REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3800/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Kseniji Grejić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Agramleasing d.o.o. Zagreb, Remetinečka cesta 98, OIB: 48922277230, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Pelclu, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola poslovni broj Gž R-284/2023-2 od 15. travnja 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pr-99/2018 od 27. listopada 2023., na sjednici održanoj 15. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Tuženiku se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola poslovni broj Gž R-284/2023-2 od 15. travnja 2025. u odnosu na povredu temeljnog prava na pošteno suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu odluku i pristup sudu.
Obrazloženje
1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola poslovni broj Gž R-284/2023-2 od 15. travnja 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pr-99/2018 od 27. listopada 2023. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1) Kada drugostupanjski sud preinačava prvostupanjsku presudu s kojom je odbijen tužbeni zahtjev na način da tužbeni zahtjev usvaja je li u tom slučaju drugostupanjski sud dužan odlučiti o svim prigovorima kojima se tuženika protivio tužbenom traženju pa tako i prigovoru prekluzije kao i prigovoru protivljenja odnosno ne pristanka na preinaku tužbe, a sve imajući na umu stajališta izražena u odlukama Vrhovnog suda RH Rev-1086/2023-2 od 20.12.2023., Rev-560/2024-2 od 08.05.2024., Rev-1180/2020-3 od 19.04.2023. kao i Ustavnog suda RH U-III- 2060/2017 od 21.10.2020.?
2) Je li radnik kada potražuje isplatu plaće tvrdeći da mu je poslodavac nezakonito isplatio nižu plaću obvezan pobijati Odluke s kojim mu je određena predmetna plaća za koju u parnici tvrdi da je nezakonito smanjena, a sve imajući na umu stajališta izražena u odlukama Vrhovnog suda RH Revr-2035/2015-3 od 16.01.2019., Rev-2035/2015-3 od 16.01.2019., Rev-5262/2019-2 od 25.05.2021.? 3) Je li radnik kada potražuje isplatu plaće tvrdeći da ju je poslodavac nezakonito isplatio nižu plaću dužan prije podnošenja tužbe podnijeti zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava iz radnog odnosa u roku od 15 dana od dana kada je saznao za povredu prava pa ukoliko to ne učini da li je takvu tužbu potrebno odbiti odnosno odbaciti, a sve imajući na umu stajališta izražena u odlukama Vrhovnog suda RH Revr- 2035/2015-3 od 16.01.2019., Rev-2035/2015-3 od 16.01.2019., Rev-5262/2019-2 od 25.05.2021.?
4) Kad je poslodavac temeljem odredbi Zakona o radu i svoga Pravilnika o plaćama smanjio plaću radniku da li sud može u parničnom postupku naložiti poslodavcu isplatu razlike plaće na temelju zaključka o šikanoznom postupanju iako je radnik povukao tužbu u drugom predmetu koji je vodio radi povrede prava iz radnog odnosa po osnovi navodnog šikanoznog postupanja poslodavca, a sve imajući na umu stajalište izraženo u odluci Vrhovnog suda RH Rev-5262/2019-2 od 25.05.2021.? 5) Kada je tužitelj u tužbi samo naveo po kojoj stopi potražuje isplatu zakonske zatezne kamate ali nije tužbom naveo početak dospijeća od kojega potražuje isplatu zakonske zatezne kamate niti je naveo do kada potražuje isplatu zakonske zatezne kamate dok je prvi put zatražio isplatu zakonske zatezne kamate tek podneskom od 23.05.2019. nakon čega se tuženik protivio preinaci tužbe odnosno nije dao pristanak na preinaku tužbe budući je prethodni postupak već bio zaključen je li drugostupanjski sud bio dužan odlučiti o predmetnoj preinaci tužbe odnosno je li mogao tužitelju dosuditi početak zakonskih zateznih kamata od nadnevaka/datuma za koje tužitelj nije postavio zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate prije zaključenja prethodnog postupka, a sve imajući na umu pravna stajališta izražena u odlukama Vrhovnog suda RH Rev-1086/2023-2 od 20.12.2023., Rev-560/2024-2 od 08.05.2024., Ustavni sud RH U-III-2060/2017 od 21.10.2020. (ovim odlukama izraženo je pravno stajalište o obvezi drugostupanjskog suda o svim prigovorima tuženika s kojima se tuženik protivio postavljenom tužbenom zahtjevu, a ovo posebno u slučaju kada preinačava prvostupanjsku presudu s kojom je tužbeni zahtjev bio odbijen), Vrhovnog suda RH Rev-1217/2021-2 od 23.08.2023. (ovom odlukom izraženo je pravno stajalište da je drugostupanjski sud dužan obrazložiti odluku o suđenim zakonskim zateznim kamatama kada preinačava prvostupanjsku presudu s kojom je odbijen tužbeni zahtjev), te Visokog trgovačkog suda RH Pž-735/2023-3 od 17.10.2023., Žs u Varaždinu St. sl. u Koprivnici Gž-1498/2024-2 od 12.02.2025., Žs u Zagrebu odlukom Gž-765/2024-2 od 21.01.2025. (ovim odlukama izraženo je pravno stajalište prema kojemu tužitelj nakon zaključenja prethodnog postupka ne može preinačiti tužbeni zahtjev s kojim će potraživati zakonske zatezne kamate po njihovu početku na drugi način od onoga postavljenog u tužbi sve budući je tužitelj zakonske zatezne kamate mogao zatražiti već u samoj tužbi)?“,
pozivajući se na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da je pobijanom odlukom zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava došlo do povrede temeljnih prava zaštićenih Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija) pozivajući se na pravo na pošteno suđenje i pravo vlasništva.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Polazeći od čl. 385.a ZPP, revizijski sud je ocijenio da je tuženik učinio vjerojatnim da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka u žalbenom dijelu postupka povrijeđeno temeljno pravo na pošteno suđenje i u njemu sadržano pravo na pristup sudu i obrazloženu sudsku odluku.
3.1. Sud drugog stupnja je u dijelu obrazloženja pobijane odluke (toč. 12. obrazloženja) iznio pravno shvaćanje da u konkretnom slučaju do smanjenja plaće tužitelja nije došlo uslijed jednostrane odluke tuženika već je plaća bila obračunata u skladu sa načinom određivanja plaće kako je navedeno u ugovoru o radu, dok nastavno (toč. 14.1. obrazloženja) iznosi pravno shvaćanje da je tuženik prilikom određivanja plaće tužitelju na opisan način postupao šikanozno.
3.2. Slijedom navedenog, proizlazi da je tuženik učinio vjerojatnim da mu je u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka (nejasni i proturječni navodi iz obrazloženja pobijane odluke – čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP) kao i nedostatnog obrazloženja u pogledu primjene relevantnih odredbi materijalnog prava povrijeđeno temeljno pravo na pošteno suđenje i u njemu sadržano pravo na obrazloženu sudsku odluku – čl. 29. Ustava i čl. 6. Konvencije.
4. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci, dok se u odnosu na postavljena pravna pitanja prijedlog za dopuštenje revizije temeljem iste odredbe smatra povučenim.
Zagreb, 15. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
