REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-7670/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Eter, uz sudjelovanje Jasminke Češković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice KG zastupane po braniteljici KGV odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 62. st. 2. u vezi čl. 293. st. 2. i čl. 175. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.) povodom prigovora okrivljenice na prekršajni nalog PUZ, I postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/25-3/1767, Urbroj: 511-19-44-25-1 od 28. siječnja 2025., nakon javne glavne rasprave zaključene 13. listopada 2025., javno je objavio presudu 16. listopada 2025. i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)

okrivljenica: KG, kći ČG i PG, djev. K, rođena **.**.1991. u [adresa], državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], neudana, bez djece, pismena, SSS, zaposlena, po zanimanju kuharica, s mjesečnim primanjima od oko 1.100,00 eura, s prebivalištem u [adresa], prekršajno osuđivana, protiv nje se ne vodi prekršajni postupak za ista djela prekršaja

kriva je

1. što je dana 5. siječnja 2024. u 14,48 sati upravljala vozilom M1, marke Smart, reg. oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom Ulice Isidora Kršnjavoga, prometnom trakom za ravno i lijevo u smjeru istoka, dolaskom do raskrižja sa Savskom cestom i Vukotinovićevom ulicom na kojem raskrižju se prometom upravlja semaforima koji su u trenutku prometne nesreće radili automatski i ispravno, ušla je u raskrižje na znak zelenog svjetla na semaforu iako je gustoća prometa takva da se očito morala zaustaviti u istočnom djelu raskrižja na tramvajskim tračnicama i na taj način ometala promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika i promet pješaka budući da je došlo do promjene svjetala na semaforima i dopušten je promet vozilima s bočnih kolnika kao i prometu pješaka te kako bi omogućila neometan promet tramvaju koji je dolazio s desne strane iz smjera juga, krenula je napuštali raskrižje prestrojavajući se u srednju prometnu traku na obilježeni pješački prijelaz, a da pritom nije propustila pješaka koji se kreće obilježenim pješačkim prijelazom kojemu je promet u međuvremenu dopušten pa je tako prednjim lijevim dijelom vozila naletjela na pješaka FG koji je prelazio kolnik Vukotinovićeve ulice po obilježenom pješačkom prijelazu s istočne strane raskrižja od juga u smjeru sjevera, dolazeći vozačici s njezine desne strane, a isti je od naleta pao na kolnik i zadobio tjelesne ozljede,

dakle, postupila je suprotno odredbi čl. 62. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

čime je počinila prekršaj kažnjiv po članku 62. stavak 2. u vezi čl. 293. st. 2. istog Zakona,

2. što se navedene zgode kao pod točkom 1. izreke nakon prometne nesreće s osobnim automobilom [registarska oznaka] udaljila s mjesta događaja bez da je o tome obavijestila najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju te sačekala dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid,

dakle, okrivljenica je postupila suprotno odredbi čl. 175. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

čime je počinila prekršaj kažnjiv po čl. 175. st. 3. istog Zakona

pa joj se temeljem citiranih propisa, utvrđuje

za prekršaj pod točkom 1. izreke

novčana kazna u iznosu od 390,00 eura (tristo devedeset eura), a

za prekršaj pod točkom 2. izreke

novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura (tisuću tristo dvadeset eura).

Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljenici se izriče

ukupna novčana kazna u iznosu od 1.710,00 eura (tisuću sedamsto deset eura).

II) Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenica u navedenom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

III) Temeljem čl. 58. Prekršajnog zakona okrivljenici se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca, a koja teče od izvršnosti ove presude.

IV) Temeljem odredbe članka 139. stavka 6. u vezi članka 138. stavka 2. točke 1. i 3. Prekršajnog zakona okrivljenicu se u cijelosti oslobađa plaćanja troškova utvrđivanja prekršaja i troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, I postaja prometne policije Zagreb, pod Klasom gornjom izdala je prekršajni nalog protiv okrivljenice zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, na koji nalog je okrivljenica pravovremeno uložila prigovor te je nalog stavljen izvan snage i proveden redovan prekršajni postupak.

2. Okrivljenica je na raspravi održanoj 14. srpnja 2025. u svojoj obrani iskazala da se ne smatra krivom i ne priznaje prekršaje za koje ju se tereti. Predmetne zgode upravljala sam vozilom M1 marke Smart [registarska oznaka] kolnikom Ulice Izidora Kršnjavoga prometnom trakom za ravno i lijevo. Bila je zaustavljena kao druga u koloni vozila na upaljeno crveno svjetlo na raskrižju sa Savskom i Vukotinovićevom ulicom. Semafori su radili normalno to je vrijeme kada ima puno vozila na cesti i bila je gužva, bile su kolone vozila u svim trakama i u svim smjerovima i kada se upalilo zeleno svjetlo, ušla je u raskrižje i polako kretala prema istoku i Vukotinovićevoj ulici. Zbog gužve u raskrižju zaustavila se na tračnicama tramvaja u istočnom dijelu raskrižja i nije mogla izaći iz raskrižja jer je ispred nje bila zaustavljena kolona vozila. Upalilo se zeleno svjetlo vozačima u Savskoj ulici i oni su krenuli u raskrižje. Vidjela je da joj sa desne strane dolazi tramvaj, činilo joj se kao da nema namjeru stati, prestrašila se i obzirom nije zbog vozila ispred sebe mogla produžiti ravno, skrenula je u desno prema srednjoj prometnoj traci da bi propustila tramvaj i kada se približila pješačkom prijelazu koji se nalazi u Vukotinovićevoj ulici ispred sebe je ugledala pješaka koji je prolazio pješački prijelaz na zeleno svjetlo iz smjera juga prema sjeveru. Vozila je izrazito sporo cca 5-10 km/h i kontakt između nje i pješaka se dogodio tako da je pješak ruke stavio na njezinu haubu i ona se odmah zaustavila. Pješak nije pao na kolnik. Izašla je iz vozila, pitala ga je da li je dobro, radilo se o mlađem dečku, rekao joj je samo "idi, idi" i nastavio je svojim putem. Ponovno je ušla u vozilo, vozilo je pomaknula i malo dalje se ponovo zaustavila, izašla iz vozila, pogledala prema tom mladiću više ga nije bilo i napustila je mjesto događaja bez da je pozvala policiju i istu sačekala. Ne osjeća se krivom, ušla je u raskrižje oprezno i normalno, a kako je pješak sam rekao da mu je dobro nije pozvala policiju. Na poseban upit zz braniteljice kako je procijenila da može nesmetano ući u raskrižje, okrivljenica je odgovorila da u trenutku ulaska u raskrižje nije bila gužva u raskrižju, isto je bilo prohodno i nije mogla znati da će se negdje naprijed dogoditi "krkljanac" radi čega će ostati zaglavljena u raskrižju, a na daljnji upit da li su ta spomenuta vozila prolazila tim raskrižjem odgovorila je da ta vozila nisu prolazila kroz predmetno raskrižje već su se uključivala u Vukotinovićevu ulicu malo dalje od raskrižja, a gdje se prometom ne upravlja putem semafora. Na daljnji upit odgovorila je da se u trenutku izlaska iz raskrižja ispred nje nalazilo vozilo kombi i da su se spomenuta vozila uključivala u tu prometnu traku kojom se kretao kombi i ona. Na daljnji upit je odgovorila da u trenutku kada se prestrojavala iz krajnje lijeve prometne trake u srednju, u toj prometnoj traci i ovoj do nje nisu bila zaustavljena vozila i da se ne može točno sjetiti da li se pješak kretao po pješačkom prijelazu ili izvan pješačkog prijelaza gdje se više ne nalaze oznake na kolniku za pješački prijelaz. Na daljnji upit odgovorila je da joj se nakon kontakta sa pješakom činilo da je isti ljut, a ne prestrašen od tog događaja i da je izgledao da mu se žuri i da nije primijetila da bi zadobio bilo kakve ozljede. Na daljnji upit odgovorila je da je te zgode vodila psa veterinaru koji je stradao od drugog psa i da je ona bila uzrujana zbog te situacije sa psom. Otišla je kod veterinara, pas je operiran i odmah iza 16,00 sati policija ju je kontaktirala na telefon vezano za ovaj događaj. Do tada nije pozvala policiju zbog situacije sa psom ali je to namjeravala učiniti jer ju je kopkala ta situacija da je naletjela na pješaka, a odmah slijedeći dan otišla je na policiju u terminu kako su joj rekli. Braniteljica daljnjih pitanja nije imala. U spis je priložila dokumentaciju veterinarske ambulante kao potvrdu obrane okrivljenice te predložila ispitivanje FG kao i da sud od hitne pomoći zatraži podatak o vremenu pozivanja kao i mjestu gdje je njihova intervencija pružena, a sve radi toga što okrivljenica ima saznanja od policije da oštećenik nije pozvao hitnu pomoć na mjestu događaja i u vrijeme neposredno nakon.

2.1. Na raspravi održanoj 9. rujna 2025. okrivljenica je posebno dodala da su se od zadnje rasprave promijenile neke okolnosti tako da je sada nezaposlena i prijavljena na Zavodu za zapošljavanje pa je stoga i lošijeg financijskog stanja nego što je bila zadnji puta. Isto tako dodaje da je njezin otac umirovljenik kao i majka, da je otac teško bolestan, ima rak i liječi se u [adresa], živi u [adresa], a ona ga vozi na kontrole i terapije u Zagreb. Sve to ističe u slučaju kažnjavanja od strane suda i da te činjenice sud uzme u obzir pri odlučivanju. Priložila je u spis dokumentaciju kojom potvrđuje svoje navode.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu od 12. prosinca 2024. (list 19-21 spisa), bolničku prijavu na ime FG od 5. siječnja 2024. (list 26 spisa), pregledao je skicu mjesta događaja (list 28 i 29 spisa), kao i CD medij prometne nesreće i izvršio uvid u izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenicu (list 30-31 spisa). Sud je pregledao i dokumentaciju koju je okrivljenica priložila u spis (list 37-41 spisa) i (list 51-54 spisa). U svojstvu svjedoka ispitao je FG te proveo dokaz suočenja između okrivljenice i svjedoka FG.

3.1. Svjedok FG iskazao je da se dobro sjeća prometne nesreće. Kretao se kao pješak [adresa] prema sjeveroistoku. Došao je do raskrižja Č [adresa] i [adresa], prešao je spojni kolnik [adresa] i [adresa] do prometnog otoka i tu se zaustavio. Čekao je zeleno svjetlo. Isto mu se upalilo, pogledao je na lijevu stranu od kuda dolaze vozila, vidio je vozilo koje se kretalo skroz desnom prometnom trakom od moguće tri, to vozilo je smanjivalo brzinu kretanja, kretalo se raskrižjem, zaključio je da ga vozač vidi i da će stati, krenuo je na pješački prijelaz i tada je vozilo ubrzalo kretanje i prednjim dijelom vozila vozač je naletio na njega i to na njegovu lijevu bočnu stranu u predjelu noge tj. koljena. Srušio se na kolnik, pao na lijevu stranu ispred vozila. Brzo se ustao, vozačica je, ovdje prisutna okrivljena otvorila vrata vozila i provirila, nije ni čuo da bi mu nešto rekla, bio joj je cilj da što prije pređe cestu, a to je i učinio. Vidio je da vozačica nastavlja vožnju i odlazi. Naslonio se na zid zgrade, boljela ga je noga, prišla mu je jedna gospođa, pitala da li je dobro, par minuta nakon toga došao je jedan muškarac koji je rekao da je sve vidio i dao mu svoje podatke. Tada je pozvao roditelje, oni su mu rekli da ostane na tom mjestu, pozvali su policiju i hitnu koja je uskoro i došla, hitna ga je prevezla na Sv. Duh gdje je pregledan. Na poseban upit suda odgovorio je da je prometna situacija po njegovom mišljenju bila uobičajena, nisu bile u raskrižju kolone vozila sa svih strana, bilo je prometa ali bez neke velike gužve. Na daljnji upit suda odgovorio je da nije pratio kretanje okrivljenice prije naleta na njega, da li je mijenjala prometne trake ili nije, da li je prethodno bila u raskrižju zaustavljena ili nije. Na daljnji upit odgovorio je da se sjeća da su srednja i skroz desna prometna traka u trenutku kada se njemu upalilo zeleno svjetlo i kada je stupio na pješački prijelaz bile prohodne, bez zaustavljenih vozila, nije bila kolona vozila jer je tim vozilima u to vrijeme i bilo crveno svjetlo na semaforu jer se njemu upalilo zeleno svjetlo. Na poseban upit braniteljice svjedok je pojasnio da je dobio udarac u lijevu nogu koje su odletjele u zrak, pa je pao na lijevu nogu i lijevu stranu tijela na kolnik, ogrebao je čak i lice, a na hitnoj su mu vadili krv iz noge jer je imao podljev, odnosno nije siguran koje sve pretrage je obavio, a utvrđena mu je ozljeda na lijevoj strani noge natučenje i ogrebotina na licu. Na daljnji upit odgovorio je da je došla hitna na mjesto događaja, prevezla ga u bolnicu i tijekom pretraga došao je policajac kojem je dao podatke o svjedoku kojeg je gore naveo. Na daljnji upit je odgovorio da mu je od osiguranja okrivljenice za zadobivenu ozljedu isplaćena naknada u iznosu od cca 1.100,00 eura. Na daljnji upit braniteljice svjedok je odgovorio da kada je pao da je vidio okrivljenicu kako je otvorila vrata vozila, izvirila iz vozila i nije stekao dojam da mu ona želi nešto posebno pomoći i da on tada nije ništa rekao okrivljenici. Daljnjih pitanja obrana nije imala ali je braniteljica prigovorila iskazu svjedoka u cijelosti jer je protivan dokazima u spisu posebno bolničkoj prijavi i nastalim ozljedama te je predložila pregledavanje CD-a.

