REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pr-1070/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužitelja AŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Krešimiru Škarici, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarica & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćniku Mislavu Biočiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 24. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 15. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.680,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 14. ožujka 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 721,22 eur sa zateznim kamatama tekućim od 9. lipnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 316,90 eur sa zatraženim kamatama.

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.024,40 eur sa zateznim kamatama tekućim od 15. listopada 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 166,36 eur sa zatraženim kamatama.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je stradao u noći s 28. na 29. travnja 2022. kada je doživio visoko traumatsko i životno ugrožavajuće iskustvo na radnom mjestu na benzinskoj postaji Crodux Zadar Gaženica na način da je bio izložen pucnjavi iz vatrenog oružja od strane nepoznate osobe pri čemu je ranjen policajac, a isti je proveo zaključan strepeći za vlastiti život kao i život prisutnih. Obzirom da je benzinska postaja Crodux derivati dva d.o.o., sada Petrol d.o.o., za vrijeme nastanka štetnog događaja imala sklopljenu policu osiguranja kod tuženika, isti je pasivno legitimiran. U opisanoj nesreći pretrpio je ozbiljne simptome postraumatskog stresnog poremećaja uz tegobe pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. U predmetnom štetnom događaju pretrpio je strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Stoga, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 9. lipnja 2025. predlaže sudu naložiti tuženiku isplatiti mu na ime naknade neimovinske štete iznos od 2.638,12 eur sa zateznim kamatama tekućim od 14. ožujka 2023. pa do isplate i na ime naknade imovinske štete iznos od 80,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 14. ožujka 2023. pa do isplate, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja. Štetna radnja iz koje tužitelj potražuje naknadu nije bila usmjerene prema tužitelju, niti je kod tužitelja izazvala štetu takvog intenziteta da bi za istu bilo primjereno dosuditi novčanu naknadu. Stoga, osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Iz sadržaja tužbe proizlazi da je 29. travnja 2022. došlo do pucnjave iz vatrenog oružja od strane nepoznate osobe na policajca, pa osporava da bi za bilo kakvu i bilo čiju štetu prouzročenu na taj način bio odgovoran njegov osiguranik, a bez te odgovornosti ne postoji niti njegova obveza iz predmetnog ugovora o osiguranju. Neovisno o postojanju odgovornosti njegovog osiguranika isključena je njegova obveza s obzirom na odredbu čl. 5. st. 1. toč. 8. Dopunskih uvjeta za osiguranje od profesionalne odgovornosti prema kojima osiguranjem nisu obuhvaćene štete nastale zbog prisile, prijetnje ili drugih kaznenih djela. Ako je i imao određenih psihičkih smetnji, tužitelju zasigurno nije trebala pomoć i njega, pa taj dio zahtjeva nije osnovan. Sporan je i utuženi tijek kamata s obzirom na sadržaj uvjeta osiguranja. Stoga, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnih troškova.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Potvrdu MUP-a od 28. studenog 2022., Prijavu i zahtjev za naknadu štete, medicinsku dokumentaciju, Odštetni zahtjev, Kopiju Police osiguranja broj OV0680017819, Priloge polici, Uvjete za osiguranje od odgovornosti, Dopunske uvjete za osiguranje od profesionalne (ugovorne) odgovornosti, Elektronički zapis HZMO-a od 9. travnja 2024., Ugovor o radu, provedeno je medicinsko vještačenje te je saslušan tužitelj.

4. Na ročištu 24. rujna 2025. odbijen je zahtjev tuženika za provođenjem medicinskog vještačenja, vještačenja po vještaku zaštite na radu i prijedlog za pribavljanjem spisa ODO-a (MUP-a), budući je sud sve relevantne činjenice proveo na temelju izvedenih dokaza.

5. Podneskom od 9. lipnja 2025. tužitelj je povećao tužbeni zahtjev, kojoj preinaci tužbe se tuženik u podnesku od 20. lipnja 2025. protivio. Pritom nisu prihvaćeni navodi tuženika kako i zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege iz istog podneska predstavlja u smislu čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupka ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., u daljnjem dijelu teksta: ZPP-a) isticanje drugog zahtjeva uz postojeći, odnosno preinaku tužbe. To stoga što je tužitelj već u tužbi postavio zahtjev za naknadom imovinske štete radi tuđe pomoći i njege. U odnosu na povećani tužbeni zahtjev iz iste činjenične osnove sud je na ročištu 24. rujna 2025. sukladno čl. 190. st. 3. ZPP-a dopustio preinaku tužbe, a sve radi svrsishodnosti za konačno rješenje odnosa među strankama.

6. Iz Elektroničkog zapisa HZMO-a od 9. travnja 2024. proizlazi da je tužitelj u vrijeme predmetnog štetnog događaja bio zaposlen kod poslodavca Crodux derivati dva d.o.o. koji je imao ugovoreno osiguranje od odgovornosti i djelatnosti s tuženikom.

7. Među strankama su sporni odgovornost, osnov i visina tužbenog zahtjeva.

8. Uvidom u Potvrdu MUP-a, PU Zadarska od 28. studenog 2022. (list 6. spisa) utvrđeno je da je tužitelj, zaposlenik benzinske postaje Crodux, uveo policijske službenike u prostorije benzinske pumpe, dao na uvid te koristio sustav videonadzora kako bi omogućio postupanje policijskih službenika PU Zadarske i SJP Split prema počinitelju kaznenog djela teško ubojstvo, prisila prema službenoj osobi i dovođenje u opasnost opće opasnom radnjom ili sredstvom.

9. Tužitelj je naveo da je u Crodux d.o.o. radio na radnom mjestu poslovođe oko 7, 8 godina te mu je radni odnos prestao 31. siječnja 2023. 28. travnja 2022. radio je u jutarnjoj smjeni od 08,00 do 16,00 sati. Oko ponoći je dobio poziv od zaštitarske službe da će ga kontaktirati policija u vezi nekog događaja koji se događao na benzinskoj postaji na kojoj je radio, [adresa]. Nakon što ga je kontaktirala policija sa upitom može li se spojiti izravni video nadzor u poslovnici, sa informatičarom i kontrolorom je išao provjeriti je li to moguće. Ujedno je kontrolora, njemu direktno nadređenog, obavijestio što se konkretno događa. O svemu je obavijestio i voditelja sigurnosti kod tuženika. Nakon toga je obavijestio policiju da nije moguće spojiti taj video nadzor te su mu rekli da uzme ključeve od benzinske postaje i dođe tamo. Kada je došao cijela luka je bila zatvorena. Došao je do punkta policije i istima predao ključ, a nakon toga su ga zvali nadređeni i rekli da dođe izravno na tu lokaciju. U tu postaju je trebalo ući sa šifrom od alarma, a što je bilo oko 00,45 sati. On je to obavio i ušao unutra u pratnji specijalne policije, antiterorističke jedinice. Tamo je bilo pucnjave i netko je rekao da je policajac ranjen. On je u tom trenutku bio u svom uredu i uhvatili su ga šok i strah, a nije bilo mogućnosti da se napusti postaja. Antiteroristička policija je vršila pregovore sa čovjekom koji je imao lovačku pušku i koji je pucao. Kako policajci ništa nisu znali o tom objektu oni su morali ugasiti cijelu rasvjetu i u tom trenutku je čovjek doživio malo jači šok i počeo pucati. Pucao je u vanjsko staklo i ranio tog policajca, a on je ostao zatočen u uredu. Kada je s policajcima ušao u prostor postaje taj počinitelj je stajao sa vanjske strane i dijelili su ga staklo i dva zida. Ta postaja nije radila. U ured koji je posebna prostorija od ostalog dijela otišao je sa inspektorom. Iz tog ureda kroz video nadzor je mogao vidjeti što se dešava. Policiji je bilo bitno kada je počinitelj došao na lokaciju i s čim je došao. On je u tom uredu bio od 00,45 sati pa sve dok se nije riješila ta situacija negdje do 07,10 ujutro. U tom uredu je s njim bio inspektor i on nije smio izlaziti van. I inače je radio sa video nadzorom i to je u opsegu njegovog posla. U kaznenom postupku nije oštećenik ili žrtva. Njegov život nije bio izravno ugrožen. Bilo je tih zidova, ali bio je to stres. On je tamo došao po pozivu policije i po odgovornosti. Bio je odgovoran ispred poslodavca. Na pitanje je li u postupanju policije bilo nekakvog postupanja kojim bi bila ugrožena njegova sigurnost, odgovorio je da on to tako nije gledao. Smatra da se u konkretnom slučaju nije dogodio nikakav propust u pogledu sigurnosti objekta. To je jednostavno bila osoba koja je bila poremećena i napravila takvu situaciju. I poslodavac i policija su mu rekli da dođe na lice mjesta.

10. Sud je iskazu tužitelja poklonio vjeru, jer je isti iskazivao objektivno, uvjerljivo i sukladno medicinskoj dokumentaciji u spisu.

11. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužitelj bio poslovođa na benzinskoj postaji [adresa] te je u opisu njegovog posla, između ostalog, bio i rad s video nadzorom. Dana 28. travnja 2022. radio je u jutarnjoj smjeni od 8,00 – 16,00 sati te je oko ponoći dobio poziv zaštitarske službe da će ga kontaktirati policija u vezi nekog događaja koji se događao na benzinskoj postaji. Nakon toga ga je kontaktirala policija sa upitom može li se spojiti izravni video nadzor u poslovnici te ih je on nakon provjere sa informatičarom obavijestio da to nije moguće. O svemu je obavijestio svog kontrolora i voditelja sigurnosti kod tuženika. Potom je po nalogu policije uzeo ključeve od benzinske postaje, došao do punkta policije i istima predao ključ, a nakon toga su ga zvali nadređeni i rekli da dođe izravno na tu lokaciju. U tu postaju je trebalo ući sa šifrom od alarma, a što je bilo oko 00,45 sati. On je to obavio i ušao unutra u pratnji specijalne policije, antiterorističke jedinice. U ured koji je posebna prostorija od ostalog dijela otišao je sa inspektorom. Iz tog ureda je preko video nadzora mogao vidjeti što se dešava. Antiteroristička policija je vršila pregovore sa čovjekom koji je imao lovačku pušku. U jednom trenutku isti je počeo pucati i ranio je policajca. Tužitelj je u uredu bio od 00,45 sati pa sve dok se nije riješila ta situacija negdje do 07,10 ujutro. U tom uredu je s njim bio inspektor i on nije smio izlaziti van.

12. Sukladno čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22., u daljnjem dijelu teksta: ZR-a) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom poslodavac mu je dužan naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

13. Sukladno čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj: 71/14., 118/14.,154/14., 94/18. i 96/18., dalje u tekstu: ZZR-a) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu (čl. 25. st. 2. ZZR-a).

14. Člankom 60. st. 1. ZR-a propisano je da je radno vrijeme vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju, ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

15. Sukladno čl. 60. st. 4. ZR-a vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac, ili u mjestu koje je odabrao radnik.

16. Budući da se tužitelj 28. travnja 2022. oko ponoći javio na telefonski poziv koji mu je bio upućen od strane zaštitarske službe svog poslodavca; da je po tom pozivu i nakon upita policije o načinu obavljanja njegovog posla telefonskim putem komunicirao sa svojim nadređenima kontrolorom i voditeljem sigurnosti; da je po nalogu svog poslodavca iz svog doma otišao na benzinsku postaju kao mjesto gdje se obavljaju njegovi poslovi kako bi u suradnji s policijom obavljao poslove koje su u opisu njegovog radnog mjesta (aktivacija sigurnosnog mehanizma te korištenje sustava video nadzora), između ostalog, i radi otklanjanja štete koja je prijetila objektu i sredstvima rada njegovog poslodavca, za zaključiti je da je tužitelj predmetne zgode u smislu čl. 60. st. 1. i 4. ZR-a obavljao poslove za vrijeme radnog vremena. Stoga nije u pravu tuženik kada tvrdi da je tužitelj samoinicijativno izvan svog radnog vremena postupio po nalogu policije.

17. S obzirom na zaštićenost objekta kojem se nije moglo pristupiti bez unošenja šifre u sustav, vrijednost imovine poslodavca tužitelja na benzinskoj postaji te postojanja opasnosti zapaljenja goriva, predmetni protupravni ulazak počinitelja u poslovne prostorije poslodavca tužitelja te ugrožavanje ljudi i imovine opće opasnom radnjom i prijetnjom oružjem nema značenje pravno odlučne činjenice koja bi bila razlog za oslobođenje poslodavca tužitelja od odgovornosti, jer se počinitelj ne može smatrati trećom osobom, već je riječ o manifestaciji profesionalnog rizika za koji postoji poslodavčeva odgovornost.

18. Za predmet ovog spora odlučno je utvrditi odgovornost Crodux derivati dva d.o.o., poslodavca tužitelja, kao osiguranika Police broj OV0680017819 prema vlastitim djelatnicima. Slijedom navedenog, prigovori tuženika kojima osporava svoju odgovornost upirući na čl. 5. st. 1. toč. 8. Dopunskih uvjeta za osiguranje od profesionalne odgovornosti (prema kojem osiguranjem nisu obuhvaćene štete nastale zbog prisile, prijetnje ili drugih kaznenih djela), irelevantni su za predmet ovog spora, jer se navedeni uvjeti odnose na osiguranje od profesionalne (ugovorne) odgovornost.

19. Kako je nedvojbeno utvrđeno da je do ozljede tužitelja došlo na radu kod tuženika i da postoji uzročna veza između štetne radnje i predmetne štete, to tuženik u cijelosti odgovara za istu.

20. Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dr. Gordana Makarića od 21. svibnja 2025. utvrđeno je da je tužitelj bio izložen štetnom događaju 28./29. travnja 2022. Na psihičkom je planu prvotno razvio simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0) te nastavno PTSP-a (F43.1). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, pa i život, što je i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i razvoja psihičkih poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja je došlo do povrede duševnog zdravlja. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć pružana od strane ukućana bila mu je potrebna kumulativno 20 sati (pratnje liječniku, pružanje psihološke potpore). Status psihičkih funkcija stabiliziran je 18. siječnja 2023. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti cijeni 5% te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Navedeno se ogleda u njegovoj smanjenoj slobodi u osobnom, obiteljskom i socijalnom funkcioniranju na način kako je opisano u psihičkom statusu.

21. Navedenom nalazu i mišljenju prigovorio je tuženik navodeći kako iz iskaza tužitelja proizlazi da tužiteljev tjelesni integritet ni u jednom trenutku nije bio niti najmanje ugrožen, pa tako nije istinita pretpostavka vještaka kako je tužitelj bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet pa i život. Tužitelj razbojnika nije niti vidio uživo nego je na zamolbu policije i pod njihovom maksimalnom zaštitom bio u svom uredu i promatrao kriznu situaciju na monitoru bez ikakve opasnosti za svoj tjelesni integritet i život. Osim što vještak nije smatrao relevantnim iskaz samog tužitelja, isti s tužiteljem nije niti razgovarao o tome u kakvoj je to situaciji navodno stresogenog potencijala bio, niti navodi što je to stresogeno što je navodno tužitelju prouzročilo navodno trajno oštećenje psihičkog zdravlja. Kako se temelji na neistinitoj premisi to je i mišljenje vještaka o opsegu štete koju tužitelj navodno trpi neprihvatljivo.

22. Očitujući se na izneseni prigovor tuženika da prilikom izrade nalaza i mišljenja nije uzeo u obzir iskaz tužitelja s ročišta od 22. svibnja 2025. stalni sudski vještak dr. Gordan Makarić je na ročištu 24. rujna 2025. naveo kako je svoj vještački nalaz i mišljenje sačinio temeljem analize dinamike štetnog događaja kako je navedeno u medicinskoj dokumentaciji, analizom podataka iz iste dokumentacije, dakle tijeka psihijatrijskog liječenja te konačno i odlučno rezultata vlastitog psihijatrijskog ispitivanja u kojem je utvrđena opisana simptomatika. Temeljem svega navedenog donio je i ocjenu kvalifikatornih okolnosti. Izvršio je uvid u priležeći zdravstveni karton u kojem se ne nalazi podataka o eventualnoj potrebi psihijatrijskog liječenja prije predmetnog štetnog događaja.

23. Budući da je vještak svoj zaključak o izloženosti tužitelja situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet utemeljio na medicinskoj dokumentaciji iz koje je razvidna ne samo dinamika štetnog događaja, već i okolnosti šoka, panike i stresa o kojima je tužitelj iskazivao na ročištu 22. siječnja 2025., sud je prihvatio zaključak vještaka kako mu je dostavljena medicinska dokumentacija sa opisanom simptomatikom bila dostatna za izradu nalaza i mišljenja. Kraj navedenog, vještak je svoj nalaz i mišljenje utemeljio i na vlastitom ispitivanju tužitelja, slijedom čega je sud nalaz i mišljenje dr. Gordana Makarića od 21. svibnja 2025. u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan. Zbog navedenog je, kao nepotreban, na ročištu 24. rujna 2025. i odbijen prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja.

24. Prema mišljenju ovog suda, a na temelju provedenih dokaza, sud je utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., dalje u tekstu: ZOO- a) čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

25. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega uzeo navedene i obrazložene kvalifikatorne okolnosti kako slijedi:

- utvrđeni intenzitet i opseg pretrpljenog straha opravdava dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 1.500,00 eur,

- stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužitelja u opsegu od 5% koje se očituje u njegovoj smanjenoj slobodi u osobnom, obiteljskom i socijalnom funkcioniranju na način ima osjećaj osobne isuficijencije, isprekidan san, povremene intruzije sjećanja što opravdava dosudu pravične novčane naknadu u iznosu od 821,22 eur.

26. Sukladno navedenom, tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu radi pretrpljene neimovinske štete u iznosu od 2.321,22 eur.

27. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a tužitelju za 20 sati potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada. Kako se cijena sata tuđe pomoći njege ocjenjuje prema cijenama sata najniže plaćene kategorije rada, a koja svakako nije manja od 4,00 eur po satu, to tužitelju pripada pravo na tu naknadu u iznosu od 80,00 eur.

28. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade (neimovinske štete) dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući da je status psihičkih funkcija tužitelja stabiliziran 18. siječnja 2023., dakle, prije podnošenja Odštetnog zahtjeva od 13. ožujka 2023., istom su zatezne kamate na iznos od 1.600,00 eur dosuđene od 14. ožujka 2023. kao dana podnošenja Odštetnog zahtjeva pa do isplate.

29. Troškovi tuđe pomoći i njege predstavljaju imovinsku nenovčanu štetu, na koju oštećeniku pripada pravo na zatezne kamate od dana njezinog nastanka (čl. 1086. ZOO-a), odnosno u vrijeme kad je ta pomoć pružana, pa tužitelj na iznos od 80,00 eur ima pravo na zatezne kamate tekuće od podnošenja Odštetnog zahtjeva 14. ožujka 2023. pa do isplate.

30. Slijedom svega navedenog, tužitelju je na ime neimovinske štete u iznosu od 1.600,00 eur i imovinske štete u iznosu od 80,00, odnosno na iznos od 1.680,00 eur valjalo dosuditi zatezne kamate tekuće od 14. ožujka 2023. pa do isplate, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

31. Na iznos naknade neimovinske štete od 721,22 eur tužitelju su zatezne kamate dosuđene od 9. lipnja 2025., jer zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva teku od trenutka kada je isti postavljen. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

32. Stopa zateznih zakonskih kamata temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

33. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja nije osnovan, pa je isti valjalo odbiti u iznosu od 316,90 eur sa zatraženim kamatama. Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke.

34. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a. Prema čl. 154. st. 2. ZPP-a ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

35. Tužitelju su kao potrebni priznati troškovi sastava prijave štete (100 bodova prema Tbr. 32/1 OT/23), sastava tužbe (100 bodova prema Tbr. 7/1 OT/23), sastava podnesaka od 30. listopada 2023., 9. lipnja 2025. i 23. lipnja 2025. (po 100 bodova prema Tbr. 8/1 OT/23) te pristupa na ročišta 6. studenog 2024., 22. siječnja 2025., 11. srpnja 2025. i 24. rujna 2024. (po 100 bodova prema Tbr. 9/1 OT/23), što uz vrijednost boda od 2,00 eur (Tbr. 50. OT/23) i poreza na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 42. OT/23) ukupno iznosi 2.250,00 eur.

36. Tužitelju nisu priznati troškovi sudskih pristojbi u iznosu od 166,36 eur, jer isti trošak nije niti nastao za tužitelja.

37. Tužitelj je uspio u sporu u omjeru od 88,34%, a tuženik u omjeru od 11,60%. Uvažavajući odredbu čl. 154. st. 2. ZPP-a prema kojoj se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, sud je ocijenio da je tuženik dužan tužitelju u omjeru od 76,64% naknaditi troškove. Navedeno odgovara iznosu od 1.724,40 eur kojem iznosu je valjalo pribrojati i troškove vještačenja u iznosu od 300,00 eur. Stoga je valjalo naložiti tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.024,40 eur sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate (čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. ZOO), pa je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

38. Zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 166,36 eur sa zatraženim kamatama nije osnovan, pa je isti odbijen kao pod točkom V. izreke presude.

39. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 15. listopada 2025.

Sutkinja:

Ruža Garac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika