Posl.br. P-295/2024-78

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Stalna služba u Donjoj Stubici

Matenačka cesta 3/1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sutkinji Vesni Posavec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Romeu Hercegu, odvjetniku u Zaboku, protiv tuženice FR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Alenu Čičku, odvjetniku iz OD Župić i partneri u Zagrebu, radi zaštite prava vlasništva i predaje u posjed, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 16. rujna 2025.god. u prisutnosti tužiteljice i njenog punomoćnika, te punomoćnika tuženice, dana 15. listopada 2025.god.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da površina označena na skici očevida geodetskog vještaka Marijana Goluba od 1. listopada 2022. g. točkama S1-B2-B3-B4-B5-B6- B7-B8-A6-A5-A4-A3- A3-A2-A1-A18-A17-A16-S1 predstavlja sastavni dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] oranica od 1 jutro i 551 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa se nalaže tuženici FR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da s tog dijela čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukloni brajdu označenu na skici očevida točkama C1-C2 i nadstrešnicu označenu na skici očevida točkama N1-N2-N3-N4 te da taj dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preda tužiteljici KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u samostalni posjed, a zabranjuje joj se svako takvo ili tome slično uznemiravanje prava vlasništva tužiteljice, kao predmnijevane vlasnice toga dijela čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici FR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 6.422,61 eura, uz zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu u kojoj navodi da je izvanknjižna vlasnica i faktična posjednica nekretnina označenih kao dio čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dio čkbr. [katastarska čestica] oranica Jakševo, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U naravi dio ovih zemljišnih čestica koji uživa tužiteljica kao oranicu Jakševo ukupne je površine 3.481 m2. U katastarskom operatu tužiteljica je upisana u PL 148 k. o. [katastarska općina] kao posjednica dijela čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine od 3.039 m2 i dijela čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine od 442 m2, odnosno, ukupno 3.481 m2.

Osim tužiteljice, dijelove istih nekretnina na temelju provedene izvansudske diobe između pravnih prednika sadašnjih posjednika, uživaju JR iz [adresa] i GR iz [adresa], no između njih i tužiteljice nema spora o tome kojemu od njih pripada točno određeni dio nekretnina čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Naprijed označene dijelove čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužiteljica je stekla nasljeđivanjem po svojoj majci ZR iz [adresa], a ona po svom suprugu SR, tako da se tužiteljica, računajući i vrijeme posjeda njezinih pravnih prednika, nalazi u posjedu ovih nekretnina već preko 50 godina. Slijedom naprijed iznijetog, tužiteljica se u smislu odredbi čl. 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ima smatrati predmnijevanom vlasnicom ovih nekretnina. Zemljišnoknjižno stanje u pogledu predmetnih nekretnina nije sređeno, pa su u zemljišnoj knjizi u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] oranica Jakševo, upisane treće osobe, koje faktično nemaju nikakvih vlasničkih ovlaštenja na dijelovima ovih nekretnina koje predstavljaju izvanknjižno vlasništvo tužiteljice.

S druge strane, tuženica je vlasnica nekretnine čkbr. [katastarska čestica] voćnjak u [adresa] od 100 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je nekretnina susjedna nekretninama tužiteljice. Tuženica je ujedno upisana i u PL 1384 k. o. [katastarska općina] kao posjednik ove nekretnine, površine 360 m2.

Iz povijesti promjena na katastarskim česticama vidljivo je da je tuženica predmetnu nekretninu stekla od VR te da se površina te čestice od 360 m2 nije mijenjala od 1963. g. Ali, u proljeće 2020.g. tuženica je uz pristupni javni put na nekretnini tužiteljice čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] posadila brajdu, a u svibnju 2020. g. na istoj nekretnini tužiteljice izgradila nadstrešnicu. Na opisani način tuženica je oduzela tužiteljici posjed dijela nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga tužiteljica postavlja tužbeni zahtjev za vraćanje ovoga dijela nekretnine u posjed uz uklanjanje brajde i nadstrešnice.