3.2. Sud je zajedno sa okrivljenicom i braniteljicom pregledao CD, video snimku prometne nesreće iz koje je vidljivo predmetno raskrižje, vidljivo je da se okrivljenica kreće skroz lijevom prometnom trakom Ulice Kršnjavoga i da su neposredno prije nego što je ušla u raskrižje vozila u srednjoj i skroz desnoj prometnoj traci bila zaustavljena kroz cijelo raskrižje. Vidljivo je da okrivljenica ulazi u raskrižje i zbog kolone vozila ispred nje i kolone vozila u ostalim prometnim trakama, zaustavlja se istočnom dijelu raskrižja na tramvajskim tračnicama. Na prometnom otoku uočava se pješak koji počinje prelaziti pješački prijelaz. U tom trenu počinju se kretati i tramvaji u smjeru sjever-jug koji zaklanjaju prestrojavanje okrivljenice u srednju prometnu traku i nalet na pješaka. Potom je vidljiv trenutak kada se pješak između lijeve i srednje prometne trake naglo ustaje što znači da je prethodno pao na kolnik. Vidljivo je vozilo okrivljenice koje se zaustavlja u srednjoj prometnoj traci nakon pješačkog prijelaza u Vukotinovićevoj ulici. Okrivljenica otvara vrata, a pješak prelazi cestu, saginje se i prima rukama za koljena te za par sekundi kreće prema obližnjoj zgradi gdje se naslanja na zid. Tada okrivljenica sa vozilom odlazi, a nakon kraćeg vremena pješak odlazi s mjesta događaja. Braniteljica i okrivljenica nisu imale primjedbe na pregledani CD ali je braniteljica predložila suočenje između okrivljenice i pješaka upravo na okolnost što se dogodilo nakon naleta njezinog vozila na pješaka odnosno da li je tada bilo komunikacije između njih.

3.3. Sud je po prijedlogu obrane proveo dokaz suočenja između okrivljenice i svjedoka FG te je okrivljenica gledajući u oči svjedoka iskazala: zbog tramvaja sam promijenila prometnu traku i sa prednjim desnim dijelom i retrovizorom naletjela na tebe. Ja sam zaustavila vozilo, upalila sva četiri pokazivača smjera, otvorila vrata, izašla jednom nogom, pojas me sprječavao da izađem cijela iz vozila, ti si se okrenuo prema meni i viknuo: meni je zeleno, ja sam rekla ok, da li si dobro, to sam ponovila dva-tri puta, nisi mi ništa odgovorio ali kada si otišao sa pješačkog prijelaza otišla sam i ja. Svjedok FG gledajući u oči okrivljenicu iskazao je: sjećam se da sam pao na kolnik, ne sjećam se da sam bilo što rekao kao ni vi meni, bio sam u šoku, po izrazu vašeg lica nisam shvatio što mi želite reći i vi ste tada otišli.

3.4. Iz cit. zapisnika o očevidu u bitnome proizlazi da je na mjestu događaja obavljen očevid povodom dojave CG **.**.2024. u 15,14 sati i da je očevid započet istog dana u 16,29 sati. Navedeno je da se nesreća dogodila u raskrižju koje je pregledno, da je kolnik bio suh i čist, promet gust, vrijeme oblačno i da su semafori radili ispravno, a u prometnoj nesreći sudjelovali su u svojstvu pješaka FG, a u svojstvu vozača osobnog vozila [registarska oznaka] okrivljenica KG. Na vozilu [registarska oznaka] oštećenja nisu pronađena. Nakon prometne nesreće okrivljenica je sa vozilom napustila mjesto događaja dok je FG prevezen u bolnicu sa kolima Hitne pomoći. Mjesto događaja je pokriveno kamerama pa je snimka izuzeta, na mjestu nesreće nisu pronađeni tragovi te je predložen svjedok JG. Razgovor je sa sudionicima nesreće obavljen u bolnici i u policijskoj postaji.

3.5. Iz cit. bolničke prijave Kliničke bolnice "Sveti Duh" na ime FG proizlazi da je zaprimljen u bolnicu 5. siječnja 2024. u 15,48 sati, da je po njegovoj izjavi stradao kao pješak u prometnoj nesreći i da mu je dijagnosticirana laka tjelesna ozljeda – natučenje glave i desnog kuka.

3.6. Pregledom cit. skice mjesta događaja dobro je vidljivo raskrižje gdje se dogodila prometna nesreća, smjer kretanja vozila [registarska oznaka] kojim je upravljala okrivljenica skroz lijevom prometnom trakom za ravno i lijevo Ulice Kršnjavoga u smjeru istoka, prestrojavanje u srednju prometnu traku na pješačkom prijelazu Vukotinovićeve ulice i nalet na pješaka koji se kretao pješačkim prijelazom u smjeru sjevera.

3.7. Iz prekršajne evidencije na ime okrivljenice proizlazi da je prekršajno osuđivana zbog izazivanja prometne nesreće odlukama I postaje prometne policije Zagreb, broj: 211-07/23-4/76052 od 5. veljače 2024. koja je postala pravomoćna 5. veljače 2024. radi prekršaja iz čl. 43. st. 3. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 150,00 eura, broj: 211-07/23-4/65627 od 22. siječnja 2024. koja je postala pravomoćna 22. siječnja 2024. radi prekršaja iz čl. 59. st. 5. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 400,00 eura i odlukom II postaje prometne policije Zagreb, broj: 211-07/23-4/3881 od 24. veljače 2023. koja je postala pravomoćna 24. veljače 2023. radi prekršaja iz čl. 134. st. 4. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 350,00 eura.

3.8. Pregledana je dokumentacija koju je obrana uložila u spis iz Veterinarske ambulante Goldi od 5. siječnja 2024., otpusno pismo KBC Zagreb na ime pacijenta ČG od 30. kolovoza 2025. te rješenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 4. rujna 2025. o pravu na novčanu naknadu nezaposlene KG, a kojima potvrđuje navode svoje obrane.

4. Braniteljica je u završnoj riječi iskazala da obrana smatra kako nije dokazano da bi okrivljenica počinila prekršajna djela koja joj se stavljaju na teret jer to ne proizlazi iz dokaza koji su provedeni u ovom postupku. U odnosu na prekršajno djelo iz čl. 62. Zakona o sigurnosti prometa na cestama okrivljena je u svojoj obrani detaljno opisala način ulaska u predmetno raskrižje, pojasnila da je u trenutku ulaska u raskrižje isto bilo prohodno, a da se gužva u raskrižju dogodila tek po njezinom ulasku, a sve radi uključivanja drugih vozila u Vukotinovićevu ulicu koja se nalazi niže od tog raskrižja a kojim vozilima kretanje nije uređivao semafor na predmetnom raskrižju zbog čega njezina procjena ulaska u raskrižju je bila ispravna, a okrivljenica je uložila maksimalan oprez i pažnju pri ulasku u raskrižje. Radi toga obrana smatra da okrivljenica pri procjeni ulaska u raskrižje nikako nije mogla vidjeti ili procijeniti da će do gužve doći. Nadalje u odnosu na prekršajno djelo iz čl. 175. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nije dokazano da bi okrivljena u trenutku nesreće, niti nakon nje, imala saznanja ili barem pretpostavke da je oštećenik pridobio bilo kakve ozljede. Okrivljena to nije mogla zaključiti niti iz načina kontakta njezinog vozila i oštećenika niti iz njegovog ponašanja nakon prometne nesreće. Okrivljena je pojasnila u svojoj obrani kako joj je oštećenik rekao da je dobro i da može ići. Obrana smatra da bi sud trebao pokloniti vjeru okrivljenici a ne iskazu oštećenika jer iz snimke CD-a koji je reproduciran na raspravi 9. rujna 2025. vidljivo da su nakon nezgode oštećenik i okrivljena razgovarali iako se ne čuje točno o čemu, ali je vidljivo da oštećenik nakon kraćeg vremena napušta mjesto događaja bez da položajem tijela pokazuje da ga nešto boli ili smeta. Obrana ovdje želi ukazati na nevjerodostojan iskaz oštećenika radi čega smatra da ga sud ne bi trebao cijeniti u cijelosti, a posebno ne u dijelu gdje opisuje postupanje okrivljene prema njemu nakon nezgode. Obrana ističe kako iskaz oštećenika nije istinit u nekoliko ključnih dijelova. U opisu nastalih ozljeda i mjestu njihovog nastanka na tijelu, zatim oštećenik je u dva navrata izjavio da je hitna došla na mjesto nezgode i odvela ga u KBC Sv. Duh dok iz snimke CD-a je vidljivo da oštećenik sam napušta mjesto nezgode, a iz bolničke prijave također proizlazi da je u bolnicu došao sam, oštećenik je izjavio da nije bilo komunikacije između njega i okrivljene a iz snimke je vidljivo da se on okreće prema okrivljenoj i nešto joj govori. Također je oštećenik naveo da je cijeli događaj vidio susjed s kojim da je razmijenio podatke a nakon što mu je prišla ženska osoba što nije vidljivo na snimci. Okrivljena izražava sumnju da je oštećenik kasnije otišao u bolnicu jedino radi naknade štete radi čega je zvao policiju a sam je potvrdio da je od osiguranja primio 1.100,00 eura. Obrana smatra da je okrivljena poduzela sve radnje i u odnosu na to djelo koje je mogla kao savjesni vozač. U odnosu na oba djela policija je sačinila prekršajni nalog prema kazivanju oštećenika, a nije bila na mjestu događaja, dakle nije potpuno ni ispravno utvrdila činjenično stanje. Radi toga obrana smatra da okrivljena svojim ponašanjem nije počinila prekršajno djelo koje joj se stavlja na teret te predlaže sudu prihvatiti njezinu obranu koja je istinita, logična i životna i nije u suprotnosti s dokazima u spisu. Sud bi u nedostatku dokaza trebao primijeniti načelo "in dubio pro reo" te okrivljenu osloboditi optužbe. Ukoliko bi sud bio drugačijeg stava moli isti da uvaži sve okolnosti pod kojima je došlo do predmetne nezgode, o posljedicama koje nisu teške, ponašanjem okrivljene nakon nezgode, činjenicu da je u trenutku nezgode imala ranjenog psa kojeg je vodila veterinaru, činjenicu da je okrivljena nezaposlena i da ima teško bolesnog oca o kojem mora brinuti i voziti ga na terapiju u Zagreb radi čega joj je vozačka dozvola nužno potrebna pa moli da joj se u tom slučaju izrekne najblaža moguća kazna bez oduzimanja vozačke dozvole kao i da ju se oslobodi troškova postupka. Okrivljenica se u završnoj riječi pridružila završnoj riječi braniteljice i nije imala ništa posebno za dodati.

