Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8237/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NV, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 144/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenika NV, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split, Carinskog ureda Šibenik, Službe za nadzor od 30. srpnja 2025., broj: 35/25, Klasa: 471-01/25-04/1433, Ur. broj: 513-02-8023/56-25-4 na sjednici vijeća održanoj 16. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I Djelomično se prihvaća prigovor okrivljenika NV te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način da se za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeniku izriče novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura koju kaznu je dužan platiti u roku od 60 dana od dana primitka ove presude.
Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
II U ostalom dijelu odbija se prigovor okrivljenika NV kao neosnovan i u preostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje se pobijani prekršajni nalog.
III Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik SV dužan je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 60 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik SV proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te mu je temeljem citirane zakonske odredbe, izrečena novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisućutristodvadeset) eura.
2. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura.
3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenik je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne.
4. U podnijetom prigovoru okrivljenik u bitnom pojašnjava okolnosti počinjenja prekršaja navodeći da kritične zgode nije bio prisutan, već je radila njegova supruga koja mu je počela pomagati par dana ranije, a kako je bila gužva, nesvjesno nije izdala račun, apostrofirajući međutim, da su svi računi prije i poslije bili uredno izdani. Napominje kako su mlada obitelj s dvoje malodobne djece i da su svoju ušteđevinu uložili u sezonski posao, kao i da do sada nije prekršajno kažnjavan, a kako u potpunosti priznaje počinjenje prekršaja zbog čega se kaje, predlaže da se primijeni mjera upozorenja – opomena, odnosno indirektno da se odmjerena novčana kazna smanji, te da ga se oslobodi plaćanja troškova postupka.
5. Prigovor je djelomično osnovan.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenik ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena.
8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako izdavatelj prekršajnog naloga navodi da je na strani okrivljenika olakotno cijenio sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, a naročito težinu učinjenog prekršaja i njegove posljedice, olakotno cijeneći njegovu dosadašnju nekažnjavanost, dok je otegotno cijenjeno da se radi o prekršaju iznimne i očite društvene opasnosti, usmjerenom na poreznu evaziju koja potkopava porezni sustav, koje obrazloženje iako opširno, u osnovi znači da je cijenjena sama težina djela.
9. Imajući u vidu da okrivljenik navodima prigovora priznaje počinjenje inkriminiranog prekršaja, izražavajući pri tom kajanje zbog istog, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka, a kako značaj pravilno utvrđene olakotne okolnosti na njegovoj strani nije cijenjen u dovoljnoj mjeri, budući ista ukazuje da nije sklon kršenju, već poštivanju propisa, te uzimajući u obzir kako račun nije izdan za prodaju samo jedne palačinke, ovaj Sud smatra kako se radi o takvim olakotnim okolnostima koje promatrajući u cjelini u ovom slučaju treba cijeniti naročito olakotno te iste opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona. Stoga je ovaj Sud, uvažavajući navedeno, kao i iznos propisane novčane kazne, granicu njezinog ublažavanja te vrstu počinitelja, a kako je za ovog počinitelja (fizička osoba obrtnik) za inkriminirani prekršaj propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 39.810,00 eura, istu odmjerio ispod posebnog minimuma novčane kazne koja je zakonom propisana za taj prekršaj, smatrajući da predstavlja primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo.
10. U tako odmjerenoj novčanoj kazni, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne okolnosti, kao i otegotna okolnost, pa odmjerena novčana kazna, po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.
11. Ovaj Sud je mišljenja kako je takva novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenom novčanom kaznom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenika, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.
12. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.
13. Također, kako se mjera upozorenja – opomena, kao prekršajnopravna sankcija sukladno odredbi članka 43. stavka 1. Prekršajnog zakona može primijeniti samo prema počinitelju prekršaja za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 663,61 euro, imajući u vidu ranije navedeni raspon novčane kazne koja je propisana za djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu te mjere upozorenja, kao što se to predlaže u podnijetom prigovoru.
14. Međutim, neosnovano okrivljenik pobija prekršajni nalog zbog troškova određenih u povodu njegovog izdavanja, koju osnovu osporavanja ne obrazlaže ni na koji način, već istu navodi samo paušalno.
15. Naime, odredbom članka 139. stavka 6. u svezi članka 187. Prekršajnog zakona, propisano je kako tijelo državne uprave kao izdavatelj prekršajnog naloga, može okrivljenika djelomično ili u cijelosti osloboditi obveze da naknadi troškove postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. tog Zakona, ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje ili uzdržavanje osoba koje je dužan uzdržavati.
16. Budući se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga koji su za okrivljenika određeni u iznosu od 30,00 (trideset) eura, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a kako okrivljenik nije podnio niti jedan vjerodostojan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi plaćanje navedenih troškova ugrozilo njegovu egzistenciju ili egzistenciju neke druge osobe koje je dužan uzdržavati, takva odluka je zakonita i valjana, pa je sukladno odredbi članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u točki II izreke ove drugostupanjske odluke.
17. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.
18. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu 16. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Dubravka Besednik Horak, v. r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Split, Carinskom uredu Šibenik, Službi za nadzor u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja.
