Pn-37/2022-43
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U SAMOBORU
Samobor, Obrtnička 2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sucu toga suda Mireli Crnjak kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja JR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Bišćanu, odvjetniku u Samoboru protiv tuženika 1. ER, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. Vugrovec gradnja j.d.o.o., OIB: 29698107299, iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Filipu Tonkoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, na ročištu za glavnu raspravu održanom 29. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, te punomoćnika I.-vo i II-go tuženika, sukladno čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01, 117/03., 88/05., 2/07 - Odluka USRH, 84/08.,96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 35/13,70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP-a), 16. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I.Tuženici 1. ER iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. VUGROVEC GRADNJA j.d.o.o., OIB 29698107299, [adresa], 10360 Vugrovec Donji, dužni su tužitelju ĆR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete solidarno platiti iznos od 4.702,50 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 17. ožujka 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 31.12.2024. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 1.1.2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
II. Tuženici 1. ER iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. VUGROVEC GRADNJA j.d.o.o., OIB 29698107299, [adresa], 10360 Vugrovec Donji, dužni su tužitelju ĆR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.935,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po istoj stopi, koja teče od dana 16. rujna 2025. kao dana presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica], u naravi Nad Hrastina u Kipiš ukupne površine 1903 m2, zgrada 141 m2, oranica 895 m2, kuća br.29a 87 m2,dvorište 673 m2, kuća nad Hrastina u Kipiš 107 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u [adresa] na adresi [adresa], a da je 1-vo tuženik ER osobno te kao direktor II-go tuženika 21. svibnja 2021. pristupio na nekretninu u vlasništvu tužitelja te najprije u razgovoru sa suprugom tužitelja ĆR J tražio ključeve da vidi poslovni prostor koji je navodno društvo Vugovec gradnja j.d.o.o zakupilo od ŠR, oca tužitelja, temeljem Ugovora o zakupu poslovnog prostora. No otac tužitelja ŠR nije vlasnik niti posjednik označenog poslovnog prostora već ima upisano pravo plodouživanja na 568/1903 dijela predmetne nekretnine, a za koje je dospjela obveza brisanja tereta na predmetnoj nekretnini temeljem članka II. Dodatka Sporazuma, a u vezi izmjene Sporazuma od 13.01.2015. Kako supruga tužitelja nije dala ključeve jer ih nije niti imala jer su bili kod tužitelja, tuženici su izvršili provalu trgajući vrata predprostora-terase, a potom je pozvana policija. Nadalje, ER je i dana 07. lipnja 2021. ponovno pokušao provaliti, tada je razbio prozor predprostora (teresu) te uništio glavna ulazna vrata lokala zbog čega je nastala šteta na imovini tužitelja. Tada je tužitelj stigao te pripriječio put tuženiku i pozvao policiju koja ga je udaljila s mjesta događaja. Štetnim događajem oštećena su dvoja ulazna vrata i prozori te je tužitelju nastala šteta u iznosu od 28.039,00 kn, stoga da bi se ista sanirala potrebna je nova stolarija sukladno ponudama koje tužitelj dostavlja u spis i to kako slijedi: PVC dvokrilna ulazna vrata 1300 x 2100mm; PVC jednokrilni otklopni prozor 900x360 mm; Vanjska aluminijska žaluzina 2500x1500 2 komada; Demontaža starih vrata, izrada novih hrastovih vrata sa dva krila 2100x1400 deb.80 mm. Tužitelj zbog pretrpljene štete koju su uzrokovali tuženici na njegovoj imovini od istih potražuje novčanu naknadu imovinske štete u iznosu od 28.039,00 kn sve temeljem ponuda koje dostavlja. Nadalje, tužitelj ističe kako je I.vo-tuženiku uputio opomenu i pozvao ga na plaćanje nastale štete no isti se na opomenu oglušio.