5. Nakon ovako provedenog postupka cijeneći i analizirajući obranu okrivljenice i provedene personalne i materijalne dokaze, sud je nesporno utvrdio da je okrivljenica predmetne zgode počinila terećene prekršaje na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci presude čime je ispunila sva bitna obilježja terećenih prekršaja pa ju je sud proglasio krivom i kaznio kao u izreci presude.

6. U postupku su nesporne ključne činjenice, a te su da je okrivljenica predmetne zgode upravljala osobnim automobilom [registarska oznaka] i kretala se kolnikom Ulice Isidora Kršnjavoga, prometnom trakom za ravno i lijevo u smjeru istoka. Ušla je u raskrižje [adresa] i [adresa] i zaustavila se u istočnom djelu raskrižja na tramvajskim tračnicama, a kada su vozila s bočnih kolnika krenula u raskrižje, konkretno tramvaj koji se kretao u smjeru sjevera, započela je radnju prestrojavanja u srednju prometnu traku po obilježenom pješačkom prijelazu koji se nalazi u Vukotinovićevoj ulici gdje je prednjim dijelom vozila naletjela na pješaka FG koji je prelazio kolnik Vukotinovićeve ulice po obilježenom pješačkom prijelazu u smjeru sjevera i dolazio joj s desne strane uslijed čega je isti pao na kolnik. Nesporno je i da je s vozilom napustila mjesto nesreće bez da je prethodno pozvala policiju. Sve navedene činjenice proizlaze iz obrane okrivljenice i iz izvedenih dokaza te u tijeku postupka nisu osporavane.

7. Međutim, okrivljenica iako odlučne dijelove optužbe ne spori, ipak se ne osjeća prekršajno odgovornom za terećene prekršaje što sud nije prihvatio smatrajući da je prekršajno odgovorna i za nastalu prometnu nesreću kao i za odlazak s mjesta nesreće bez prethodnog pozivanja policije iako je u nesreći pješak zadobio tjelesne ozljede.

8. Pregledom CD snimke prometne nesreće jasno je i dobro vidljivo kako je došlo do prometne nesreće i kako se okrivljenica ponašala nakon prometne nesreće. Stoga i nije bilo potrebno ispitivati svjedoka OG navedenog u zapisniku o očevidu jer je činjenično stanje utvrđeno i bez njegovog ispitivanja.

9. Iz CD snimke razvidno je da je promet tim raskrižjem bio gust što i nije neobično za centar grada i za vrijeme dana kada se nesreća dogodila. Okrivljenica se kretala Ulicom Kršnjavoga skroz lijevom prometnom trakom koja je za ravno i lijevo. Ta ulica je ravna i pogled prema naprijed prema raskrižju sa Savskom i Vukotinovićevom ulicom je pregledan. Stoga je okrivljenica, približavajući se raskrižju, mogla vidjeti da je za njezin smjer kretanja već duže vrijeme upaljeno zeleno svijetlo i zaključiti da postoji mogućnost da će se svijetlo na semaforu promijeniti upravo u vrijeme kada će se ona približiti raskrižju. Na snimci je vidljivo da su, neposredno prije nego što je okrivljenica ušla u raskrižje, a što je morala i mogla vidjeti, u srednjoj i skroz desnoj prometnoj traci vozila zaustavljena kroz cijelo raskrižje tj. od samog ulaza u raskrižje pa sve do Vukotinovićeve ulice i mogla je i morala je zaključiti da raskrižje nije prohodno i da je gustoća prometa takva da je bolje ne ulaziti u raskrižje jer je očito da bi se mogla zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i na taj način ometati ili onemogućiti promet vozilima koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka. Međutim, okrivljenica to nije učinila i nije se zaustavila ispred raskrižja već je nesmotreno odlučila ući u raskrižje gdje se zaustavila u istočnom dijelu raskrižja na tramvajskim tračnicama. Na snimci se razaznaje da vozila s bočnih kolnika počinju ulaziti u raskrižje pa tako i tramvaji koji se kreću sjever-jug. Vidi se i da pješak FG započinje na pješačkom prijelazu prelaziti Vukoltinovićevu ulicu u smjeru sjevera. U tom trenu se i okrivljenica prestrojava iz lijeve u srednju prometnu traku, a zbog tramvaja koji se kreću sjever-jug ne vidi se nalet vozila okrivljenice na pješaka već samo trenutak kada se pješak ustaje s kolnika i prelazi cestu.

