Poslovni broj: UsI-2072/2024-20
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, te Neni Čulić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ĆR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenicima iz Odvjetničkog društva Vukušić Bokan i partneri, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe RR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Tomislavu Nemariću, odvjetniku u Zadru, radi građevinske dozvole, nakon javne rasprave zaključene u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i opunomoćenika zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 17. rujna 2025., objavljene 15. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA:UP/II-361-03/23-02/459, URBROJ: 531-03-4-24- 5 od 10. srpnja 2024., kao i zahtjev za poništenjem rješenja Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove KLASA: UP/I-361-03/22-01/000108, URBROJ: 2198-07-09/2-23-0016 od 11. kolovoza 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška ovog upravnog spora.
III. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku nadoknadi trošak ovog spora u iznosu od 2.000,00 eura.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/23-02/459, URBROJ: 531-03-4-24-5 od 10. srpnja 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv građevinske dozvole izdane od strane Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove KLASA: UP/I-361-03/22- 01/000108, URBROJ: 2198-07-09/2-23-0016 od 11. kolovoza 2023.
2. Predmetnom građevinskom dozvolom dozvoljava se investitoru RR rekonstrukcija zgrade mješovite namjene (stambeno gospodarska), 2b skupine, na postojećoj građevnoj čestici 685 nove izmjere u izlaganju k. o. [katastarska općina], u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake 30/21-G, glavnog projektanta UR dipl. ing. arh., broj ovlaštenja A-3639.
3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija rješenje tuženika, kao i prvostupanjsku građevinsku dozvolu, zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe kako je tuženik svoje obrazloženje utemeljio na dokumentaciji dostavljenoj od strane investitora te u niti jednom trenutku nije izvršio očevid ili pregledao prostornu dokumentaciju, a što da je u suprotnosti s odredbom čl. 8. Zakona o općem upravnom postupku . Tužitelj ističe kako nije sporno da projekti i dokumentacija koje je dostavio investitor mogu biti i/ili jesu u skladu s Prostornim planom općine [adresa], no ista ne dokazuje da su uistinu i zadovoljeni zakonski uvjeti za izdavanje pobijane građevinske dozvole. Dokumentacija dostavljena po investitoru jedino može biti dokaz da je ista izrađena u skladu s navedenim planom, no u konkretnom predmetu tuženik je u cijelosti zanemario sporno pitanje da li je predmetna građevina postojeća u smislu Zakona o gradnji da bi za nju uopće bilo moguće izdati spornu građevinsku dozvolu kojom se dozvoljava njezina rekonstrukcija. Postojećom građevinom smatra se zakonito izgrađena građevina. Što se smatra zakonito izgrađenom građevinom propisuje članak 184. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 125/19.). Sličnu odredbu sadrže i svi raniji zakoni koji uređuju pitanje gradnje i to Zakon o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. godine (članak 330.), Zakon o gradnji iz 2003. godine, (članak 122.) Zakon o gradnji iz 1999. godine (članak 119.) prema tim odredbama postojećom građevinom smatra se građevina izgrađena na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta ili građevine izgrađene prije 15. veljače 1968.Stoga, da je neosnovana tvrdnja tuženika kako pobijana uporabna dozvola, odnosno njezina vjerodostojnost nije od bila od utjecaja za rješavanje predmetnog spora. Ovo iz razloga što bez te uporabne dozvole ne bi ni pobijana građevinska dozvola za rekonstrukciju mogla biti izdana. Nadalje, sukladno čl. 184. Zakona o gradnji navedena uporabna dozvola treba sadržavati i podatke o građevini, s obzirom na način smještaja na katastarskoj čestici, odnosno česticama, namjenu građevine, broj i vrstu etaža te vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine (visinu, dužinu i širinu), a vrijeme izgradnje tijelo graditeljstva utvrđuje uvidom u Državnu snimku iz zraka učinjenu prije 15. veljače 1968. ili drugu odgovarajuću službenu kartografsku podlogu Državne geodetske uprave te po potrebi izvođenjem drugih dokaza. Budući da je za izdavanje ove uporabne dozvole koja ujedno predstavlja i građevinsku dozvolu, bilo potrebno da se utvrdi starost nekretnine, što uključuje i podatke o građevini, s obzirom na način smještaja na katastarskoj čestici, odnosno česticama, namjenu građevine, broj i vrstu etaža te vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine (visinu, dužinu i širinu), kako bi ista uopće mogla biti i izdana, a da je starost te nekretnine u tom postupku, utvrđena Elaboratom utvrđivanja starosti nekretnine (vještačenje) broj 95-R-2020 od 7. kolovoza 2020, dakle elaboratom sačinjenim po nalogu investitora, ne znači i da je u stvarnosti tome tako. S tim u svezi, tužitelj ističe kako postoji sumnja da je prilikom izrade navedenog elaborata počinjeno kazneno djelo krivotvorenja isprava, a sve kako se prilikom izrade istoga nije vodilo računa čak ni o najočitijim činjenicama koje su svakome javno dostupne na internetu Google maps -Street view- povijesni pregled. U navedenim preglednicima se jasno vidi da je kuca u procesu dogradnje u ožujku 2012. Dok ovlaštenik koji je izradio elaborat starosti nekretnine u njemu navodi da je građevina nepromijenjena i da se na njoj nikada ništa nije nadogradilo od 1930-tih godina. Također, iz rješenja tuženika kao ni iz prvostupanjskog rješenja ne proizlazi kada je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole predan tako da se ne može ni ocijeniti pravilnost primjene odredbi prostornog plana na koje se pozivaju prvostupanjsko tijelo i tuženik u svojim rješenjima. Predlaže da sud poništi osporeno rješenje tuženika kao i prvostupanjsku građevinsku dozvolu.
4. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
5. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu, istoj se protivi te navodi kako tužitelj svojim tužbenim navodima uopće ne dovodi u pitanje zakonitost građevinske dozvole već problematizira uporabnu dozvolu, a što ne može biti predmetom ovog spora. U odnosu na navode tužitelja da je građevinska dozvola izdana suprotno odredbama Prostornog plana uređenja Općine [adresa], zainteresirana osoba ističe kako je u upravnom postupku projektna dokumentacija prošla strogu kontrolu kako prvostupanjskog tako i drugostupanjskog tijela. Predlaže da sud odbije tužbu kao neosnovanu.
6. U sporu je održana rasprava 17. rujna 2025., čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine 36/24) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a, održana bez njihove prisutnosti.
7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika čitana je i pregledana dokumentacija koja se nalazi u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženog tijela, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Sud je odbio prijedlog tužitelja da se od Općinskog državnog odvjetništva u Zadru zatraži podatak o rezultatima izvida u predmetu Kpdo-814/23, kao i prijedlog za provođenjem građevinskog vještačenja, držeći da je izvođenje ovih dokaza suvišno obzirom na u postupku utvrđene relevantne činjenice.
8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
9. Iz spisa upravnog postupka proizlazi kako je prvostupanjsko tijelo rješenjem od 11. kolovoza 2023. izdalo predmetnu građevinsku dozvolu kojom se dozvoljava rekonstrukcija zgrade mješovite namjene (stambeno gospodarske) 2.b skupine, na postojećoj građevnoj čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nove izmjere u izlaganju), glavnog projektanta UR dipl. ing. arh, broj ovlaštenja A-3639.
10. Predmetna građevinska dozvola donijeta je na zahtjev zainteresirane osobe od 31. svibnja 2022., a nakon što je strankama u postupku omogućeno da izvrše uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, kojem pozivu se odazva i tužitelj, iznoseći prigovore koji su identični tužbenim prigovorima u ovom predmetu. Navedene prigovore tužitelja prvostupanjsko javnopravno tijelo nije prihvatilo, te je pozivom na odredbu članka 110. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13) izdalo zahtijevanu građevinsku dozvolu.
11. Protiv navedene građevinske dozvole tužitelj je izjavio žalbu koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje ovaj sud prihvaća kao pravilno i zakonito, budući da je utemeljeno na dokumentaciji priloženoj u spisu predmeta, koju tužitelj svojim tužbenim navodima nije doveo u sumnju.
12. Odredbom članka 110. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, 6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova, 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.
13. Odredbom članka 108. stavak 2. Zakona o gradnji propisano je kako zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. tri primjerka glavnog projekta, 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen, 3. pisano izviješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana, 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema starim propisima, 5. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrđivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom, 6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, 7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole i 8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom), ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor.