2. Tuženica u svom odgovoru na tužbu osporava u cijelosti postavljeni tužbeni zahtjev. Priznaje da su stranke vlasnice susjednih nekretnina pobliže opisanih u tužbi. Nekretninu opisanu kao k. č. br. [katastarska čestica] kao i nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tuženica je stekla u vlasništvo na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 7.4.2009.god. koji je kao kupac sklopila s prodavateljicom OR i NR, a koji ugovor je ovjeren i kod javnog bilježnika pod posl.br. OV- 2887/09 u Zagrebu.

Osporava da bi na nekretnini tužiteljice k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] posadila brajdu i izgradila nadstrešnicu.

Točno je da je tuženica posadila vinovu lozu ( brajdu), no to je učinila na dijelu nekretnine koja se nalazi u njezinom vlasništvu. Također je dio nekretnine koji je u njenom vlasništvu pošljunčila i postavila nadstrešnicu u svrhu parkiranja osobnih vozila. Navodi kako su granice predmetnih katastarskih čestica u izvodu iz katastarskog plana koji prileži tužbi pogrešno naznačene. Tuženica također navodi da već 12 godina, odnosno od trenutka stjecanja prava vlasništva nekretnina opisanih kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iste nesmetano posjeduje uređujući ih u opsegu kako su to činili i njezini pravni prednici.

3. Tijekom postupka provedena su dva očevida na mjestu spora uz sudjelovanje geodetskog vještaka, a na glavnoj raspravi, proveden je uvid u dokumentaciju koju su stranke priložile uz svoje podneske i u skice očevida, nalaze i mišljenja vještaka, ispitane su stranke, vještaci Marko Mlinarić i Marijan Golub, te su ispitani predloženi svjedoci JR, GR, UR, HR, IR, ĆR, CR, OR i NR.

4. Sud je donio presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev, a po žalbi tuženice, Županijski sud u Velikoj Gorici ukinuo je odluku i predmet vratio na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

5. U ponovljenom postupku provedeno je dopunsko saslušanje stranaka i proveden je uvid u ranije provedene dokazne radnje. Odbijen je prijedlog tuženice za ispitivanje novopredloženog svjedoka LR te provođenje novog geodetskog vještačenja, kao i prijedlog tužiteljice za dopunskim ispitivanjem svjedoka JR i GR, jer provođenje dokaza po istim prijedlozima nije potrebno za utvrđivanje točnog i potpunog činjeničnog stanja, posebice radi utvrđivanja vlasničkog statusa tužiteljice na što ukazuje drugostupanjska odluka.

Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6. Tužiteljica KR izjavila je da je kao dijete boravila često u Zagorju u kući u [adresa] kod bake, a i kasnije, uglavnom s roditeljima. Stoga joj je dobro poznata nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i njezine međe. Baka je imala poljoprivredno gospodarstvo i bilo je potrebno pomagati joj u raznim poljoprivrednim radovima. Stoga zna da je dio betoniranog ulaza koji je tuženica izradila kao kolni ulaz na svoju nekretninu k. č. br [katastarska čestica], zatim dio gdje je posadila brajdu nakon što je bio izgrađen ulaz, a u 2020.god. izgradila je i nadstrešnicu, sve to sastavni dio k. č. br. [katastarska čestica], koji je u posjedu njezine matične obitelji od davnina, a danas je ona posjednica i izvanknjižna vlasnica. Također se dobro sjeća kako je izgledala nekretnina prednika tuženice odnosno NR, te zna da gdje je danas dio betoniranog ulaza koji je izgradila tuženica, ondje je u vrijeme prednika tuženice bila živica koja je završavala u trokut ( u špic) i vrh živice bio je kao što je pokazala i na očevidu i na skici očevida od 27.9.2021. označena kao C1. NR je imao ulaz na tu nekretninu s jugoistočne strane, ne na mjestu na kojem je sada ulaz. Na danas zaposjednutom mjestu bilo je u vrijeme NR, trava do živice. Danas zaposjednuti dio služio je kao ulaz na njezinu česticu br. 232, a s javnog puta. Pok. majka je primijetila da na tom dijelu vikendaši kojih je bilo nekoliko na susjednim nekretninama ostavljaju granje drveća, na danas zaposjednutom mjestu, pa je prigovarala. No, njezini su svejedno mogli ući na oranicu traktorom, a ranije sa kravama, jer je širina ulaza s javnog puta na k.č.

232 znatna odnosno najmanje 20 m.

Betonski ulaz tuženica je izgradila prije 10-tak godina, a ona joj je prigovorila jer da je isti dijelom na njezinoj čestici, a na što je dobila odgovor, da uzme mjernika, ali to nije učinila, popustila je tada interesu tuženice koja samo tu može ulaziti automobilom u dvorište. Potom je tuženica posadila brajdu i izgradila nadstrešnicu u nastavku, a sve na njezinom dijelu nekretnine, odnosno uz javni put, zbog čega mora reagirati. U dopunskom saslušanju, tužiteljica je pojasnila da ima i dio nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u posjedu, koja se nastavlja na k. č. br. [katastarska čestica], te da dijelove istih nekretnina na temelju provedene izvansudske diobe uživaju JR i GR, koji su ispitani kao svjedoci, a među njima nema nikakvog spora koji dio tko posjeduje, a nju i njezine prednike nitko nikada nije smetao u posjedu ni uznemiravao pravo vlasništva njezinog dijela ovih nekretnina, koji komad predstavlja jedinstvenu cjelinu, sve do uznemiravanja od strane tuženice.

7.Tuženica FR je izjavila da je spornu nekretninu kupila 2009.god. od NR koji je na njoj imao vikend objekt izgrađen 1974.g. temeljem građevne dozvole. Prilikom kupnje, NR je predao svu dokumentaciju kuće i pokazao teren, živica je postojala, a ulaz u svoje dvorište isti je imao preko k. č. br. [katastarska čestica], ne na današnjem mjestu. NR nije imao automobil, te je dolazio vlakom i potom pješice. Na mjestu na kojem su u međuvremenu izgradili betonsku podlogu za ulaz, postojalo je raslinje, ne bi rekla da je to bila živica, bilo je zapušteno. Tužiteljica nije tada prigovorila, već je prvi puta prigovorila 2020.god. kada su posadili brajdu i napravili nadstrešnicu na spornom dijelu. Tužiteljicu nije viđala na njezinoj parceli, kosio je travu na njezinoj parceli netko iz usluge.

Prvo mjerenje parcele bilo je 1974.god. koju je naručio prednik VR, zatim postojalo je kat. mjerenje tijekom legalizacije u 2013.god. koje je ona naručila, te je provedeno geodetsko vještačenje Marka Mlinarića i sva su mjerenja bila u njihovu korist. Međašni stup između dviju čestica (br. 232 i 229/2) nije postojao. VR nije imao ograđenu nekretninu, a danas je nekretnina ograđena. Zajedno s dijelom k. č. br. [katastarska čestica], kupili su tada ukupno 720 m2 zemljišta od VR ( formalno od njegovih kćeri).

Tuženica se nije odazvala na poziv suda za dopunsko saslušanje.

8. Proveden je očevid uz sudjelovanje ovlaštenog mjerničkog vještaka Marka Mlinarića dana 1. rujna 2021. te na prijedlog tužiteljice novi očevid dana 12. rujna 2022. uz sudjelovanje ovlaštenog mjerničkog vještaka Marijana Goluba. Naime, prvim nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeno je da se sporni objekti (brajda i nadstrešnica) nalaze na nekretnini u posjedu i u vlasništvu tuženice odnosno na k. č. br. [katastarska čestica], dok je vještak Marijan Golub utvrdio kako su sporni objekti na nekretnini tužiteljice, tj.na k. č. br. [katastarska čestica].

Oba vještaka dala su pismena očitovanja na primjedbe stranaka, a potom i usmeno obrazložila svoj nalaz i mišljenje.

9.Vještak Marko Mlinarić naveo je da nije iskazao među između spornih nekretnina prema službenom katastarskom planu jer je držao da nije dobio takav zadatak od strane suda, već je iskazao na skici očevida pokazivanja stranaka, a u skladu s geodetskim propisima ucrtao je međnu liniju kako bi trebala izgledati po njegovom stručnom mišljenju. Navodi da je razlika između nehomogeniziranog i homogeniziranog plana znatna u konkretnom slučaju i iznosi 12 metara, a homogenizacija plana provedena je na ovom području 2017.g. Služio se nehomogeniziranim katastarskim planom jer je zaključio da isti više odgovara konkretnom stanju s time da navodi da je homogenizirani katastarski plan smanjio površinu k. č. br. [katastarska čestica] (nekretninu tuženice) za cca 20%., a što je prikazao na skici na listu 117 spisa. Na listu 98 nalazi se izračun vještaka o površini k. č. br. [katastarska čestica] od 344 m2.

