Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29 A
Gž-2277/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Lucije Lasić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja: 1. ŠD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. LD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Krešimiru Bobanoviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženice SD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Stjepanu Čaljkušiću, odvjetniku u Podstrani, radi utvrđenja i predaje, te po protutužbi tuženice-protutužiteljice SD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Stjepanu Čaljkušiću, odvjetniku u Podstrani, protiv tužitelja-protutuženika: 1. ŠD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. LD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Krešimiru Bobanoviću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja-protutuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu broj P-3154/2024 od 29. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 15. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se žalba tužitelja-protutuženika: 1. ŠD i 2. LD, kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu broj P- 3154/2024 od 29. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi;
Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj zauzeo dio nekretnine u vlasništvu tužitelja-protutuženika pod 1 i pod 2 označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (dio kat. čest. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina] zv. "[adresa] na način da je na južnom dijelu predmetne nekretnine izgradio betonski zid, čime je uzurpirao 9 m2 zemljišta tužitelja- protutuženika pod 1 i pod 2, sve u skici lica mjesta dipl.ing.geodezije Nevena Kovačić "U Jesenicama, **.**.2008." označeno slovima A-B-C-D-A ukupne površine 9 m2, koja skica čini sastavni dio ove presude, pa je isti dužan porušiti izgrađeni betonski zid i ukloniti sav otpadni materijal s nekretnine tužitelja- protutuženika pod 1 i pod 2, ili će to učiniti tužitelji-protutuženici pod 1 i pod 2 o trošku tuženika-protutužitelja, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
Dužan je tuženik-protutužitelj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljima-protutuženicima pod 1 i pod 2 troškove parničnog postupka.
II. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i to upravo dijela te nekretnine, na skici lica mjesta dipl. ing. UD od 13.06.2008.godine označene slovima A-B-C-D-A ukupne površine 9 m2, pa se isti ovlašćuje temeljem ove presude formirati tu česticu u nadležnom područnom uredu katastra i postići uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama uz istodobno brisanje tog prava sa imena tužitelja-protutuženika pod 1 i pod 2, a što su tužitelji-protutuženici dužni trpjeti.
III. Dužni su tužitelji-protutuženici pod 1 i pod 2 naknaditi tuženiku- protutužitelju parnični trošak u iznosu od 4.735,53 Eur, u roku 15 dana od pravomoćnosti ove presude i pod prijetnjom ovrhe.
2.Protiv prvostupanjske presude žalbu su podnijeli tužitelji-protutuženici: 1. ŠD i 2. LD (u daljnjem tekstu: tužitelji-protutuženici), pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13,70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, a odbije protutužbeni zahtjev, podredno da se presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3.Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tužitelja-protutuženika nije osnovana.
5. Predmet tužbenog zahtjeva je utvrđenje da je tuženica-protutužiteljica zauzela dio nekretnine u vlasništvu tužitelja-protutuženika 1. i 2. označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (dio kat. čest. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina] zv. "[adresa] na način da je na južnom dijelu predmetne nekretnine izgradila betonski zid, čime da je uzurpirala 9 m2 zemljišta tužitelja-protutuženika u skici lica mjesta dipl.ing.geodezije Nevena Kovačića "U Jesenicama, **.**.2008." označeno slovima A-B-C-D-A, ukupne površine 9 m2, te da je dužna porušiti izgrađeni betonski zid i ukloniti sav otpadni materijal s nekretnine tužitelja-protutuženika ili će to učiniti tužitelji- protutuženici o trošku tuženice-protutužiteljice.
6. Predmet protutužbenog zahtjeva je utvrđenje da je tuženica-protutužiteljica vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i to upravo dijela te nekretnine, na skici lica mjesta dipl. ing. UD od 13.06.2008. označene slovima A-B-C- D-A, ukupne površine 9 m2, te da se ovlašćuje temeljem presude formirati tu česticu u nadležnom područnom uredu katastra i postići uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama uz istodobno brisanje tog prava sa imena tužitelja-protutuženika 1. i 2., a što su tužitelji-protutuženici dužni trpjeti.
7. Prema odredbi članka 161. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/08 i 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15, 94/17, u daljnjem tekstu: ZV), vlasnik neposjednik može tražiti od posjednika nevlasnika predaju u posjed nekretnine na kojoj ima pravo vlasništva. Sukladno odredbi članka 162. stavka 1. ZV-a vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari.
8. Prema odredbi članka 114. ZV-a, pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona. Pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
9. Odredbom članka 159. stavka 1., 2. i 3. ZV-a, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojem je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.
10. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud utvrđuje i zaključuje da prednica tužitelja-protutuženika tijekom postupka nije uspjela dokazati nepoštenje dugogodišnjeg posjeda prednika tuženice-protutužiteljice spornog dijela predmetne nekretnine u površini od 9 m2, odnosno činjenicu da je prilikom izgradnje spornog betonskog zida tijekom 1979.-1980. prednik tuženice-protutužiteljice znao da se sporni dio predmetne nekretnine u površini od 9 m2 prema katastarskom planu nalazi na predmetnoj nekretnini u vlasništvu prednice tužitelja – protutuženika. Naime, posjed se sukladno odredbi članka 18. stavka 5. ZV-a, smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.
11. Pored toga, iz iskaza prednice tužitelja-protutuženika proizlazi da se sporni zid nalazi na njenoj zemlji te da ga je postavio prednik tuženice-protutužiteljice prije nekoliko godina. Ona je tražila da ga on poruši jer da nema pravo da ga tu podigne, ali da se on oglušio na njene zahtjeve, da bi nakon toga u svojem iskazu od 28. veljače 2013. izričito izjavila da je sporni zid koji je dijelom od betona, a dijelom od nabačenih starih lata, postavio upravo prednik tuženice-protutužiteljice otprilike 1980. godine. Ona da je to tada i otkrila i reagirala na način da se obratila predniku tuženice da to ukloni, da se povuče s njene zemlje jer da se opisano nalazi na njenoj nekretnini, ali je prednica tužitelja-protutuženika tek 2005. podnijela predmetnu tužbu.
12. S obzirom na navedeno, na mjestu gdje je prednik tuženice-protutužiteljice tijekom 1979-1980. sagradio sporni betonski zid već od ranije je postojao stari međašni suhozid koji je dijelio nekretnine stranaka, a što nedvojbeno ukazuje na činjenicu da je u dugogodišnjem nesmetanom posjedu spornog dijela predmetne nekretnine površine 9 m2 bio i prodavatelj i pravni prednik tuženice-protutužitejice pok. MD, od kojega je prednik tuženice-protutužiteljice temeljem priloženog Kupoprodajnog ugovora od 31. svibnja 1979. kupio svoju nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina], i koji ga je uveo u posjed prodane nekretnine, pa tako i spornog dijela predmetne nekretnine površine 9 m2.
13. Pravni prednik tuženice-protutužiteljice osnovano tijekom postupka u podnesku od 23. travnja 2007. ističe da svoj posjed od trenutka kupnje uživa u obliku i površini nepromijenjeno do danas, betonski zid sa juga, zapada i sjevera da je izgradio prije 28 godina, a prostor između kuće i zida koji dijeli posjed prednice tužitelja i njegov posjed je betonirao. Njegov posjed je pošten jer ga je njegov pravni prednik od kojega je kupio predmetno zemljište, uveo u posjed upravo takav kakav i danas koristi, dok mu majka prednice tužitelja pok. OD, nikada nije osporavala pravo na njegov posjed, niti je ustala tužbom radi smetanja posjeda i uzurpacije njezine katastarske čestice, a osnovano tijekom postupka ističe i da to nije učinila niti prednica tužitelja-protutuženika pok. HD do odaslanja mu priloženog dopisa od 16. studenog 2004. i podnošenja predmetne tužbe dana 30. rujna 2005.
14. Pravni prednik tuženice-protutužiteljice osnovano ističe i to da je više od 20 godina (ne računajući dugogodišnji posjed pravnog prednika pok. MD) u poštenom, mirnom i nesmetanom posjedu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], upravo u obliku i površini kako je čestica definirana na terenu, pa i spornog dijela predmetne nekretnine površine 9 m2.
15. Radi toga su u ovom slučaju ispunjeni svi zakonski uvjeti stjecanja prava vlasništva spornog dijela predmetne nekretnine površine 9 m2 temeljem dosjelosti. S obzirom na navedeno, sporni dio predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] nije u vlasništvu tužitelja-protutuženika već je u vlasništvu tuženice-protutužiteljice.
16. Polazeći od svega naprijed navedenog, prvostupanjski sud je pravilno odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev u cijelosti, a prihvatio kao osnovan protutužbeni zahtjev te, temeljem odredbe članka 154. st. 1. ZPP-a, donio odluku o parničnom trošku kojom je tužiteljima-protutuženicima naložio da tuženici-protutužiteljici naknade parnični trošak.
17. Žalbeni razlozi i navodi tužitelja-protutuženika su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a. Kao što je prethodno navedeno tuženica-protutužiteljica je pravo vlasništva fizički odvojenog dijela predmetne nekretnine stekla dosjelošću izvršavajući sadržaj prava vlasništva kroz zakonom propisano vrijeme kao pošteni posjednik. Pri tome je bez obzira na načelo povjerenja u zemljišne knjige i zemljišnoknjižno stanje, prema kojem je kao vlasnica premetne nekretnine uknjižena prednica tužitelja-protutuženika, dopušteno dokazivati suprotno što je slučaj u ovom parničnom postupku u kojem je tuženica- protutužiteljica dokazala svoje pravo vlasništva fizički odvojenog dijela predmetne nekretnine koje je stekli dosjelošću svojim poštenim posjedovanjem i poštenim posjedovanjem svojih pravnih prednika.
18. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tužitelja-protutuženika kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
Split, 15. listopada 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Marko Pribisalić