10. Stoga je nesporno utvrđeno da je okrivljenica vozilom ušla u raskrižje iako je gustoća prometa bila tih razmjera da je očito da neće sigurno proći kroz raskrižje već će se u istom morati zaustaviti ili se zaustaviti na obilježenom pješačkom prijelazu i na taj način ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka, a što se je i dogodilo. Ulaskom u raskrižje i zaustavljanjem na tramvajskim tračnicama ometala je promet tramvaju koji se kretao iz smjera juga prema sjeveru, a također je onemogućila pješaku FG da na pješačkom prijelazu neometano prijeđe cestu jer je, izlazeći iz raskrižja naletjela na njega radi čega je pješak pao na kolnik pa je time počinila prometnu nesreću u kojoj je pješak zadobio tjelesnu ozljedu. Na opisani način okrivljenica je ostvarila obilježje prekršaja iz čl. 62. st. 3. u vezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

11. Stoga sud nije prihvatio njezinu obranu u kojoj osporava prekršaj iz čl. 62. st. 3. u vezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tako je izjavila da je ispred raskrižja bila zaustavljena kao druga u koloni vozila zbog upaljenog crvenog svjetla i kada se upalilo zeleno svjetlo, ušla je u raskrižje i polako se kretala prema Vukotinovićevoj ulici. Taj dio obrane ne odgovara stvarnom stanju stvari jer okrivljenica nije bila zaustavljena pred raskrižjem na upaljeno crveno svijetlo kao druga u koloni vozila, već se približila raskrižju u kretanju, a ispred nje u njezinoj prometnoj traci na zeleno svijetlo ušlo je cca 10 vozila. Navela je da se nalet na pješaka dogodio tako da je pješak samo ruke stavio na njezinu haubu i nije pao na kolnik, što nije točno jer je pješak pao na kolnik i brzo se nakon pada ustao. Isto tako je navela da je izašla iz vozila, upitala pješaka kako je, a kada joj je ovaj rekao da ide, ušla je u vozilo, nastavila vožnju, pa se opet zaustavila, izašla iz vozila, gledala prema pješaku i kako ga nije bilo, otišla je. Sve to nije točno jer okrivljenica nije izašla iz vozila i nakon što je pogledala prema pješaku i kada je ovaj prešao cestu, otišla je s mjesta nesreće. Sud smatra da je njezina obrana usmjerena isključivo na pokušaj otklanjanja prekršajne odgovornosti i sud ju nije prihvatio.

12. U odnosu na prekršaj iz čl. 175. st. 1. t. 3. i st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama sud ističe da je također nesporno utvrđeno da je okrivljenica nakon prometne nesreće u kojoj je pješak zadobio tjelesne ozljede napustila mjesto događaja i nije pozvala policiju. Isto proizlazi i iz njezine obrane i iz video snimke prometne nesreće. Okrivljenica se brani da joj je nakon naleta pješak rekao idi, idi, da nije sigurna da li se pješak uopće kretao po obilježenom pješačkom prijelazu, da joj se nakon kontakta sa pješakom činilo da je isti ljut, a ne prestrašen od tog događaja, da je izgledao da mu se žuri i da nije primijetila da bi zadobio bilo kakve ozljede. Izjavila je čak da nakon što joj je pješak rekao da ide, da je ušla u vozilo, nastavila vožnju, pa se opet zaustavila, izašla iz vozila, gledala prema pješaku i kako ga nije bilo, otišla je. Takva obrana isključivo je usmjerena na pokušaj izbjegavanja prekršajne odgovornosti i sud je nije prihvatio. Zakonska odredba čl. 175. st. 1. t. 3. i st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasna je i nedvosmislena, a sa sigurnošću je utvrđeno da ju je okrivljenica počinila. Naime, okrivljenica je vozilom naletjela na pješaka koji je pao na kolnik, brzo se ustao i maknuo s kolnika na nogostup. Nije pomaknula vozilo u stranu, nije izašla iz vozila, nije pokazala brigu za osobu koju je vozilom udarila i nije pozvala policiju. Sva opravdanja koja okrivljenica ističe ne mogu je ekskulpirati odgovornosti jer je životno i logično da svaki nalet vozila na pješaka ima za posljedicu tjelesnu ozljedu koja može trenutno biti laka i nevidljiva, ali s vremenom sve uočljivija, a isto tako tjelesne ozljede kvalificira liječnik, a ne vozač koji je udario pješaka, tako da je okrivljenica morala ostati na mjestu prometne nesreće uz pješaka kojeg je na pješačkom prijelazu vozilom udarila i pokazati brigu za njega, pozvati policiju, a ukoliko je potrebno i hitnu pomoć. Sve to nije učinila radi čega je prekršajno odgovorna.

13. U odnosu na proveden dokaz suočenja sud ističe da je obrana predlagala provođenje ovog dokaza, što je sud prihvatio. Međutim, za počinjenje prekršaja iz čl. 175. st. 1. t. 3. i st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uopće i nije bitno kakva je bila komunikacija između okrivljenice i pješaka na kojeg je naletjela jer je bez obzira šta joj je pješak rekao morala ostati na mjestu događaja i pozvati policiju.

14. Iskaz svjedoka FG gdje je naveo da ga je okrivljenica na pješačkom prijelazu udarila vozilom i da je pao na kolnik, digao se i prešao cestu, a okrivljenica nije ostala na mjestu nesreće i pozvala policiju već je otišla sud je prihvatio jer je suglasan drugim dokazima i nije bilo razloga sumnjati u istinitost tog dijela iskaza. Obrana je prigovorila iskazu svjedoka u cijelosti, upirala na kontradiktornost njegove izjave i bolničke prijave, fokusirala se na nebitne činjenice za ovaj postupak pa čak i predlagala da sud provjeri kako je svjedok došao u bolnicu, sam ili ga je dovezla hitna. Sud taj prijedlog nije prihvatio jer nije bitan za predmet postupka.

15. Sve materijalne dokaze koje je tužitelj priložio sud je prihvatio jer je su sačinjeni od strane ovlaštenih policijskih službenika, valjano su potpisani i ovjereni, a sadržaj istih tijekom postupka i nije osporavan.

16. Isto tako prihvaćena je i medicinska dokumentacija na ime FG jer je sastavljena od strane ovlaštenog liječnika, valjano ovjerena i potpisana pa sud nema razloga sumnjati u istinitost sadržaja iste.

17. Slijedom svega navedenog, sud je okrivljenicu proglasio krivom i kaznio kao u izreci presude.

18. Odlučujući o vrsti i visini kazne sud je okrivljenici za svaki pojedinačni prekršaj utvrdio novčane kazne koje su Zakonom propisane za terećene prekršaje cijeneći istoj kao olakotnu okolnost loše imovinsko stanje radi čega joj je i izrekao najnižu propisanu novčanu kaznu za prekršaj opisan pod točkom 2. izreke dok joj je za prekršaj opisan pod točkom 1. izreke utvrdio novčanu kaznu koja je Zakonom propisana u točno utvrđenom iznosu. Od otegotnih okolnosti sud je na strani okrivljenice našao prekršajnu osuđivanost zbog prometnih prekršaja radi čega nije bilo uvjeta za primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona. Tako utvrđene novčane kazne sud je zbrojio i okrivljenici izrekao ukupnu novčanu kaznu smatrajući istu primjerenom težini počinjenih prekršaja, stupnju njezine odgovornosti i sud smatra da će se izrečenom ukupnom novčanom kaznom utjecati na okrivljenicu i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

19. Temeljem u izreci citiranog propisa, okrivljenici je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca, s obzirom da je okrivljenica već prekršajno osuđivana i tri puta izazvala prometnu nesreću, a predmetne zgode počinila teže prometne prekršaje. Naime, okrivljenica je predmetne prilike počinila prometnu nesreću s posljedicom nastanka tjelesnih ozljeda i potom napustila mjesto nesreće i osobu na koju je vozilom naletjela bez da je prethodno pozvala policiju. Stoga, sud smatra da je izricanje ove zaštitne mjere u trajanju od 3 (tri) mjeseca upravo opravdano u konkretnom slučaju, a isto tako sud smatra da će izricanje ove mjere u navedenom trajanju spriječiti okrivljenicu da ponovi ovako težak prekršaj i ugrozi svoju sigurnost i sigurnost svih ostalih sudionika u prometu te djelovati na istu da se ubuduće kloni činjenja prometnih prekršaja. Sud je cijenio navode iz obrane okrivljenice vezane za neizricanje ove zaštitne mjere pa joj je upravo iz tog razloga izrekao mjeru u nižem trajanju od trajanja kako je to tužitelj predložio.

20. Temeljem odredbe citirane u izreci presude, sud je okrivljenicu oslobodio plaćanja troškova utvrđivanja prekršaja i troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, jer je nezaposlena pa se takva odluka u ovom predmetu ukazuje primjerenom i opravdanom.

U Zagrebu 16. listopada 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Jasminka Češković

Sanja Eter

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenica i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH u roku 8 dana po primitku, putem ovoga Suda, pisano, u dva istovjetna primjerka bez naplate pristojbe na adresu [adresa].

Dostavna naredba:

1. okrivljenica KG, [adresa]

2. braniteljica odvjetnica KGV, [adresa]

3. tužitelj PUZ, I postaja prometne policije Zagreb

4. spis