REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U RIJECI
Rijeka, Zadarska 1 i 3
R1-96/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Emi Brdovčak, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ZIDAR IZGRADNJA d.o.o. Kostrena, Šoići 1, OIB: 56720219522, kojeg zastupa punomoćnica Vesna Matoković, odvjetnica u Viškovu, Mučići 62, protiv protivnika osiguranja EDI – MAR group d.o.o. Rijeka, Portić 12, OIB: 64672644074, radi određivanja privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine, izvan ročišta, 15. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
I. 1. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja ZIDAR IZGRADNJA d.o.o. Kostrena, Šoići 1, OIB: 56720219522, prema protivniku osiguranja EDI – MAR group d.o.o. Portić 12, Rijeka, OIB: 64672644074, u iznosu od 38.503,75 eura (trideset i osam tisuća petsto tri eura i sedamdeset i pet centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos od:
-29.278,75 eura od 26. kolovoza 2023.,
-1.350,00 eura od 19. rujna 2023.,
-1.275,00 eura od 21. rujna 2023.,
-1.200,00 eura od 27. rujna 2023.,
-1.275,00 eura od 30. rujna 2023.,
-1.425,00 eura od 4. listopada 2023.,
-1.275,00 eura od 6. listopada 2023.,
-1.425,00 eura od 11. listopada 2023.,
pa do 29. prosinca 2023. i određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te radi osiguranja troškova ovog postupka osiguranja, u iznosu od 1.465,75 eura (tisuću četiristo šezdeset i pet eura i sedamdeset i pet centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15. listopada 2025. pa do isplate prema stopi propisanoj odredbom članka 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22,155/23; dalje: ZOO) koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine
određuje se privremena mjera
2. Zabranom protivniku osiguranja, EDI - MAR GROUP d.o.o. Portić 12, Rijeka, OIB: 64672644074, da otuđi ili optereti sljedeće nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka:
- k. č. br. [katastarska čestica] CIGANOVAC ŠUMA, površine 1229 m2
- k. č. br. [katastarska čestica] CIGANOVAC ŠUMA , površine 90 m2, sveukupne površine 1319 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
3. Privremena mjera iz točke 1. ovog rješenja određuje se do proteka roka od 15 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu po pravomoćnom okončanju parničnog postupka koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Rijeci, poslovni broj Povrv-74/2025.
4. Nalaže se Općinskom sudu u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, u zemljišnim knjigama izvršiti upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine opisane u točki I. 2. izreke ovog rješenja.
5. Zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine opisane u točki I. 2. izreke smatra se provedenom dostavom ovog rješenja Općinskom sudu u Rijeci, Zemljišnoknjižnom odjelu Rijeka.
6. Ova privremena mjera ima učinak rješenja o ovrsi.
7. Nalaže se protivniku osiguranja EDI – MAR group d.o.o. Portić 12, Rijeka, OIB: 64672644074, naknaditi troškove postupka osiguranja predlagatelju osiguranja ZIDAR IZGRADNJA d.o.o. Kostrena, Šoići 1, OIB: 56720219522, u iznosu od 1.465,75 eura (tisuću četiristo šezdeset pet eura i sedamdeset i pet centi), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15. listopada 2025. pa do isplate prema stopi propisanoj odredbom članka 29. st. 2. ZOO-a koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