14. Prema odredbi članka 109. stavak 1. točka 1. Zakona o gradnji dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi.
15. Zgrada, rekonstrukcija koje je predmet sporne građevinske dozvole, nalazi se u obuhvatu Prostornog plana uređenja Općine [adresa] (Službeni glasnik Zadarske županije 16/07, 14/11, 5/12), Službeni glasnik Općine Pašman (4/15,5/15, 2/16, 1/20, 6/20), prema kartografskom prikazu broj 4.6. Građevinska područja naselja- - [adresa], u izgrađenom dijelu građevinskog područja – stara aglomeracija/jezgra naselja.
16. Uvidom u pobijanu građevinsku dozvolu i glavni projekt utvrđeno je kako su parametri gradnje usklađeni s odredbama PPU-a Općine [adresa], koji se navode u predmetnoj građevinskoj dozvoli. Navodi tužitelja o zakonitosti uporabne dozvole ne mogu se s uspjehom preispitivati u ovom sporu, predmet kojega je ocjena zakonitosti građevinske dozvole. Dodatno, a glede pozivanja tužitelja na okolnost da je pokrenut kazneni postupak radi krivotvorenja isprava prilikom izrade Elaborata utvrđivanja starosti nekretnine temeljem kojega je donesena uporabna dozvola, valja reći kako za slučaj da se pravomoćnom sudskom presudom utvrdi postojanje kaznenog djela, tužitelj može tražiti obnovu postupka, međutim samo vođenje kaznenog postupka ne predstavlja razlog zbog kojeg bi valjalo prekinuti ovaj spor, niti je od utjecaja na zakonitost ovdje osporenog rješenja.
17. U odnosu na navode tužitelja da su tuženik i prvostupanjsko tijelo pogrešno naveli kako se navedene odredbe primjenjuju samo na gradnju novih građevina, a da se ne odnose i na rekonstrukciju građevina, valja reći kako je ovaj navodi tužitelja u cijelosti neosnovan. Naime, točno je utvrđenje tuženika i tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu kako se odredba čl. 66. i 67. Prostornog plana uređenja Općine [adresa] odnose na izgradnju novih građevina (članak 66. odnosi se na gradnju zamjenskih građevina i interpolacije, dok se članak 67. odnosi na izgradnju novih građevina), a ne na rekonstrukciju već postojećih, pa je pozivanje tužitelja na te članke PPU Općine [adresa] u cijelosti neosnovano. S tim u vezi navodi se kako netočno tužitelj navodi da se u građevinskoj dozvoli, odnosno osporenom rješenju tuženika uopće ne navodi kada je zainteresirana osoba podnijela svoj zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Naime, u osporenom rješenju je jasno navedeno da je prijedlog za izdavanje građevinske dozvole podnesen 31. svibnja 2022., a što proizlazi i iz spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu tuženika, pa su stoga pravilno primijenjene odredbe prostornog plana koji je važio na dan podnošenja zahtjeva.
18. Slijedom sveg navedenog, sud je ocijenio kako osporenim rješenjem tuženika, kao i izdanom građevinskom dozvolom nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.
19. Budući da tužitelj nisu uspjeli u ovom sporu, to je i njegov zahtjev za naknadom troška spora valjalo odbiti kao neosnovan i riješiti kao pod točkom II. izreke.
20. Obzirom da je zainteresirana osoba koja je u ovom sporu bila zastupana po kvalificiranom opunomoćeniku-odvjetniku, popisala trošak spora istoj je, na ime troška upravnog spora valjalo kao opravdan priznati trošak sastava odgovora na tužbu i pristupa na ročište glavne rasprave, u iznosu od 500 bodova za svaku radnju, a što pomnoženo s vrijednošću boda, zbrojeno daje iznos od 2.000,00 eura. Obzirom na navedeno, odlučeno je kao pod točkom II. Izreke.
U Splitu, 15. listopada 2025.
S U T K I NJ A
Ana Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude Žalba odgađa izvršenje pobijane presude
DNA:
1. opunomoćenicima tužitelja,
2. Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike
Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20,
3. opunomoćeniku zaint. osobe,
4. u spis.
