Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-698/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene GF, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), rješavajući o žalbi okrivljenice, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu od 6. studenoga 2023., poslovni broj: 59 Pp-10101/2023, u sjednici vijeća održanoj 16. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba okrivljene GF kao neosnovana i pobijana prvostupanjska presuda potvrđuje.
II
Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okr. GF dužna je naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 EUR (šezdeset eura), u roku trideset dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okrivljena GF proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci počinila prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te joj je na temelju citiranog propisa izrečena novčana kazna u iznosu od 660,00 eura, koju je dužna platiti u roku od trideset dana po pravomoćnosti presude.
1.1. Uz novčanu kaznu, okrivljenici je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjeseca.
1.2. Okrivljenica je sukladno odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezna naknaditi i troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 26,54 eura.
2. Protiv te prvostupanjske presude okrivljenica je pravodobno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji.
2.1. Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njezina žalba prihvati.
3. Žalba je neosnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u pogledu bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, ovaj sud ocjenjuje da je izreka pobijane prvostupanjske presude razumljiva i sadrži sve bitne elemente sukladno odredbe članka 183. Prekršajnog zakona, tako da je iz činjenica i okolnosti koje čine obilježja djela razvidno za koja je djela okrivljenica proglašena krivom, uz jasno određenje kazne i zaštitne mjere za počinjeni prekršaj. Bez uspjeha žaliteljica ističe nesuglasje izreke i obrazloženja u pogledu zaštitne mjere, budući da je zaštitna mjera zbrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjeseca izrečena jasno i određeno, u kojem smislu su za to dani i razlozi, s time da prvostupanjski sud pravilno obrazložio da će se u trajanje tako izrečene mjere uračunati vrijeme koje je žaliteljici bila privremeno oduzeta vozačka dozvola mjerom opreza (u smislu odredbe članka 130. st. 9. Prekršajnog zakona). Okolnost da vrijeme trajanja mjere opreza nije navedeno u izreci pobijane presude ne čini presudu kontradiktornom obrazloženju, u pogledu izrečene mjere, pa suprotno tvrdnje žaliteljice isto nije od utjecaja na mogućnost ispitivanja presude u pogledu izrečene zaštitne mjere. Stoga je ocijenjeno da žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.
6. Neosnovano žaliteljica ističe povredu materijalnog prekršajnog prava, tvrdeći o da je primijenjen pogrešan Zakon koji nije bio na snazi u vrijeme počinjenja djela. Naime, nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio su na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) koji zbog konverzije novčane valute propisuje nešto nižu novčanu kaznu za predmetni prekršaj (od 660,00 do 1.990,00 eura) u odnosu na Zakon vremena počinjenja djela (od 5.000,00 do 15.000,00 kuna računajući prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450). Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Budući da novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) propisuje blažu novčanu kaznu u minimalno i maksimalno propisanom iznosu, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio novi Zakon.
7. Razmatrajući odluku o kazni u pogledu navoda žalbe i ovaj sud smatra da je za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna u zakonom propisanim granicama, imajući na umu težinu i značaj počinjenog prekršaja, kao i sve okolnosti konkretnog slučaja mjerodavne za vrstu i mjeru kazne, te nije prestrogo odmjerena. Suprotno tvrdnji žaliteljice, prvostupanjski sud je već u dovoljnoj mjeri vrednovao njezino primjereno ponašanje nakon počinjenja djela, prethodnu nekažnjavanost kako je to izrijekom naveo u pobijanoj odluci, što je upravo i rezultiralo odmjeravanjem kazne u minimalno propisanom iznosu. Težina djela i stupanj ugrožavanja drugih sudionika u prometu ne opravdavaju blaže kažnjavanje, niti žaliteljica ističe i doprinosi dokaze o postojanju naročito olakotnih okolnosti koje bi učinile osnovanim ublažavanje kazne. Stoga izrečenu kaznu i ovaj sud smatra primjerenom i pogodnom za ostvarivanje svrhe kažnjavanja, odnosno da će se njome u dovoljnoj mjeri djelovati na buduće ponašanje okrivljenice i ostalih da ne čine takve prekršaje.
7.1. Valja istaknuti da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene kazne, u za to određenom roku.
8. Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjeseca u pogledu navoda žalbe ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud opravdano i zakonito (u smislu odredbe članka 58. Prekršajnog zakona) izrekao tu zaštitnu mjeru, s obzirom na težinu i opasnost počinjenog prekršaja, koja proizlazi iz znatnog stupnja koncentracije alkohola i u potpunosti opravdava izricanje zaštitne mjere. Prilikom određivanja trajanja zaštitne mjere očito je već i prvostupanjski sud u dovoljnoj mjeri imao na umu životne prilike okrivljenice, s obzirom na već određeno najkraće zakonom propisano vrijeme trajanja zaštitne mjere, pa je i ovaj sud mišljenja da je zaštitna mjera određena sukladno naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju u smislu članka 51. a Prekršajnog zakona, s time da će se u trajanje zaštitne mjere uračunati i vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole mjerom opreza po policiji.
Navodi žaliteljice kojima ne ističe (i ne dokumentira) nikakve nove okolnosti ne dovode u pitanje osnovanost izrečene zaštitne mjere u minimalno propisanom trajanju.
9. Paušalni iznos troškova drugostupanjskog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona kojom je propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN broj 18/13), s obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka, te materijalne prilike žaliteljice.
10. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 16. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
