REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Vesni Fumiš, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Šupljika Svetec, u prekršajnom postupku protiv I-okrivljenice CU, II-okrivljenice KU, III-okrivljenika CUM i IV-okrivljenice EU, zastupanih po braniteljici ĐU, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 6. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj 41/1977., 47/1989., 55/1989., 47/1990., 55/1991., 29/1994., 114/2022. i 47/2023.), pokrenutog povodom optužnog prijedloga PU zagrebačke, VIII Policijske postaje Zagreb pod brojem: 211-07/25-5/20271 od 31. srpnja 2025. primljenog u spis 1. kolovoza 2025. i 13. listopada 2025., nakon provedenog žurnog postupka dovršenog dana 14. listopada 2025. godine, dana 16. listopada 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I)
I-okrivljenica: CU, OIB [osobni identifikacijski broj], kći C i K, rođena **.**.2003. u [adresa], državljanka RH, SSS, studentica, zaposleni roditelji koji je uzdržavaju, primanja roditelja ne zna niti okvirno, neudana, bez djece, s prijavljenim prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavana
II-okrivljenica: KU, OIB [osobni identifikacijski broj], kći GU, rođena **.**.1991. u Zagrebu, državljanka RH, VSS, nezaposlena, nema mjesečna primanja, uzdržavana od majke koja je u mirovini, neudana, bez djece, s prijavljenim prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavana
III-okrivljenik: KUM, sin CUM i E, rođen **.**.1994. u [adresa], državljanin Španjolske, ne želi davati svoje osobne podatke
IV-okrivljenica: EU, OIB [osobni identifikacijski broj], kći ĐU i Đ, rođena **.**.1997. u Čakovcu, državljanka RH, VSS, zaposlena (tek se zaposlila), roditelji ju uzdržavaju, niti otprilike ne zna primanja roditelja, neudana, bez djece, s prijavljenim prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavana
krivi su
Dana 31. srpnja 2025. u vremenu od 16:00 do 21:00 sat u gradu Zagrebu
održavalo se javno okupljanje povodom obilježavanja 30. godišnjice „VRO OLUJA” i Dana hrvatskih branitelja. Oko 18:50 sati prilikom prolaska svečanog oklopno-motoriziranog vojno-redarstvenog postroja Ulicom grada Vukovara, okrivljenici su svojim naročito drskim i nepristojnim ponašanjem remetili javni red i mir tako da su prema unaprijed stvorenoj namjeri došli do južnog kolnika Ulice grada Vukovara kod br. 226 i uporabom fizičke snage savladali postavljene metalne prepreke u svrhu osiguranja javnog okupljanja, tzv. gelendere visine oko 1,2 metra, preskočili ih, izbjegavajućí fizičko osiguranje djelatnika vojne policije i policije, te s ciljem zaustavljanja i onemogućavanja daljnjeg prolaska motoriziranog-oklopnog postroja utrčali u štićeni sigurnosni prostor i svojim tijelima, odjeveni u odjeću polivenu crvenom bojom, legli ispred vojnih vozila u formiranom postroju koja su se kretala, te opisanim postupcima pokušali zaustaviti daljnje kretanje postroja, u čemu su spriječeni od strane policijskih službenika tako da su fizički uklonjeni s kolnika i sklonjeni izvan štićenog prostora, čime su okrivljenici izazvali uznemirenost, zgražanje i glasno negodovanje velikog broja okupljenih građana sudionika ovog javnog okupljanja. Opisanim drskim i nepristojnim činom te iskazanom upornošću u činjenju prekršaja okrivljenici su ujedno oskvrnuli sjećanje okupljenih građana i rodbine na poginule i nestale hrvatske branitelje budući je svečani mimohod bio posvećen i poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima,
dakle, na javnom mjestu ponašali su se na naročito drzak i nepristojan način narušavajući mir građana,
čime su, svaki posebno, počinili prekršaj kažnjiv po članku 6. stavku 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
pa im se temeljem citiranog propisa,
izriče
I-okrivljenici CU
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.000,00 (tritisuće) eura
II-okrivljenici KU
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.000,00 (tritisuće) eura
III-okrivljeniku KUM
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 700,00 (sedamsto) eura
IV-okrivljenici EU
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.000,00 (tritisuće) eura
II) Temeljem čl. 40. PZ-a, svakoj okrivljenici posebno te okrivljeniku posebno se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme za koje su bili uhićeni od dana 31. srpnja 2025. u 18:50 sati do dana 1. kolovoza 2025. u 13:30 sati kao dva dana zadržavanja odnosno 79,64 eura (sedamdesetdeveteura i šezdesetčetiricenta) novčane kazne, tako da I, II i IV okrivljenica imaju svaka posebno za platiti još 2.920,36 (dvijetisućedevetstodvadeseteura i tridesetšestcenta, a III okrivljenik još 620,36 (šestodvadeseteura i tridesetšestcenta).
III) Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/18. i 114/2022.) okrivljenici su obvezni, svaki posebno, platiti novčane kazne u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
IV) Temeljem čl. 152. st. 3. i čl. 183. st. 2. PZ-a, u svezi sa čl. 48. Zakona o izmjenama i dopunama PZ-a (NN br. 39/13), Sud upozorava okrivljenike da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate, svaki posebno, 2/3 (dvije trećine) izrečene im novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
V) Temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/18. i 114/2022.) okrivljenici se u cijelosti oslobađaju obveze naknade troškove prekršajnog postupka iz članka 138. st. 2. toč. 1. do 4. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. MUP, PUZ, VIII Policijska postaja Zagreb, pod brojem Klasa: 211-07/25-5/20271, od dana od 31. srpnja 2025. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenih zbog djela prekršaja pravno opisanog u izreci ove presude. Optužni prijedlog je dostavljen Sudu 1. kolovoza 2025., a izmijenjeni optužni prijedlog pod istim brojem i od istog datuma, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, dostavljen je Sudu 13. listopada 2025.
2. Svi okrivljenici u pisanim obranama te ujedno I, II i IV okrivljenice u usmenim obranama poriču prekršaj. U sažetku, navode da je njihovo ponašanje – utrčavanje u štićeni prostor i lijeganje na tlo ispred vozila oklopno-motoriziranog vojno-redarstvenog postroja u odjeći polivenoj crvenom bojom koja je simbolizirala krv, bio prosvjedna akcija - performans sa obilježjima prosvjeda, kojom su htjeli izraziti svoje političko neslaganje sa politikom izvršne vlasti vezano za povećanu militarizaciju društva, sve veće ulaganje javnog novca u skupa sredstva za ubijanje, zauzimanje javnog prostora nacionalizmom, manipulacijom mladih da idu u vojsku i veličanje rata kao pobjede iako je previše nevinih ljudi u njima izgubilo svoje živote, svoje bližnje i domove. Htjeli su skrenuti pažnju javnosti na navedeno. Ističu da je performans bio sredstvo komunikacije koja je jasno i snažno prenijela poruku za mir. Oni su liježući na tlo ispred tenkova simbolizirali buduće žrtve tog oružja. Ističu da je svečani dio javnog okupljanja - već završio kada su oni izveli akciju. Smatraju da dio javnog okupljanja – vojnog mimohoda, u kojem je bio prikaz novog naoružanja, više nije bio svečani dio mimohoda i da taj dio mimohoda nije ni u kakvoj vezi sa obilježavanjem VRO Oluja i sa obilježavanjem Dana hrvatskih branitelja. Stoga smatraju da svojim činom nisu oskvrnuli sjećanje građana na poginule i nestale hrvatske branitelje. Navode da njihovim činom prisutni građani nisu bili uznemireni. Njihov ulazak u štićeni prostor se nije dogodio u vrijeme trajanja svečanog dijela Vojnog mimohoda već nakon što je završio svečani dio koji se odnosio na iskazivanje pijeteta hrvatskim braniteljima, poginulim i nestalim i njihovoj rodbini kako u Oluji tako i za vrijeme cijelog Domovinskog rata, a što proizlazi iz opisa optužnog prijedloga u kojem se navodi da su okrivljeni ušli u zaštićeni prostor u 18:50 sati. Ističu da ne može biti svečano niti dio svečanosti pokazivanje oružja koje je novo oružje, dakle koje nije sudjelovalo u Domovinskom ratu ili u Oluji već se radi o novom oružju koje će služiti za neke nove ratove, kojima se oni oštro protive, a u odnosu na što su izrazili svoje političke stavove ulaskom u zaštićeni prostor.
3. U dokaznom postupku saslušan je svjedok ŽU, izvršen je uvid i pročitana su izvješća o uhićenju, Izvješće RU pomoćnika zapovjednika Interventne jedinice policije PU brodsko-posavske od 31. srpnja 2025., zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenike, liječnička dokumentacija za okrivljenike, izvodi iz prekršajne evidencije, rješenja o puštanju okrivljenih na slobodu, DVD snimke dostavljene u spis od strane tužitelja i DVD snimke dostavljene od strane okrivljenih, službene zabilješke sačinjene 12. kolovoza 2025. u službenim prostorijama Interventne jedinice policije PU brodsko-posavske od strane policijskih službenika PU, RU, ĆU, LU, HU, JU, ŠU, ČU, FU i NU, punomoći, te presude ovog suda broj Pp-5184/2024, Pp-7014/2024, Pp-7016/2024.
4. Svjedok policijski službenik ŽU iskazao je da je on bio zadužen prema Planu koji je donijela PUZ-a u svezi osiguranja sigurnog odvijanja mimohoda za obradu eventualno privedenih osoba i zato je cijelo vrijeme mimohoda bio u policijskoj postaji. On misli da su u osiguranju mimohoda sudjelovale policijske snage iz cijele RH. Osiguranje je trebalo trajati po tome koliko se sjeća i nekoliko sati prije samog početka okupljanja tj. prije početka mimohoda, u osiguranju su sudjelovali i drugi pripadnici policije civilne i vojne, osiguranje se vršilo fizičkim preprekama tzv. metalnim gelenderima koji su bili postavljeni na granici štićenog prostora u koji gledatelji nisu mogli ući, u cilju zaštite sigurnosti svih. On ne može reći točno na kojoj otprilike udaljenosti na mjestu događaja su bili raspoređeni pripadnici policije koji su osiguravali mjesto događaja, odnosno štićeni prostor, ali je siguran da su gelenderi bili postavljeni neposredno jedan do drugoga u nizu, spajali su se. On je bio u policijskoj postaji i vidio je kada su u postaju dovedeni EU i III okrivljenik. On je i nakon toga bio u postaji ali je radio druge poslove pa nije vidio kada su dovedeni ostali .Na pitanje braniteljice okrivljenih o tome jesu li EU i španjolski državljanin imali lisice u trenutku dovođenja u postaju izjavio je da za stranog državljanina je siguran da je imao lisice, a za EU da nisam siguran, misli da je on imao ruke svezane na leđima. Na daljnji upit braniteljice izričito je izjavio za ovo dvoje okrivljenih koje je on vidio, siguran je da u postaji nije bilo problema s njihovim ponašanjem u smislu da bi vikali, vrijeđali, bili neugodni, radili probleme bilo koje vrste ili slično. Primijetio je da im je odjeća bila zalivena crvenom bojom. On s okrivljenicima nije razgovarao u postaji, a prekršaj je utvrdio prema proizašlim pismenima iz policijskog postupanja, ta pismena su sastavili policijski službenici koji su postupali na mjestu događaja prema njima. Policijski službenici su izvješća o postupanju na mjestu događaja podnijeli odmah nakon postupanja, i temeljem istih je podnesen optužni prijedlog 31. srpnja 2025. Postoji u spisu izvješće od 31. srpnja 2025. Ja nisam čuo osobno da bi se okrivljenici u postaji žalili na to da su na mjestu događaja bili udareni, da bi se grubo prema njima postupalo, nepotrebno ili slično, ja nisam čuo da bi mi djelatnici policije koji su ih doveli u postaju rekli da bi se oni žalili na dobivene udarce od strane građana ili policije ili slično. Svjedok iskazuje tzv. zahvat koljenice, ja za njega ne znam, ne znam da takav zahvat postoji. Braniteljica je pitala svjedoka - kako objašnjavate da je iz prve verzije optuženja zaprimljenog u Sudu 1. kolovoza u kojem je bilo navedeno "uz primjenu sredstava prisile", u kasnijoj verziji to izbačeno, svjedok je iskazao:" nije izbačeno samo se radi o drukčijem izražavanju".
5. Pregledom audio-video snimke koju su okrivljenici dostavili u spis 14. listopada 2025. - dijelovi prijenosa HRT-e, navedenog javnog okupljanja, vidljiv je razgovor novinara HRT-e sa predstavnikom privatne tvrtke koja se bavi proizvodnjom dronova, vidi se početak ceremonije i daljnji tijek mimohoda. Braniteljica je izjavila: "Svečani dio mimohoda je završio oko 17:30 sati najkasnije. Smatram da je do ponašanja okrivljenih došlo u dijelu mimohoda koji više nije bio svečan po mojoj ocjeni, a u kojem dijelu se prikazivalo odnosno u koloni prolazilo novo oružje hrvatske vojske koje po obrani nije u ni u kakvoj vezi sa proslavom 30. obljetnice Oluje. Način na koji je to novo oružje prezentirano ukazuje da se moglo prezentirati i npr. na izložbenom prostoru Velesajma." Na upit Suda okrivljenice su suglasno izjavile: Mi smo bili na mjestu događaja svi, od samog početka manifestacije, odnosno nismo više sigurne u to. KU pojašnjava Sudu: "Mi smo ciljano, znajući redoslijed mimohoda, izvršili tu akciju u trenutku, u vrijeme kada je bio u tijeku dio pokazivanja novog oružja".
6. Pregledom audio-video snimki dostavljenih od tužitelja i okrivljenih vidljivo je da su okrivljenici utrčali u štićeni prostor prilikom prolaska oklopno-motoriziranog vojno-redarstvenog postroja, legli na tlo ispred vozila, odjeća im je bila polivena crvenom bojom, na kratko su time zaustavili kretanje jednog vozila, odmah su ih pripadnici policije odnijeli, uklonili sa štićenog prostora. Vidljivo je je da okrivljenici nisu pružali aktivan otpor. Bili su pasivni-djelatnici policije su ih nosili , vukli izvan štićenog prostora. Isti nisu ništa vikali ili slično. Vidljivo je da neki prisutni građani – neki od gledatelja viču vrlo uvredljive, vulgarne, prostačke psovke koje imaju značajke govora mržnje. Neki su pljeskali postupanju policije. Pregledom nekih audio – video snimki vidljivo je postupanje policije na mjestu događaja. Budući iz istih proizlaze činjenice koje nisu odlučne u ovom postupku, Sud nije u ovoj presudi ispisivao njihov sadržaj, ali je njihov sadržaj sastavni dio zapisnika od 14. listopada 2025.
7. Tužitelj je završnoj riječi u bitnom ostao kod navoda optuženja.
8. Braniteljica je u završnoj riječi navela u bitnom: "Prvenstveno se trebaju objektivno razlučiti dijelovi događaja 30. godišnjica VRO „Oluja“ koji je bio svečan i odnosio se na sjećanje i iskazivanje pijeteta poginulim i nestalim braniteljima iz Domovinskog rata od onog dijela događaja u kojem se koristio prijenos javne televizije radi promoviranja i reklamiranja privatnih tvrtki koji se bave proizvodnjom oružja, i od onog posljednjeg dijela mimohoda u kojem se isključivo pokazivala nova ratna mašinerija. Također jako je važno uzeti u obzir da su okrivljenici izveli svoj performans u zadnjem dijelu mimohoda u kojem se pokazivalo NOVO vojno oružje, dakle taj dio mimohoda nije imao nikakve veze sa prisjećanjem vojno-redarstvene akcije Oluja. Polazeći od činjenice da Republika Hrvatska jest demokratska država, okrivljenici su imali legitimno pravo na iznošenje političkih stavova kroz javni performans. Za prekršaje protiv javnog reda i mira tijekom javnog prosvjeda radi izražavanja i promicanja političkih uvjerenja i ciljeva vrijede drugačiji kriteriji, nego za tzv. obične prekršaje kojim se remeti javni red i mir, upravo radi primjene članka 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U protivnom, svaka kritika izvršne vlasti bi bila ušutkana sudskim presudama. Iz pisane obrane okrivljenika, dostavljenih slika i snimaka, objektivno se može zaključiti da su oni izveli politički performans u skladu sa općeprihvaćenom praksom u demokratskim društvima. Cilj performansa je bio kritika izvršne vlast u vezi najavljenog povećanog izdvajanja iz proračuna za kupnju oružja i uvođenje obveznog vojnog roka (dalje: militarizacija društva). Njihov performans je bio miran politički nastup u vezi kojeg izvršna vlast u demokratskom društvu mora pokazati određeni stupanj tolerancije. Okrivljenici nisu doveli ni sebe niti druge osobe u bilo kakvu opasnost. Okrivljenici su preskočili privremeno postavljenu ogradu i legli pred vojno vozilo koje nosi oružje, šaljući time jaku i simboličnu poruku građanima da će taj stroj za ubijanje, kojem se na mimohodu plješće, u nekom budućem ratu ubijati ljude. Takvim činom su poslali jasnu poruku mira, pacifizma i neslaganja sa politikom izvršne vlasti koja promovira militarizaciju društva. Točan je navod da su okrivljenici ušli u zaštićeni prostor u 18:50 sati za vrijeme oklopno-motoriziranog vojno-redarstvenog postroja. Međutim, Tužitelj je sasvim paušalno i zlonamjerno dodao i riječ: svečanim, jer je svečani dio proslave 30. obljetnice Oluja već bio gotov. Naime, na početku predmetnog događaja prvo su koračali branitelji i obitelji poginulih noseći zastavu RH, koju su potom preuzeli kadeti te je započeo vojni-pješački postroj u kojem su između ostalog prezentirane gardijske brigade Tigrovi, Gromovi, Kune, Pauci, Pume i dr., zatim hrvatske povijesne postrojbe, policija, civilna zaštita, vatrogasci itd. Svi su nosili svečane odore i zastave svojih postrojbi te su marširali na svečan način. U tom dijelu svečanog programa, u kojem su građani pljeskali se izrazio pijetet svim poginulim i nestalim osobama u Domovinskom ratu te su se građani prisjetili VRO Oluja kojom se Republika Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu. Međutim, pokazivanje oklopno-motoriziranog vojno-redarstvenog postroja je predstavljalo pokazivanje građanima jakog i razornog oružja za buduće ratove, kojim izvršna vlast pokazuje svoju snagu, zagovara svoj politički program i vrbuje potencijalne buduće glasače. Dakle, u odnosu na taj dio mimohoda, okrivljenici su imali legitimno pravo na iznošenje svojih političkih uvjerenja i oštro kritiziranje takve Vladine politike."
9. I, II i IV okrivljenice su u bitnom, u završnim riječima navele suglasno završnoj riječi braniteljice.
10. Iz izvoda iz prekršajne evidencije vidljivo je da je da je I okrivljenica CU u posljednje tri godine prije ostvarenja prekršaja zbog kojeg se vodi ovaj postupak pravomoćno proglašena krivom za prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira odlukom ovog Suda broj Pp-5189/2024 od 10. srpnja 2024. koja je pravomoćna 4. rujna 2024. i za prekršaj iz čl. 13. istog Zakona odlukom ovog Suda broj Pp-7021/2024 od 6. rujna 2024. koja je postala pravomoćna 2. listopada 2024. godine. II okrivljenica KU u posljednje tri godine prije ostvarenja prekršaja zbog kojeg se vodi ovaj postupak pravomoćno je proglašena krivom za prekršaj iz čl. 13. i 23. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira odlukom ovog Suda broj Pp-7016/2024 od 23. listopada 2024. koja je pravomoćna 21. ožujka 2025. te je pravomoćno proglašena krivom odlukom Policijske postaje Krk broj 211-07/23-1/11257 od 26. kolovoza 2023. koja je postala pravomoćna 5. rujna 2023. godine za djelo prekršaja iz čl. 15. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, IV okrivljenica EU je u istom vremenskom razdoblju pravomoćno proglašena krivom za prekršaj iz čl. 15. st. 1. istog Zakona odlukom Policijske postaje Krk broj 211-07/23-1/11221 od 26. kolovoza 2023. koja je postala pravomoćna 5. rujna 2023. godine te odlukama ovog Suda broj Pp-5184/2024 od 21. svibnja 2024. koja je postala pravomoćna 13. lipnja 2024. za prekršaj iz čl. 6. navedenog Zakona i broj Pp-7041/24 od 1. kolovoza 2024. koja je postala pravomoćna 27. kolovoza 2024. za prekršaje iz čl. 13. i 23. navedenog Zakona. III KUM u navedenom vremenskom razdoblju nije prekršajno kažnjavan.
11. Iz službenih zabilješki djelatnika Interventne jedinice policije PU brodsko-posavske od 12. kolovoza 2025. vidljiv je način postupanja djelatnika policije prema okrivljenicima nakon što su isti utrčali u štićeni prostor za vrijeme održavanja vojnog mimohoda.
12. Na temelju obrane okrivljenih i provedenog dokaznog postupka, utvrđeno je da su okrivljenici ostvarili prekršaj za koji su proglašeni krivima.
13. U postupku nije sporno da su okrivljenici kritične zgode za vrijeme održavanja javnog okupljanja vojnog mimohoda, prilikom prolaska oklopno-motoriziranog vojno-redarstvenog postroja utrčali u štićeni prostor kojim su vozila prolazila trasom koja je bila određena, prethodno su preskočili fizičke prepreke tzv. gelendere koji su bili postavljeni duž trase kretanja vozila. Nije sporno da su okrivljenici utrčali u taj prostor koji je bio štićen od ulaska svih drugih osoba koje nisu sudionici mimohoda, bili su odjeveni u odjeću polivenu crvenom bojom i nakon utrčavanja u štićeni prostor legli su na kolnik ispred navedenih vozila. Nije sporno da su na vrlo kratko vrijeme omeli, usporili odnosno zaustavili kretanje motoriziranog postroja – jedno vozilo se na kratko zaustavilo, a druga su usporila kretanje. Nije sporna činjenica da su pripadnici osiguranja štićenog prostora – djelatnici vojne i civilne policije vrlo brzo odnijeli okrivljenike izvan prostora kojim su vozila prolazila. Isto nije sporno da okrivljenici prilikom utrčavanja u štićeni prostor nisu vikali, galamili, psovali, izvikivali neke parole ili slično već su legli na kolnik ispred vozila.
14. Činjenicu koja je sporna – jesu li okrivljenici ostvarili bitna obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret i na način kako im se stavlja na teret sud je utvrđivao u dokaznom postupku.
15. Okrivljenici poriču prekršaj i ne smatraju se krivima. Ne poriču činjenicu da su preskočili ogradu gelendera i utrčali u štićeni prostor te legli na kolnik ispred motoriziranih vojnih vozila koja su prolazila određenom trasom mimohoda. Ističu da je to bio njihov performans – prosvjedna akcija kojom su htjeli upozoriti javnost na povećanu militarizaciju društva, izdvajanje javnog novca u ogromnim iznosima za potrebe naoružanja, te nezadovoljstvo sa manipulacijom od strane izvršne vlasti u odnosu na mlade, veličanje rata, a njihova odjeća polivena crvenom bojom da je simbolizirala krv budućih žrtava tog oružja pred koje su legli na tlo. Ističu da im nije bila namjera povrijediti ili oskvrnuti sjećanje okupljenih građana na poginule i nestale hrvatske branitelje. Smatraju da prema važećem domaćem pravu i međunarodnom pravu imaju pravo na prosvjed i na izražavanje stava o pitanjima od javnog interesa. Također ističu da su akciju izveli u dijelu vojnog mimohoda (jer da je mimohod bio podijeljen u dijelove) kada je završio svečani dio mimohoda i nakon što se odala počast hrvatskim braniteljima. Smatraju da taj dio mimohoda u kojem su oni izveli akciju, a to je bio posljednji dio mimohoda, u kojem dijelu je pokazivano odnosno trasom mimohoda je prolazilo novo oružje, više nije bio svečani dio mimohoda. Oni su akcijom htjeli izraziti svoj stav da se oštro protive svim budućim ratovima u kojima bi se to oružje koristilo.
16. Sud nije prihvatio obranu okrivljenih u dijelu u kojem su naveli da dio mimohoda u kojem su oni izveli akciju utrčavanja u štićeni prostor, više nije bio svečani dio mimohoda, smatrajući da je takva obrana okrivljenih dana u pravcu izbjegavanja njihove prekršajne odgovornosti. Javno okupljanje – svečani vojni mimohod povodom 30. obljetnice VRO Oluja i Dana hrvatskih branitelja koje se održalo 31. srpnja 2025., je u sredstvima javnog priopćavanja bilo najavljivano kao svečanost u povodu obilježavanja 30. obljetnice VRO Oluja a koji datum održavanja se povezivao i sa danom hrvatskih branitelja. Navedeno javno okupljanje bilo je u medijima i od strane Ministarstva obrane RH, što je nesporno, najavljivano kao svečanost. Nije sporno da je mimohod kronološki imao početak i kraj. Na početku mimohoda su hrvatski branitelji nosili državnu zastavu, predali je kadetima, nakon toga su marširale postrojbe hrvatskih gardijskih brigada, sve redom, pješački postroji, pripadnici MUP-a, civilne zaštite, hrvatske gorske službe spašavanja, pravosudne policije itd., a potom motorizirani postroji sa vozilima, bio je letački program te mimoplov Hrvatske ratne mornarice koji je bio vidljiv na video zidu, a na kraju je bio prikaz novog naoružanja. Cijela manifestacija tj. javno okupljanje je bilo najavljeno i održano kao jedna cjelina. Čitavo to javno okupljanje od početka do kraja imalo je svečani karakter. To okupljanje je održavano u povodu važnog državnog jubileja, održano je u kontinuitetu od 16:00 do oko 20:00 ili 21:00 sat, bez prekida. Naravno da su pješačke i motorne postrojbe imale vjerojatno po planu provođenja mimohoda redoslijed kojim su se kretale, ali se iz ničega ne može zaključiti da neki dio mimohoda ili zadnji dio kada se pokazivalo novo oružje, nije bio svečan. Nije prihvaćena obrana u dijelu u kojem navodi da to novo oružje koje je pokazivano građanima nije ni u kakvoj vezi s proslavom VRO Oluja i hrvatskim braniteljima. Javno okupljanje je bila jedinstvena kronološki bez prekida, bez vremenskog prekida proslava državnog jubileja održana u povodu obilježavanja obljetnice 30. obljetnice VRO Oluja i Dana hrvatskih branitelja. Naime, slijedi zaključak da je dio mimohoda i to posljednji dio kada se pokazivalo novo oružje je dio javnog okupljanja i u cijelosti je navedeno javno okupljanje od početka do kraja imalo svečani karakter. Mimohod je bio proslava obrane. Nije bio manifestacija agresije. Navedena javna okupljanja na sličan način organiziraju mnoge druge demokratske države. Sve države svijeta imaju vojsku i građani su imali prilike vidjeti izbliza naoružanje jednom nakon jako puno godina. U svakom slučaju dio mimohoda u kojem se pokazivalo novo oružje Hrvatske vojske je bio svečani dio mimohoda kao i cijela manifestacija mimohoda.
17. Prekršaj iz čl. 6. čini onaj tko se na javnom mjestu ponaša na naročito držak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir.
18. Javnost mjesta događanja i ponašanja okrivljenih kritične zgode nije upitna.
19. Okrivljenici ističu da je to bila prosvjedna akcija i da njihovo ponašanje nije bilo niti naročito drsko, niti nepristojno, te da svojim činom nisu narušavali mir građana niti ih vrijeđali. Sud je u postupku temeljem svih provedenih dokaza i činjenica koje nisu sporne utvrdio da je ponašanje okrivljenih kritične zgode naročito drsko i nepristojno, te da su takvim ponašanjem uznemiravali građane. Izraz "naročito drsko i nepristojno" znači da se osoba ponaša bez poštovanja grubo i sa očitom namjerom vrijeđanja ili izazivanja uznemirenosti drugih ljudi u javnosti. Takvo ponašanje obično u javnosti izaziva nemir, strah ili ljutnju. Ponašanje je naročito drsko ako je bezobrazno ili izazivačko ili bez poštovanja prema drugima. Takvo ponašanje kod drugih izaziva nelagodu, strah, sablazan ili zgroženost. Okrivljenici su za vrijeme održavanja javnog okupljanja koje je bilo svečano i održavano u povodu važnog državnog jubileja – u povodu obilježavanja 30. obljetnice VRO Oluja i Dana hrvatskih branitelja, koje okupljanje je bila proslava obrane, a ne agresije, ponašali se utrčavanjem u štićeni prostor kojim su prolazila motorizirana vojna vozila i lijeganjem na tlo ispred vojnih vozila, naročito drsko i nepristojno. Njihovo ponašanje je bilo uvredljivo. Okrivljenici su na taj način omalovažili i oskvrnuli sjećanje okupljenih građana na poginule i nestale hrvatske branitelje kao i na sve učesnike Domovinskog rata. Na svečanosti koja se održavala i povodom Dana hrvatskih branitelja, njihovo ponašanje je uvrijedilo prisutne i njihove obitelji jer su mnogi prisutni građani na svečanost došli i zbog uspomena na svoje bližnje ili prijatelje ili susjede koji su bili ili hrvatski branitelji ili učesnici Domovinskog rata. Njihovo ponašanje je htjelo nagrditi svečanost. To je bio incident ružne naravi. Građani – javnost koja je bila okupljena su došli prisustvovati svečanosti, došli su gledati priredbu – proslavu jubileja i vojni mimohod. Javnost koja je u ogromnom broju bila prisutna je mirno gledala mimohod. Lijeganje na kolnik u štićenom prostoru ispred motoriziranih vojnih vozila je sasvim sigurno radnja koja objektivno uznemirava svaku prisutnu osobu na okupljanju, koja to vidi. To ponašanje je naročito drsko i nepristojno. To ponašanje je uvredljivo. To ponašanje daleko odstupa od običnog nepristojnog ponašanja. Okrivljenici su tim ponašanjem svjesno i namjerno izazvali nelagodu, zgroženost i sablazan kod građana koji su bili prisutni. Slika osobe koja leži ispred vojnog vozila koje se kreće prema njoj kolnikom, štićenim prostorom, je slika koja objektivno jako uznemirava sve prisutne. Okrivljenici su navedeno ponašanje izveli namjerno i svjesno. Znali su ili su mogli znati, pa su na to pristali, da će njihovo ponašanje izazvati uznemirenost građana. Kod prekršaja iz čl. 6. navedenog Zakona nije odlučno je li neki konkretni građanin imenom i prezimenom osobno bio uznemiren. Kod navedenog prekršaja uznemirenost se utvrđuje po objektivnom kriteriju. Dakle, svaki građanin koji je bio prisutan ponašanju okrivljenika i koji ga je vidio, je ponašanjem okrivljenika bio svakako uznemiren. Subjektivni kriteriji utvrđivanja uznemirenosti se traži kod nekih drugih djela prekršaja, a kod ovog djela prekršaja ne. Za utvrđivanje uznemirenosti građana u ovom slučaju je bitno, da je u takvoj situaciji ponašanje okrivljenih, kod bilo kojeg potencijalnog građanina koji to ponašanje vidi, izazvana uznemirenost. Koja osoba nije uznemirena kada na svečanosti koja je unaprijed najavljivana, odobrena i legalna, pri prolasku vojnih vozila vidi na cesti ispred vozila koje se kreće, osobu koja utrči pred to vozilo i legne na tlo. Ova slika izaziva uznemirenost svakog građanina koji je bio prisutan. Građani su na mimohod došli iz raznih razloga – znatiželje, domoljublja, slave Oluju, članovi njihovih obitelji ili ljudi koje poznaju su sudionici mimohoda ili učesnici Domovinskog rata. Mnogi su došli i zbog "ratnih rana". Okrivljenici su ovakvim ponašanjem uvrijedili prisutne građane koji su na mimohod iz uglavnom naprijed navedenih razloga došli svojom voljom. Ponašanje okrivljenih je po intenzitetu i njihovoj namjeri te okolnostima – prisutnost javnosti u ogromnom broju, bilo naročito drsko i nepristojno i takvo je ponašanje uznemiravalo građane. Sud u ovom postupku nije utvrđivao uznemirenost građana po subjektivnom kriteriju – je li neki konkretni građanin bio uznemiren, već po objektivnom kriteriju – svaki prosječni građanin je u toj situaciji bio uznemiren.
20. Iz cjelokupnog provedenog postupka Sud je utvrdio da ponašanje okrivljenih kritične zgode nije prosvjed niti je performans koji bi imao obilježja prosvjeda prema Zakonu o javnom okupljanju prosvjed je oblik javnog okupljanja radi izražavanja određenih stajališta i zahtjeva o društvenim, političkim, gospodarskim ili drugim pitanjima. Prema hrvatskom jezičnom portalu prosvjed je jednostrani čin kojim se izražava jasno neslaganje s određenim postupcima ili zahtjevima druge strane. Da bi se neko ponašanje smatralo prosvjedom mora postojati namjera izražavanja stava, javnost izražavanja stava – poruka mora biti upućena drugima i mora postojati prepoznatljiv sadržaj – mora biti jasno što se ponašanjem želi poručiti. Ako javnosti nije jasno čemu takvo ponašanje, takvo ponašanje ne može se smatrati prosvjedom. Prema stavu Suda prilikom ocjene o tome je li neko ponašanje prosvjed ili ne, bitno je vrijeme odnosno trenutak kada se to ponašanje događa. Na mjestu događaja prisutni građani su ponašanje okrivljenih percipirali kao vrlo grubo drsko, uvredljivo, bezobrazno, neotesano ponašanje. U trenutku kritičnog događaja kad su okrivljenici izveli tu akciju i legli pred vozila u odjeći polivenoj crvenom bojom, prosječnoj javnosti – građanima koji su to vidjeli nije bilo jasno što se događa, oni su to ponašanje shvatili kao uvredljivo ponašanje koje vrijeđa svečanost. Okrivljenici su tek u pisanim obranama objašnjavali koju poruku su takvim ponašanjem htjeli prenijeti. U ovom slučaju njihovim ponašanjem nije bilo izraženo jasno neslaganje sa kojim konkretnim postupcima ili zahtjevima druge strane se oni ne slažu. Istrčavanje u štićeni prostor i lijeganje pred vojna vozila u kretanju u odjeći polivenoj crvenom bojom, ne sadrži odgovor na to sa kojim konkretnim postupcima neke druge strane i koje, se oni ne slažu. Za kvalifikaciju nekog ponašanja kao prosvjeda odlučno je, kako ono djeluje prema javnosti. Ako osoba subjektivno misli da prosvjeduje, a njeno ponašanje objektivno ne pokazuje tu namjeru – nema poruke, simbola, uzvika, natpisa, slogana ili sl., to nije prosvjed u smislu Zakona o javnom okupljanju. Dakle, je li neko ponašanje prosvjed, presudno je kako ono djeluje prema javnosti i kako javnost percipira to ponašanje. U ovom konkretnom slučaju percepcija javnosti je bila prvenstveno takva da je javnost shvatila da takvo ponašanje vrijeđa svečanost i proslavu. Iz ponašanja okrivljenih kritične zgode, gledajući vrijeme kada se ponašanje događalo, nije jasno što okrivljenici takvim ponašanjem žele. Dakle, oni svojim ponašanjem nisu izrazili jasno neslaganje s kojim postupcima ili kojim zahtjevima neke druge i koje strane, pa se njihovo ponašanje ne može smatrati prosvjedom ili performansom sa obilježjima prosvjeda, a prema Zakonu o javnom okupljanju. Okrivljenici su tek u pisanim obranama iznosili sadržaj poruka koje su prema obranama imali namjeru kritične zgode uputiti izvršnoj vlasti. Na mjestu događaja nije bilo prosječnom gledatelju, dakle prosječnoj javnosti jasno što oni takvim ponašanjem žele.
21. Nije prihvaćena obrana u dijelu u kojem je braniteljica okrivljenih tek u završnoj riječi i to paušalno navela da su okrivljenici bili u zabludi o protupravnosti prekršaja. Isto kao što prosječni građani – prosječna javnost znaju da je npr. sigurno zabranjeno psovanje djelatnika policije bilo gdje ako oni obavljanju službu, prosječni građanin također sigurno zna da vjerojatno nije dopušteno za vrijeme javnog okupljanja koje je legalno i prijavljeno, za vrijeme vojnog mimohoda, kada je štićeni prostor i fizičkim preprekama odvojen od gledatelja radi sigurnosti svih, utrčati u štićeni prostor i leći na cestu pred motorizirana vojna vozila koja se kreću prema njemu. Okrivljenici su znali da je takvo ponašanje samo po sebi sigurno nedopušteno.
22. U ovom postupku Sud nije raspravljao niti utvrđivao činjenice koje se odnose na postupanje djelatnika policije nakon što su okrivljenici izveli akciju opisanu u optuženju jer te činjenice nisu odlučne za ostvarenje prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret.
23. Sud je u postupku utvrdio da su okrivljenici pokazali upornost u vršenju prekršaja bez obzira na to što su nakon utrčavanja na kolnik i lijeganja na tlo bili mirni, nisu se odupirali prilikom njihovog sklanjanja s kolnika od strane djelatnika policije. Okrivljenici su djelatnicima policije pružali pasivan otpor i na taj način su pokazali upornost u vršenju prekršaja.
24. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđene su sve odlučne činjenice a svako daljnje provođenje dokaza značilo bi samo odugovlačenje ovog postupka.
25. Stoga je Sud okrivljenike proglasio krivima za prekršaj opisan u izreci presude i izrekao im novčane kazne, u iznosima kako je u izreci navedeno, smatrajući da će se kod okrivljenih u ovom slučaju ovako izrečenim novčanim kaznama ostvariti svrha kažnjavanja. Sud je cijenio značaj i težinu počinjenog prekršaja, imovno stanje i stupanj odgovornosti okrivljenih kao i okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen. Sud je okrivljenicima kao olakšavajuću okolnost cijenio činjenicu da se radi o mladim osobama. III okrivljeniku otežavajućih okolnosti nije nađeno. I, II i IV okrivljenici Sud je kao otežavajuću okolnost cijenio činjenicu da su do sada prekršajno kažnjavane za djela prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Za navedeno djelo prekršaja propisana je novčana kazna u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana.
26.Temeljem odredbe citirane u izreci presude, Sud je okrivljenike oslobodio plaćanja troškova prekršajnog postupka.
Zagreb, 16. listopad 2025.
Zapisničarka
Sudac
Mirjana Šupljika Svetec
Vesna Fumiš
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude žalba nije dopuštena.
Ova presuda je pravomoćna.
Dostavna naredba:
1. I-okrivljenici, CU, putem braniteljice Odvjetnica ĐU, [adresa]
2. II-okrivljenici, KU, putem braniteljice Odvjetnica ĐU, [adresa]
3. III okrivljeniku, EUM, putem braniteljice Odvjetnica ĐU, [adresa]
4. IV okrivljenici, EU, putem braniteljice Odvjetnica ĐU, [adresa]
5. Braniteljici, Odvjetnica ĐU, [adresa]
6. Tužitelju VIII Policijskoj postaja, Kruge 52, Zagreb,
7. Pismohrana – ovdje