10. Vještak Marijan Golub izjavio je da je u izradi nalaza i mišljenja koristio homogenizirani katastarski plan jer je dobio zadatak suda da prikaže stanje prema službenom katastarskom planu. Sva mjerenja obavljena su GPS uređajem pomoću CROPOS sustava. Dobivene koordinate nalaze se u HTRS96 sustavu i na njih je preklopljen katastarski plan. Površine čestica na planu prije homogenizacije nisu usklađene s podacima iz posjedovnog lista i zemljišne knjige i koristio je homogenizirani plan.

U Nalazu i mišljenju vještak je naveo da se posjed tužiteljice prema katastarskom planu i njezinom pokazivanju nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 3442 m2, na k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 980 m2, na k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 28 m2, na kč. br. [katastarska čestica] od 13m2 i na k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 8m2 i na skici očevida br.1 (list 216 spisa) označio je ovaj posjed slovima A1-A2-A3-A4-A5-A6-A7-A8-A9-A10-A11-A12-A13- A14-A15-A16-A17-A1.

Posjed tuženice, prema njezinom pokazivanju, nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 311m2, na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 278 m2, na k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 240 m2, na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 6m2 i na k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 2m2 i obilježen je slovima B1-B2-B3-B4-B5-B6-B7-B8-B9-B10-B11-A1-A18-A17-A16-B1.

Spornu površinu označio je na skici očevida br. 2 (na listu 217 spisa) slovima S1-B2-

B3-B4-B5-B6-BB7-B8-B9-S2-A6-A5-A4-A3-A2-A1-A18-A17-A16-S1, a iznosi 227 m2 i nalazi se prema katastarskom planu na k. č. br. [katastarska čestica] u površni od 217 m2, na k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 2m2 i na k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 8m2. Na spornoj površini odnosno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze se nadstrešnica površine 15 m2 koja je na skici očevida br.2 označena slovima N1-N2-N3-N4, zatim brajda (vinova loza) dužine 4,51 metar, a označena slovima C1-C2.

Na skici očevida br.1 i 2 vidljivo je da se betonirani ulaz dijelom nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] (nekretnina tuženice), a dijelom na spornoj površini, s time da je sporna površina veličine 227 m2, a od toga se 217 m2 nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], a 2 m2 na k. č. br. [katastarska čestica] .

11. U čl. 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00,114/01,79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09,143/12, 152/14) propisano je da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu. Nadalje u čl. 166. st. 1. istoga Zakona koji se primjenjuje na predmnjevanog vlasnika određeno je da će onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari, smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju.

12.Tijekom postupka tužiteljica je bila dužna dokazati da je predmnjevana vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju od 23.12.2002. ( na listu 16-17) iza pok. ZR, utvrđeno je da njezinu ostavinsku imovinu je činila i k. č. br. [katastarska čestica] u dijelu, k. o. [katastarska općina], kao izvanknjižno vlasništvo, a svu imovinu naslijedila je kći KR, ovdje tužiteljica. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju od 28.6.1984. iza pok. AR (list 18-19 spisa) utvrđeno je da je isti posjedovao i bio vlasnik k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], a naslijedila je supruga odnosno spomenuta sada pok. majka tužiteljice. Dakle, najmanje četrdeset godina tužiteljica je u posjedu dijela velike k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sama i preko svojih prednika. Pravni temelj njezinog predmnjevanog vlasništva je dosjelost.

Kako posjeduje isprave o nasljeđivanju dijela k. č. br. [katastarska čestica], način stjecanja predmnjevanog prava vlasništva je istinit, odnosno nije ga stekla silom, potajno ni prijevarom. Također je upisana u PL 148 Odjela za katastar nekretnina Donja Stubica kao posjednica dijela k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 3039 m2. JR i GR te tužiteljica nisu suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica], već vlasnici točno određenih dijelova nekretnine nastalih izvansudskom diobom između njihovih prednika.

