju ventila, i to u poslovnom prostoru na polukatu zgrade koji je upisan kao 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-3), poslovni prostor u polukatu ulične zgrade, koji se sastoji od dva dijela i to: jednog dijela koji se sastoji od tri prostorije s ulazom iz stubišta, ukupne korisne površine 18,72 m[2] i drugog dijela koji se sastoji od dvije prostorije, ukupne korisne površine 37,24 m[2] , sveukupne korisne površine 55,96 m , [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, na kčbr. [katastarska čestica], u naravi dvorište, površine 70 m[2] , kuća, [adresa], površine 445 m[2] , sveukupne površine 515 m[2] , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], potrebno radi provođenja hitnih popravaka – sanacije materijalne štete, odnosno uspostavu prijašnjeg stanja te uklanjanja ventila kojim se sprječava dotok vode u predmetni poslovni prostor.
IV. Privremena mjera ostaje na snazi do konačne sanacije materijalne štete ili do drugačije odluke suda ako se promjene okolnosti pod kojima je mjera određena.
V. Rješenje o privremenom mjeri ima učinak rješenja o ovrsi.
VI. Nalaže se protivnicima osiguranja predlagatelju osiguranja naknaditi trošak postupka osiguranja."
2. Protiv tog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi predlagateljica osiguranja zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, sa obrazloženjem, u bitnome, da je sama činjenica da predmetni poslovni prostor nema pristup javnoj vodovodnoj mreži zato što su protivnici osiguranja zatvorili ventil i na taj način prekinuli dotok vode je dovoljan dokaz da je za predlagateljicu osiguranja, kao vlasnicu poslovnog prostora, nastupila nenadoknadiva šteta, da je sud pogrešno primijenio odredbu iz čl. 347. st. 2. Ovršnog zakona (dalje OZ), budući da prijedlog nije identičan sa eventualnim zahtjevom, jer je predlagateljica osiguranja "već poduzela radnje za otklanjanjem nastalog problema", da prijedlog ni na koji način ne može biti identičan eventualnom tužbenom zahtjevu iz čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV).
2.1. Žalbeni je prijedlog "da se pobijano rješenje preinači i odredi privremena mjera".
3. Žalba predlagateljice osiguranja nije osnovana.
4. U ovom ovršnom postupku – postupku osiguranja u kojem je predlagateljica osiguranja prijedlogom od 09. rujna 2025. predložila osiguranje njene nenovčane tražbine protiv protivnika osiguranja, a temeljem odredbe čl. 347. OZ-a ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24) – privremenom mjerom kojom bi protivnici osiguranja omogućili ulazak predlagateljici osiguranja ili trećoj osobi koju ona odredi na nekretninu, odnosno poslovnom prostoru u zgradi u [adresa] ,odnosno [adresa] i to da omogući pristup i ulazak u stan kako bi se uklonio ventil kojim se iz stana u vlasništvu protivnika osiguranja sprječava dotok vode u poslovni prostor predlagateljice osiguranja, podredno da omoguće predlagateljici osiguranja da sama ili preko treće osobe da se obavi hitni popravak i sanacija ventila u poslovnom prostoru, odnosno uspostavu prijašnjeg stanja te uklanjanje ventila kojim se sprječava dotok vode u predmetni poslovni prostor, da privremena mjera ostaje na snazi do konačne sanacije materijalne štete ili do drugačije odluke suda ako se promjene okolnosti pod kojima je mjera određena – sud prvog stupnja je pobijanim rješenjem kao neosnovane odbio takve prijedloge predlagateljice osiguranja.
5. Pri tome sud prvog stupnja, u bitnome, zaključuje, da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim nužnost određivanja predložene privremene mjere koja po svojem sadržaju predstavlja slučaj iz čl. 347. st. 2. OZ-a, da nije uz prijedlog za osiguranje dostavila niti jedan dokaz na okolnosti koje tvrdi u prijedlogu za određivanje privremene mjere kao i kojima bi učinila vjerojatnim nužnost određivanja iste.
6. Predlagateljica osiguranja ne upozorava na postojanje bitnih povreda odredaba ovršnog postupka, a ovaj sud ispitujući pobijano rješenje nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).
7. Privremena mjera predstavlja sredstvo privremenog osiguranja tražbine koje sredstvo se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnik osiguranja spriječio da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te tražbine, a ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom ili kako bi se spriječilo da za predlagatelja nastane nenadoknadiva šteta.
8. Pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane su čl. 346. st. 1. OZ-a pa se tako radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
9. Odredbom čl. 341. st. 2. OZ-a propisano je što treba sadržavati prijedlog za određivanje privremene mjere pa tako predlagatelj osiguranja u prijedlogu mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojim će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja uz odgovarajuću primjenu pravila Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe.
9.1. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere, predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrjepljuju, a predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
10. I po ocjeni ovog suda predložena privremena mjera po predlagateljici osiguranja predstavljala bi privremenu mjeru koja je uređena odredbom čl. 347. st. 2. OZ-a kojom je propisano da sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos između stranaka ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda. Međutim, predlagateljica osiguranja, kako to pravilno navodi i sud prvog stupnja, nije predložila niti jedan dokaz na okolnosti koje navodi u svojem prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom premda je u samom prijedlogu navedeno da se dostavlja primjerice zemljišnoknjižni izvadak, dopis Državnih nekretnina od 07. kolovoza odnosno 21. svibnja 2025. tako nešto u spisu ne postoji.
11. Žalbeni navodi predlagateljice osiguranja - da sama činjenica da poslovni prostor nema pristup javnoj vodovodnoj mreži jer da su protivnici osiguranja zatvorili ventil i na taj način prekinuli dotok vode da predstavlja nastup nenadoknadive štete - da bi se uzeli u obzir moraju biti dokazani, a kao što je već rečeno predlagateljica osiguranja osim prijedloga nije dostavila niti jedan drugi dokaz.
12. Slijedom navedenog valjalo je kao neosnovanu odbiti žalbu predlagateljice osiguranja te temeljem čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Puli - Pola 16. listopada 2025.
Sudac
Dolores Peruško