II. Odbija se kao neosnovan prijedlog za osiguranje novčane tražbine na ime troškova parničnog postupka koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Rijeci, poslovni broj Povrv-74/2025 u iznosu od 2.923,80 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate prema stopi propisanoj odredbom članka 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog za određivanje privremene mjere u kojem je naveo kako je pokrenuo parnični postupak radi isplate pred Trgovačkim sudom u Rijeci, poslovni broj Povrv-74/2025 u kojem od protivnika osiguranja potražuje iznos od 38.503,75 eura na ime isporučenog betona na gradilište protivnika osiguranja. Istaknuo je kako je protivnik osiguranja vlasnik nekretnina iz izreke ovog rješenja, dok drugih nekretnina niti vrijednije imovine nema. Protivnik osiguranja je trgovačko društvo osnovano za poslovanje nekretninama te na nekretnini iz izreke rješenja gradi građevinu stambene namjene 2 B skupine – više obiteljsku građevinu s pet stanova za prodaju. Prema saznanjima predlagatelja osiguranja, protivnik osiguranja gradi na nekretnini stambenu zgradu radi prodaje te aktivno prodaje jedinu imovinu koju ima – predmetnu nekretninu. Na taj način protivnik osiguranja poduzima radnje kojima bi mogao spriječiti, odnosno znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja. Iz navedenog je razvidna subjektivna opasnost da će svojim radnjama protivnik osiguranja pokušati znatno otežati pa čak i onemogućiti naplatu potraživanja predlagatelja. Predlagatelj je naveo i kako iz posljednjih dostupnih godišnjih financijskih izvještaja koje prikuplja Financijska agencija i koji su javno dostupni, proizlazi da protivnik osiguranja ostvaruje minimalnu dobit što ukazuje na to da ima loše poslovne rezultate, a posljedično tome i nisku sposobnost podmirenja obveza. Tako je protivnik osiguranja u 2024. godini ostvario ukupnu dobit od 18.075,51 eura kojom je pokriven preneseni gubitak iz ranijih godina što je razvidno iz Financijskog izvješća i Odluke o raspodjeli dobiti za 2024. godinu. S obzirom na navedeno jasno je da postoji objektivna opasnost da protivnik osiguranja neće moći podmiriti potraživanje predlagatelja osiguranja. Predlagatelj se pozvao na odredbe čl. 344. st. 1. i 2., čl. 345. st. 1. i st. 5. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) ukazujući na to da bi eventualna šteta koja bi nastala protivniku osiguranja provođenjem privremene mjere bila neznatna ako bi do štete uopće došlo. Navedeno zato jer zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja nije smetnja da dužnik (protivnik osiguranja) i dalje raspolaže svojim nekretninama jer se pravni učinci ove privremene mjere sastoje u osiguranju vjerovnika, ovdje predlagatelja, da isti može, bez obzira na raspolaganja dužnika i bez obzira na promjenu prava vlasništva na nekretninama (nakon zabilježbe privremene mjere), zahtijevati ovrhu na nekretninama na koje se zabilježba odnosi, kada za to budu postojale pretpostavke. S obzirom na to da u konkretnom slučaju dolazi u obzir primjena odredbe čl. 344. st. 2. OZ-a, predlagatelj ne mora dokazivati opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. S druge strane, s obzirom na to da protivnik osiguranja svjesno ne plaća dugovanje predlagatelju, izvjesno je da bi on mogao postupati na štetu predlagatelja te raspolagati nekretninama kako bi predlagatelju bila onemogućena naplata tražbine. Kako vjerojatnost i visina tražbine predlagatelja osiguranja proizlazi iz vjerodostojne dokumentacije, ispunjen je i drugi uvjet koji OZ predviđa za određivanje privremene mjere. Zato je predlagatelj osiguranja predložio određivanje ove privremene mjere.
2. Podnescima od 6. i 13. listopada 2025. predlagatelj je ispravio prijedlog za osiguranje na način da je točno naveo iznos tražbine na ime troškova parničnog postupka i postupka osiguranja u odnosu na koje je predložio određivanje mjere osiguranja u ovom postupku te je precizirao tijek zakonskih zateznih kamata na glavnicu, a sukladno zaključcima ovog suda od 1. listopada 2025. i 7. listopada 2025.
3. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu i u spis poslovni broj Povrv- 74/2025.
4. Prijedlog za osiguranje novčane tražbine privremenom mjerom je osnovan.
5. Naime, odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
6. Uvidom u spis ovog suda poslovni broj Povrv-74/2025, utvrđena je vjerojatnost postojanja predlagateljeve tražbine prema protivniku osiguranja. Naime, predlagatelj je fakturirao protivniku osiguranja naknadu za pružene usluge (stranica 14 do 21 spisa) te je podneskom od 25. rujna 2025. pojasnio pravnu i činjeničnu osnovu svoje tražbine ističući kako se utuženi računi odnose na naknadu za isporuku i prijevoz betona na gradilište protivnika osiguranja. Uz podnesak, predlagatelj je dostavio i otpremnice te je predložio i druge dokaze radi utvrđivanja osnovanosti i visine svoje tražbine (saslušanje zastupnika po zakonu predlagatelja, protivnikovog prokuriste, svjedoka, provođenje dokaza financijskim vještačenjem i dr.), a navode iz predlagateljevog podneska i dostavljene isprave, protivnik osiguranja za sada nije osporio. Tužitelj je dostavio i prijedlog Ugovora o cesiji za kojeg ističe da mu ga je dostavio protivnik osiguranja, koji je potpisan od strane protivnika osiguranja i iz kojeg proizlazi postojanje predlagateljeve tražbine prema protivniku (stranica 88 spisa Povrv-74/2025). Svi dostavljeni i predloženi dokazi u parničnom postupku Povrv-74/2025 upućuju na vjerojatnost postojanja predlagateljeve tražbine prema protivniku osiguranja pri čemu se napominje da je vjerojatnost slabiji stupanj uvjerenja od izvjesnosti. Sporne činjenice među strankama na razini izvjesnosti utvrditi će se u parničnom postupku (Povrv-74/2025).
7. U odnosu na opasnost kao drugu pretpostavku koja mora biti kumulativno ispunjena za određivanje privremene mjere sukladno odredbi čl. 344. st. 1. OZ-a napominje se da je ta opasnost kvalificirana kao subjektivna opasnost, što znači da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju na štetu ostvarenja predlagateljeve tražbine. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Prema shvaćanju ovog suda, činjenica prema kojoj protivnik osiguranja na nekretnini u svom vlasništvu gradi stambenu zgradu (na kojoj predlagatelj predlaže odrediti mjeru osiguranja), a pri tom je protivnik osiguranja trgovačko društvo osnovano za poslovanje nekretninama (stranica 22 do 24 spisa) ukazuje na opasnosti da će protivnik osiguranja predmetnu nekretninu prodati ili na drugi način njome raspolagati što će otežati naplatu predlagateljeve tražbine ako ona bude (pravomoćno) utvrđena u parničnom postupku. Naime, okolnost prema kojoj je protivnik osiguranja društvo osnovano radi obavljanja poslova upravljanja nekretninama u što svakako ulazi i prodaja nekretnina, po prirodi stvari upućuje na opasnost da će protivnik nekretninu koju gradi otuđiti.
8. S obzirom na navedeno, prema shvaćanju ovog suda, ispunjene su obje pretpostavke za određivanje privremene mjere osiguranja iz čl. 345. st. 1. t. 3. OZ-a u vezi sa čl. 344. st. 1. OZ-a. Sud je mjeru osiguranja odredio u odnosu na novčanu tražbinu koja se odnosi na glavno potraživanje naknade za prijevoz i isporuku betona s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na dospjele iznose glavnog potraživanja sukladno odredbi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a i u odnosu na troškove ovog postupka osiguranja. Naime, predlagatelju su priznati troškovi punomoćnika – odvjetnika za sastav prijedloga za osiguranje privremenom mjerom u iznosu od 1.000,00 eura sukladno Tbr. 11. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje: Tarifa), pripadajući PDV u visini od 250,00 eura (Tbr. 42. Tarife). Predlagatelj bi imao pravo i na naknadu troškova sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje o osiguranju u ukupnom iznosu od 431,50 eura sukladno Tar. br. 1. t. 2. Tarife sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 37/23), međutim, kako je predlagatelj zatražio naknadu troškova postupka osiguranja u ukupnom iznosu od 1.465,75 eura (točka I. 6. izreke), u tom iznosu su mu ti troškovi i priznati (čl. 2. st. 1. ZPP-a) te je i u odnosu na osiguranje troškova ovog postupka određena privremena mjera (točka I. 1. izreke). O zakonskim zateznim kamatama na trošak postupka osiguranja odlučeno je primjenom odredbe čl. 30. st. 2. OZ-a u vezi sa čl. 29. st. 1. ZOO-a.
9. Predlagateljev prijedlog za osiguranje troškova parničnog postupka (Povrv- 74/2025) ovaj sud je odbio jer predlagatelj nije obrazložio na što se odnose ti troškovi već je tek iznio njihov ukupan iznos bez argumenata o kojim se troškovima radi.
10. Zato je odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.
U Rijeci 15. listopada 2025.
Sutkinja:
Ema Brdovčak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 8 dana od primitka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