2. Prvo i drugo tuženici u odgovoru na tužbu navode da osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, osporavaju nastanak štetnog događaja, odgovornost tuženika, osnovu i visinu, aktivnu legitimaciju tužitelja te pasivnu legitimaciju tuženika. Naime, tužitelj podnosi tužbu protiv I. i II. tuženika iako oni uopće ne mogu biti odgovorni za ikakvu nastalu štetu obzirom da su sve radnje poduzimali u skladu s dogovorom s zakupodavcem, odnosno s ŠR koji im je predao ključeve prostora i koji je odobrio sve radnje obzirom da je bio ovlašten u cijelosti raspolagati prostorom. Načelom povjerenja u zemljišne knjige vidljivo je da je ŠR upisan kao nositelj prava plodouživanja te se kao takav predstavljao i tuženicima. Nadalje, potpuno je jasno kako I. tuženik nije mogao postupati u dvostrukom svojstvu, odnosno isti nije mogao djelovati kao fizička osoba i kao zaposlenik II. tuženika. Dakle I. tuženik je djelovao ili u svojstvu fizičke osobe pa je promašena pasivna legitimacija u odnosu na II. tuženika, ili je postupao kao zaposlenik po nalogu II. tuženika, u kojem slučaju je promašena pasivna legitimacija u odnosu na I. tuženika.
ŠR i II. tuženik su dana 14. svibnja 2021. godine zaključili Ugovor o zakupu poslovnog prostora, i to upravo gore navedenog poslovnog prostora, i to za potrebe obavljanja ugostiteljske djelatnosti te eventualno za korištenje parkirališta i daljnjeg upravljanja prostorom. Također je ugovoreno kako bi svi radovi koje bi II. tuženik izveo radi uređenja prostora – poboljšice, bili uključeni u cijenu zakupa. Predmetni ugovor ovjeren je od strane javnog bilježnika Milke Čergar, Ninska 1, Sesvete, istoga dana pod brojem ovjere OV-5339/2021. Shodno navedenom, u skladu sa sklopljenim ugovorom II. tuženik je 21. svibnja 2021. godine pokušao stupiti u prostor radi izvršavanja svojeg prava iz ugovora. ŠR je II. tuženiku predao i ključeve prostora, međutim tužitelj je onemogućio ulazak u prostor promjenom brave zbog čega je II. tuženik morao vrata prostora prisilno otvoriti skidanjem brave. Naime, upravo iz potvrde od 20.07.2021. godine koja opisuje događaj od 21.05.2021. godine, vidljivo je kako je tužitelj sprječavao ulazak u prostor izjavama da ŠR nije dopušteno davati prostor u zakup. Navedeno je potpuno suprotno svrsi prava plodouživanja kako je ono uređeno pravila Tuženi osporavaju da bi uništili bilo kakva vrata, prozor i žaluzine, a posebno da tužitelj ima pravo na posve novu stolariju, jer tužitelj ne dostavlja dokaze da bi ta šteta zaista nastala, iz priloženih fotografija nije niti vidljiva šteta niti da bi ovi dijelovi nekretnine bili sačinjeni od materijala za koji su prikupljene ponude. Među fotografijama nalazi se nekoliko mutnih fotografija vrata, iz kojih nisu vidljiva ikakva oštećenja osim činjenice da nedostaje brava, a koju je ČR skinuo kako bi se vrata mogla otvoriti obzirom da II. tuženik nije mogao stupiti u prostor za koji je sklopio Ugovor o zakupu i plaćao zakupninu. Sve navedeno napravljeno je u skladu s dogovorom s ŠR. Osporava se bilo kakvo oštećenje drugih stvari, prozora, žaluzina ili ostalih dijelova prostora obzirom da to II tuženiku nije niti bilo u interesu budući da je u planu bilo obavljanje ugostiteljske djelatnosti na u predmetnom lokalu. Nadalje, čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima propisana je svrha naknade štete, a ta je uspostava prijašnjeg stanja. Dakle tužitelj uopće nije uzeo u obzir je li moguć popravak stvari za koje tvrdi da su oštećene (još jednom se naglašava kako tuženici osporavaju da bi oni počinili ikakvu štetnu radnju prema tužitelju) i njihovo vraćanje u prvobitno stanje, kao i vrijednost koju su te stvari imale prije navodnog štetnog događaja. Dakle tužitelj postavljenim tužbenim zahtjevom nastoji stara vrata zamijeniti potpuno novima rađenima po mjeri, i to sve na teret tuženika. Očito je da se tužitelj nastoji okoristiti ovom situacijom, bez pravne osnove, i potpuno promašene visine potraživanja. Shodno svemu navedenom, sporna je u potpunosti i aktivna legitimacija obzirom da šteta nije mogla nastati tužitelju već isključivo ŠR koji je jedini bio ovlašten upravljati prostorom i koji je prostor dao u zakup II. tuženiku, te koji je u potpunosti i odobrio radnju ulaska u prostor skidanjem brave shodno čemu su tuženici postupali u dobroj vjeri ne ulazeći u odnos između vlasnika nekretnine i ŠR kao plodouživatelja. Ako tužitelj smatra da mu je napravljena kakva šteta, isti je bio dužan tužbeni zahtjev usmjeriti prema ŠR koji je sve radnje odobrio, prostor dao u zakup II. tuženiku i naveo tuženici predlažu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i obvezati ga na naknadu troška parničnog postupka.
3. Tužitelj je nakon provedenog građevinskog vještačenja povećao tužbeni zahtjev podneskom od 4. ožujka 2025. na isplatu iznosa od 4.702,50 EUR (dok je iznos naznačen u tužbi 3.854,13 EUR), pa iako se tuženik povećanju protivio, sud je istu dopustio, u smislu odredbe čl. 190. st.3. ZPP-a smatrajući da je preinaka svrsishodna, jer je tužitelj tek nakon provedenog vještačenja saznao visinu štete, a sudski vještak građevinske struke prilikom usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja naveo je da su se cijene povećale u međuvremenu, i to od očevida na licu mjesta do davanja usmenog nalaza. Dakle, povećanje tužbenog zahtjeva je opravdano.
4. Radi osnovanosti tužbenog zahtjeva izvršen je uvid u ovosudni spis posl.br. K-85/22, zk izvadak za čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 5-6), Potvrda PP Samobor od 20. srpnja 2021. (list 7-8), Potvrda PP Samobor od 1. srpnja 2021. (list 9), Ponude za stolariju (list 17-19), opomena pred tužbu (list 20), Ugovor o zakupu poslovnog prostora os 14. Svibnja 2021. (list 34-36), Otkaz ugovora o zakupu od 16. rujna 2022. (list 51), Izjava ŠR od 16. rujna 2022. (list 53), brisovno očitovanje od 16. rujna 2022. (list 55), Izvadak iz obrtnog registra (list 65), nalaz i mišljenje sudskog vještaka JRJ od 30. travnja 2024. (list 101-121), saslušan je tužitelj (list 74-75), I-vo tuženik (list 75-76), JRJ (list 146-147)
4.1. Odbijen je prijedlog tuženika za provođenjem novog građevinskog vještačenja obzirom da je građevinski vještak dipl. ing. JRJ jasno i stručno izradila i usmeno obrazložila pisani nalaz i mišljenje.
5.Tužbeni zahtjev iz tužbe je osnovan.
6.Nije sporno da je tužitelj vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica], Nad Hrastina u Kipiš ukupne površine 1903 m2, zgrada 141 m2, oranica 895 m2, kuća br.29a 87 m2,dvorište 673 m2, kuća nad Hrastina u Kipiš 107 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u [adresa] na adresi [adresa]
6.1.Nije sporno je ŠR, [adresa], u vrijeme nastanka štete bio uknjižen kao nositelj prava plodouživanja na 568/1903 dijela navedene nekretnine, koje uživanje u naravi predstavlja tri prostorije u prizemlju kuće i terase od 168 m2 i dvorište od 400 m2, a što proizlazi iz C lista izvatka iz BZP za k. o. [katastarska općina].
6.2.Nije sporno da su ŠR (tužiteljev otac), zastupan po punomoćniku I- vo tuženiku ER i II-go tuženik Vugrovec gradanja j.d.o.o. iz Vurgovca Donjeg, 11. svibnja 2021., zaključili Ugovor o zakupu poslovnog prostora u Klokočevcu 29A, prizemlje, a koji je ovjeren kod javnog bilježnika Milke Čergar u Sesvetama broj OV-5339/2021 14. svibnja 2021., za potrebe obavljanja ugostiteljske djelatnosti te eventualno za korištenje parkirališta i daljnjeg upravljanja prostorom, za iznos zakupnine od 500,00 kuna.
6.3.Nije sporno da je ŠR, zastupan po punomoćniku I-vo tuženiku, s II- go tuženikom dogovorio kako bi svi radovi koje bi II-go tuženik izveo radi uređenja prostora – poboljšice, bili uključeni u cijenu zakupa.
6.4. Nije sporno da je 7. lipnja 2021. na licu mjesta I-vo tuženik a prema njegovoj izjavi u predmetu K-85/22, odvijačem odvio šarafe na aluminijskom prozoru na terasi, otvorio ga, ušao u unutrašnjost te pajserom nasilno otvorio drvena vrata, a sve smatrajući da mu punomoć ŠR daje i ovo pravo, nakon čega je intervenirala policija.
6.5. Nije sporno da je tužitelj Presudom ovog suda posl. broj K-85/22 od 24. veljače 2023. oslobođen optužbe da bi 7. lipnja 2021. prijetio I-vo tuženiku, kako mu se optužbom stavljalo na teret.
7. Sporno je u ovom postupku: aktivna legitimaciju tužitelja, pasivna legitimaciju tuženika, nastanak štetnog događaja, odgovornost 1. i 2. tuženika za štetu, osnova i visina zahtjeva.
8. U pogledu aktivne legitimacije tužitelja valja napomenuti da je tužitelj vlasnik stvari-poslovnog prostora na kojemu je nastupila šteta te aktivno legitimiran za podnošenje tužbe, stoga prigovor nedostatka aktivne legitimacije nije osnovan.
8.1. Pasivna legitimacija I-vo tuženika očituje se u okolnosti da je 21. svibnja 2021. Policijska postaja Samobor zabilježila događaj po prijavi supruge tužitelja da su njoj dva nepoznata muškarca nasilno otvorili bravu na ulaznim vratima poslovnog prostora, dok su djelatnici policije nesporno utvrdili da su te osobe I-vo tuženik ER, te ČR. Također, novi događaj zbio se 7. lipnja 2021. kada je došlo je do verbalnog obračuna između tužitelja i I-vo tuženika ER na nekretnini tužitelja. Dakle, ĐR je osobno svakako počinitelj štete, a što je i naveo u izjavama u kaznenom postupku u koji spis je sud izvršio uvid, ali i izjavi danoj pred ovim parničnim sudom, time da je u oba navrata naveo da je smatrao da ima pravo ući u poslovni prostor temeljem punomoći koju mu je izdao ŠR kao ovlaštenik prava plodouživanja, i temeljem Ugovora o zajmu sklopljenim s tvrtkom Vugrovec gradnja j.d.o.o., kojemu je direktor njega supruga. Dakle, kada se uzme u obzir izjava I-vo tuženika da je na lice mjesta dolazio kao djelatnik tvrtke koja je imala sklopljen ugovor o zakupu predmetnog poslovnog prostora s ŠR, a koji ugovor je upravo on sklopio s tom tvrtkom kao punomoćnik ŠR, onda je nesumnjivo da je na nekretninu tužitelja dolazio upravo u svrhu ulaska u prostor i kao punomoćnik ŠR dakle kao fizička osoba ali i ulaska tvrtke s kojom je kao punomoćnik sklopio Ugovor o zakupu i koja je imala nakanu poslovati u predmetnom poslovnom prostoru. Dakle za nedopuštene radnje obijanja brave i uništavanja stolarije na tuđoj stvari, pasivno su legitimirani isključivo I-vo i II-go tuženici.
9.Nesumnjivo je tužiteljev otac ŠR u vrijeme nasilnog ulaska u poslovni prostor i to 21. svibnja 2021. te 7. lipnja 2021. ima upisano pravo plodouživanja na dijelu kuće koji predstavlja poslovni prostor.
10. Pravo plodouživanja određeno sadržajem čl. 203.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZV-a) kao osobna služnost u vrijeme počinjenja štete, dakle u vrijeme kada je još imao ovo pravo upisano u zemljišnu knjigu, ovlašćivalo ŠR da se u svakom pogledu služiti tuđom stvari u skladu s njenom namjenom i čuvajući joj supstancu, dok je vlasnik stvari bio dužan trpjeti izvršavanje plodouživateljeve ovlasti.
10.1 Međutim, predmetni poslovni prostor nije u namjeni poslovnog prostora- ugostiteljskog objekta prema izjavi tužitelja ali i podataka iz Izvatka iz obrtnog registra (list 65) razvidno je da je taj obrt bio u prekidu privremene obustave obrta još od 2007. dakle prije petnaest godina od štetnih radnji. Svakako, pravo plodouživanja označava pravo stanovanja, pa je ŠR mogao trećoj osobi dati na uporabu stvar na kojoj je imao to pravo samo u svrhu stanovanja odnosno onoliko prava koliko i sam ima. Dakle, pravo plodouživanja u konkretnom slučaju ne znači da nositelj toga prava može i nadalje stjecati plodove na način da u tužiteljevoj nekretnini, nakon tolikog proteka vremena, otvori ponovo ugostiteljski objekt bez dozvole vlasnika nekretnine. To prelazi ovlasti plodouživatelja koji može koristiti stvar za stanovanje, odnosno dati trećoj osobi da u istoj stanuje, dok vođenje ugostiteljske djelatnosti defitinitivno izlazi iz ovog okvira
10.2.Svaka druga uporaba stvari koja ne služi stanovanju, po mišljenju suda morala se dogovoriti isključivo s vlasnikom stvari odnosno tužiteljem, jer je riječ o bučnoj djelatnosti koja prelazi okriv redovitog sadržaja plodouživnja, posebno jer je predmetni poslovni prostor u sklopu obiteljske kuće tužitelja.
11. Da je I-vo tuženik prekoračio svoje ovlasti kao punomoćnik ŠR nastupaju kao njegov punomoćnik ali i djelatnik II-go tuženika, svakako govori činjenica da smatra da mu temeljem Ugovora o zakupu, pripada pravo nasilno (pajserom, provlačenjem kroz prozor i sl.) ulaziti u poslovni prostor jer za nasilno postupanje nema zakonskog opravdanja niti osnova.
12. Svakako, tijekom ovog postupka sam ŠR dao je izjavu ovjerenu po javnom bilježniku Bori Bubnjiću, [adresa], dana 16.09.2022., OV -2496/2022, kojom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje kako su društvo Vugrovec gradnja d.o.o., Sesvete i direktor ER bili upoznati s činjenicom da je upravo tužitelj u nesmetanom posjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica], u naravi Nad Hrastina u Kipiš ukupne površine 1903 m2, zgrada 141 m2, oranica 895 m2, kuća br.29a 87 m2,dvorište 673 m2, kuća nad Hrastina u Kipiš 107 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u [adresa] na adresi [adresa], te je u međuvremenu brisano pravo ploouživanja iz zemljišnih knjiga kao teret na predmetnoj nekretnini temeljem ovjerene izjave po javnom bilježniku Bori Bubnjiću, [adresa], dana 16.09.2022. g., OV -2498/2022, kojom se ŠR odriče prava na gore naznačeno pravo plodouživanja, te izjavom od istog dana otkazao Ugovor o zakupu poslovnog prostora od dana 15.05.2021. te je opozvao i punomoć koju je dao ER.
13. Stoga tuženici neosnovano osporavaju osnovu tužbenog zahtjeva obzirom da nema opravdanja da je tvrtka (odnosno II-go tuženik) i član društva te iste tvrtke (odnosno I-vo tuženik) uporabom sile ulazila u nekretninu u tuđem vlasništvu (tužitelja) na što ih SR sigurno niti bio ovlašten ovlastiti.
13.1.Dapače, I-vo tuženik je nastupao kao punomoćnik ŽR međutim temeljem čl. 89.a. ZPP-a I-vo tuženik uopće nije osoba koja je ŠR mogla zastupati u bilo kojem pravnom poslu, jer nije odvjetnik a niti srodnik po krvi u pravnoj liniji, brat, sestra ii bračni drug, stoga je I-vo tuženik u svoje ime i za račun II-go tuženik provalio u nekretninu tužitelja a temeljem takvih njegovih radnji nastala je na stvari tužitelja imovinska šteta.
13.2.Bespredmetno je nadalje i pozivanje tuženika na odredbu čl. 11. Ugovora o zakupu kojom je ugovoreno II-go tuženikovo pravo da bez prethodnog pitanja „daje u najam prostor, poduzima sve pravne radnje za koje se ukaže potreba, izvodi preinake i građevinske radove, pribavlja mu uvjete, prenamjena prostora…“, jer nitko ne može vršiti radove u određenom prostoru bez suglasnosti vlasnika nekretnine, pa se ovakvo pravo ne može protivno odredbama ZV-a steći ugovaranjem, a niti "tumačenjem" javnog bilježnika kako je u svojoj izjavi naveo I-vo tuženik.
13.3. Za ovaj sud potpuno je nesumnjivo da su tuženici uzrokovali imovinsku štetu na tužiteljevoj stvari.
14. Sukladno čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05. i 41/08 i 78/15, 78/15 dalje u tekstu ZOO-a) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
14.1. Odredbom čl. 1085. st. 3. ZOO-a propisano je da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba (nesumnjivo I-vo i II-go tuženici) dužna je isplatiti oštećeniku (tužitelju) odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.
15. Na okolnost visine i opsega štete za koju odgovaraju tuženici proveden je očevid na licu mjesta uz j građevinskog vještaka JRJ.
16.U pisanom nalazu i mišljenju od 30. travnja 2024. sudski vještak zaključuje da je riječ o prizemnom dijelu koji je bio u funkciji poslovnog prostora na adresi [adresa] u [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve upisano u zk ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetni prostor izgleda kao dograđena zatvorena drvena terasa. Nosiva konstrukcija je drvena sa ispunom na vanjskim zidovima, pretpostavka je opeka sa završnim slojem žbuka i aluminijskom stolarijom na otvorima prozora i vrata. Krovište je drveno, jednostrešno sa pokrovom od lima. Na podu se nalazi kamena obloga kao i na dijelu zida. Prostor je zapušten, devastirani su dijelovi vanjske i unutarnje stolarije, te je van funkcije. Na i u predmetnom dijelu objekta vidljiva je šteta za koju tužitelj tvrdi da mu je nastala radnjom tuženika. Na koji je način šteta nastala ne mogu tvrditi, vidljiva su oštećenja na vanjskoj i unutarnjoj stolariji, a prema pretpostavci nastala su fizičkim djelovanjem. Šteta se očituje u devastiranim dijelovima vanjske i unutarnje stolarije, sve je ranije navedeno uz priloženu fotodokumentaciju. Šteta je nastala fizičkim djelovanjem. Odnosi se na oštećenu vanjsku aluminijsku stolariju i to: dvokrilna ulazna vrata, jednokrilni aluminijski prozor, alumunijsku žaluzinu, te drvenu stolariju i to: drvena hrastova vrata, sve prema detaljnom opisu na listu 20 i 21 nalaza (list 118 do 119 spisa). Popravak štete obuhvaća nabavu, materijala, izradu novih okvira, transport, dovoz, kvalitetnu ugradnju uz potrebnu opremu te čišćenje gradilišta i odvoz kompletne šute, te vještak utvrđuje da ukupna imovinska šteta iznosi 4.702,50 EUR.
17.Sudski vještak je u pisanom očitovanju od 1. listopada 2024. na prigovore tuženika navela da je stolarija izuzetno bitan element svakog doma - ona osigurava privatnost, pruža sigurnost i zaštitu, štiti objekt od vanjskih utjecaja te doprinosi estetskom izgledu objekta. Obzirom da elementi oštećene stolarije moraju zadovoljiti estetske i funkcionalne kriterije, te uništeno ili oštećeno nije moguće razgraničiti, isto je potrebno zamijeniti u cijelosti jer popravak kod ovakvih oštećenja nije moguć, a da pritom budu zadovoljeni gore navedeni kriteriji. Očitovanje o vrijednosti stvari prije navedenog oštećenja nije zadatak ovog vještačenja. Procjembeni elaborat načinjen je temeljem pravila struke, Zakona o procijeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015) i Zakona o gradnji (NN 153/13, NN 20/17, NN 39/19, NN 125/19), te u cijelosti ostala kod nalaza i mišljenja.
18. Ispitana na ročištu dana 8. srpnja 2025. vještak JRJ navela je da nije moguć popravak oštećene stolarije jer da se stolarski elementi prozori i vrata izvode se prema tehničkim propisima za prozore i vrata NN 69/06, stolarski elementi su elementi svaki za sebe, imaju svoja tehnička svojstva koja moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za njihovu krajnju namjenu i moraju biti specificirani prema normi HRN EN 14351-1-2006, dok staklo u građevinarstvu mora biti specificirano prema istoj normi HRN EN 572-9:2005. Svi stolarski elementi koji se ugrađuju moraju imati završnu obradu i moraju biti izvedeni od materijala bez pukotina, kvrga, te mehaničkih oštećenja. Svi stolarski elementi isporučuju se kao gotov finalni proizvod. Ne može se ugrađivati dio po dio tog elementa, znači ne može se proizvoditi i sastavljati na gradilištu, jer mora zadovoljavati estetske i funkcionalne kriterije. Laički rečeno stolarski element ne može se krpati osim ako je riječ o manjem oštećenjima npr. ogrebotina, da se u slučaju dvokrilnih vrata a kada je oštećeno samo jedno krilo prema standardima mijenjaju se oba krila, jer se ne zna proizvođač, tip profila, ral boje da bi se sve izvelo prema pravilima struke, odnosno to krilo koje bi se samostalno mijenjalo ne bi zadovoljavalo svojstva odnosno pravilno brtvilo (dihtalo).
19.Iz pisanog i usmenog nalaza i mišljenja nesumnjivo proizlazi da uspostava prijašnjeg stanja popravkom oštećenih stvari nije moguća, oštećene stvari jasno su opisane u nalazu i mišljenju sudskog vještaka, utvrđene očevidom na licu mjesta koje nije promijenjeno od štetnih događaja, pa su tuženici kao odgovorni za štetu, dužni istu naknaditi tužitelju u utvrđenoj visini od 4.702,50 EUR.
20. Visina imovinske štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke kojom se utvrđuje da je šteta nastala, a ista je utvrđena stručnim nalazom i mišljenjem vještaka JRJ, neposrednim opažanjem suda mjesta događaja koje nije izmijenjeno, a uz napomenu da je sud uzeo u obzirom da je vještak izračunala vrijednosti za prosječnu kvalitetu stvari, dok u međuvremenu su sve cijene otišle gore.
21. Slijedom svega navedenog, valjalo je uređeni tužbeni zahtjev kao osnovan prihvatiti u cijelosti, te je temeljem odredbe čl. 1045. st. 1. i čl. 1046. ZOO-a odlučeno kao u izreci presude, točka I.
21.1.Kamate su određene sukladno čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a a teku od 17. ožujka 2022. kao dana podnošenja tužbe do isplate.
22.Tužitelju zastupanom po odvjetniku, sukladno Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore („Narodne novine“ br: 148/09 i 142/12 dalje: OT) i čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, temeljem vrijednosti predmeta spora, nužnosti nastanka troškova, vrijednosti boda od 2,00 EUR, pripada pravo na nagradu za: sastav tužbe iznos od 200,00 EUR (Tbr. 7.t.1. OT), sastav podneska od 30.1.2023. iznos od 200,00 eura (Tbr. 8.t.1. OT), zastupanje na raspravi 17. listopada 2023. (Tbr.9.t.1. OT), očevidu održanom 12. ožujka 2024. (Tbr. 9.t.7 OT ), raspravi dana 8. srpnja 2025. (Tbr 9.t.1. OT) te raspravi 29. rujna 2025. (Tbr. 9. t.1. OT) za svako iznos od 200,00 EUR, sastav podneska od 5. ožujka 2025. iznos od 200,00 EUR, , trošak građevinskog vještačenja iznos od 400,00 EUR, sudska pristojba na tužbu od 42,50 EUR, sudska pristojba na presudu od 93,48 EUR, sveukupno 1.935,00 EUR. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude, točka II.
U Samoboru, 16. listopada 2025.
Sudac:
Mirela Crnjak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u 3 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.
Rj
Dna Tužitelj po pun. uz s.p. na presudu
Tuženik po pun.
Kal. 30 dana