13. Da je tužiteljica predmnjevana vlasnica predmetnog dijela k. č. br. [katastarska čestica], potvrdili su i ispitani svjedoci UR, ĆR, CR, JR, GR, HR i IR koji u blizini predmetne čestice žive od rođenja ili dulje vremena. Svjedoci su iskazivali da dio nekretnine na kojoj je danas nadstrešnica i brajda nisu pripadali predniku tuženice niti tuženici već uvijek prednicima tužiteljice odnosno tužiteljici. Zbog neredovitog održavanja, naročito nakon smrti roditelja tužiteljice, već dvadesetak godina predmetna oranica odnosno livada se manje obrađivala pa je dio koji je zaposjela tuženica obrastao uglavnom u raslinje. Na oranicu tužiteljice dolazilo se s javnog puta po ulazu koji je bio duljine cca 10-15 metara, i taj je ulaz sastavni dio posjeda tužiteljice. Ulaz u dvorište VR (prednika tuženice) je bio sa strane i nije bio kolni ulaz. On nije imao auto i nije imao ni potrebe za kolnim ulazom, a imao je samo vikend objekt, koji je prodao tuženici. Svjedok JR izjavio je da je vidio novi ulaz prije otprilike 5-6 godina, živice nije više bilo, a vidio je i pošodrani dio na mjestu gdje je bila nekad prije živica, isto prije 5-6 godina.

Svjedokinja IR, vlasnica vikendice u blizini, svjedočila je kako je često kontaktirala s prednikom tuženice koji je sada pokojni i kako joj je isti izjavio da ne može raditi kolni ulaz na mjestu na kojem je danas, jer to nije njegovo zemljište. U svoje dvorište ulazio je s bočne strane kroz vrt susjedne parcele vl. K i F, danas pokojni.

Svjedoci JR i GR (list 259 i 260) izjavili su da posjeduju dijelove čestice k. č. br. [katastarska čestica] kao i tužiteljica, a među njima nema nikakvog spora.

Između njihovih dijelova postoji prirodna granica.

13. Svjedokinje OR i NR, kćeri prednika tuženice, su izjavile da je otac VR kupio 1977.g. nekretninu koju je kasnije u istoj veličini i prodao tuženici, ali nisu mogle precizirati koja je to površina bila niti na katastarskom planu pokazati granice čestice. Potvrdile su da su na nekretninu dolazili pješice nakon što bi vlakom iz Zagreba stigli na željezničku postaju u blizini i ulazile na česticu sa strane. Jedna svjedokinja kasnije je dolazila automobilom, ali kolnog ulaza kao danas nije bilo. Ona i sestra su formalno prodale česticu 229/2 i 229/5 tuženici, jer je otac još za života njima darovao ovu česticu, ali je pregovarao i dogovarao s tuženicom otac.

14.Sud je prihvatio iskaze ispitanih svjedoka kao vjerodostojne, jer su svjedoci iskazivali uvjerljivo, životno i logično, a sa strankama nisu u srodstvu ili u drugim odnosima zbog čega bi sud dovodio u sumnju njihovu nepristranost.

15. Sud nije prihvatio Nalaz i mišljenje sudskog vještaka Marka Mlinarića jer isti nije koristio službeni katastarski plan, već raniji plan budući da je bio mišljenja da je pravedniji za tuženicu. Nadalje je utvrdio među kako je smatrao ispravnom odnosno označio među ne po službenom planu niti po ranijem, tako da je ušao u područje uređenja međe, a što nije bio zadatak, iako ga je on tako shvatio zbog neprecizne naredbe suda. U svakom slučaju, nalaz i mišljenje ovoga vještaka, sud nije mogao koristiti.

16.Sud je prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka Marijana Goluba kao vjerodostojan jer je koristio službeni katastarski plan, izračunao točne površine prema pokazivanju stranaka, preklopio na službeni katastarski plan i dobio rezultate koji su opisani odnosno utvrdio na kojim nekretninama se nalazi sporna površina. Utvrdio je time da se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] koje je vlasnica tužiteljica (umanjeno za 10 m2 - na drugim česticama ).

17. Također valja istaći da je tužiteljica i na prvom i na drugom očevidu pokazala granice svoje nekretnine identično, uvjerljivo ih pokazujući , dok je tuženica na drugom očevidu pokazala veće područje svoje nekretnine u odnosu na prvi očevid, odnosno mijenjala unutar godine dana granice svoje čestice pokazujući na terenu, tako da njezino pokazivanje granica čestice na terenu nije bilo uvjerljivo.

18. Tuženica se pozivala na dokumentaciju iz postupka legalizacije u 2013.g., ali ova dokumentacija nije relevantna za precizno određivanje granica čestice. Tuženica nije osporavala vlasništvo i posjed tužiteljice, za sporni dio smatrala je da ga je dobila od prednika, ali iskazi svjedoka kao i tužiteljice, te Nalaz i mišljenje vještaka su bili suprotni njezinim navodima, priznaje da je tužiteljica prigovarala da gradi na njezinom dijelu.

19. Savjesnom i brižljivom ocjenom svih izvedenih dokaza, sud je utvrdio da je tužiteljica dokazala da je predmnjevana vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u određenom predmetnom dijelu te da je tuženica neopravdano zaposjela dio nekretnine u njezinom vlasništvu u površini od 217 m2, a u granicama označenim na skici očevida vještaka Marijana Goluba, a na kojem dijelu je izgradila nadstrešnicu i stavila nasad brajde (vinove loze). Stoga je sud obvezao tuženicu da ukloni nadstrešnicu i brajdu i ovaj dio nekretnine preda tužiteljici u samostalni posjed.

19.Temeljem iznjetoga, odlučeno je kao u izreci pod toč.I.

20. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st.1.Zakona o parničnom postupku.

Tužiteljica je uspjela u sporu u cijelosti i stoga je tuženica dužna tužiteljici naknaditi u cijelosti ovom parnicom prouzročeni trošak koji se sastoji od troška sastava tužbe za što je tužiteljici prema Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (dalje OT-e) odmjereno 100 bodova odnosno 200,00 eura, zastupanje na ročištima dana 13.07.2021.,04.05.2022.,14.07.2022.,11.01.2023.,15.03.2023.,18.05.2023., 23.10. 2024. i 16.09.2025. po Tbr. 9/1 svako po 100 bodova odnosno 200,00 eura, ukupno 1.600,00 eura, podnesci od dana 07.05.2021., 30.09.2021, 26.11.2021., 04.03.2022., 21.06.2022., 26.10.2022., 03.01.2023., 02.10.2024. i 30.10.2024. po Tbr. 8/1 svako po 100 bodova odnosno 200,00 eura, ukupno 1.800,00 eura, podnesak od dana 15.03.2021. po Tbr. 8/3, 25 bodova ili 50,00 eura, zastupanje na očevidima dana 01.09.2021. i 12.09.2022. po Tbr. 9/7, svako po 100 bodova odnosno 200,00 eura, ukupno 400,00 eura, uz svako zastupanje na očevidu po Tbr 35, po 50 bodova odnosno 100,00 eura, ukupno 200,00 eura i po Tbr. 46 za svako ročište putni troškovi ( 23 km x 0,40 eura), što ukupno iznosi 18,40 eura, te za odgovor na žalbu po Tbr. 10/6 100 bodova odnosno 200,00 eura, što ukupno iznosi 4.468,40 eura, na što je obračunat PDV od 25% ili 1.117,10 eura, što ukupno iznosi 5.585,50 eura. Tužiteljici su priznati i troškovi sudskih pristojbi na tužbu, presudu i odgovor na žalbu u ukupnom iznosu od 92,90 eura, te predujma za očevide u ukupnom iznosu od 744,21 eura, tako da ukupni iznos parničnih troškova iznosi 6.422,61 eura. Odluka o kamatama na trošak temelji se na odredbi čl. 30. OZ-a.

U Donjoj Stubici, 15. listopada 2025.god.

S U D A C:

Vesna Posavec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu u roku od 15 dana, po primitku iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud .

DN-a:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženice