Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1281/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Tihane Pivac, kao predsjednice vijeća, Ane Grbavac, kao članice vijeća i suca izvjestitelja te Marijana Miletića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. MG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. LG pok. M, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupani po punomoćnici Katarina Biliš, odvjetnici u Korčuli, Hrvatske bratske zajednice 24, protiv tuženika ČG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Prižmić, odvjetnik u Blatu, Ulica 31 br. 19/1, radi utvrđenja prava služnosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli, poslovni broj 33 P-802/2022 od 1. veljače 2024. u sjednici vijeća održanoj dana 15. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli, poslovni broj 33 P-802/2022 od 1. veljače 2024. u pobijanom dijelu pod točkom III. i IV. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

I. Utvrđuje se da postoji pravo stvarne služnosti prolaza pješice i provoza preko nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane po kulturi kao vigna in [adresa] površine 1681m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, formiranim putem koji je prikazan na skici očevida izrađenoj od ĆG, dipl. ing. geod. u GeoTAG d.o.o Korčula, Ulica 92 br. 9., datiranoj 14. studenog 2023. i označen slovnim oznakama A-B-C-D-E-F-G-H-A površine 22m2, širine 1,00m (na početnom dijelu između točki A-B 1,01m), a koja skica je sastavni dio ove presude, u korist nekretnine u vlasništvu tužitelja ad. 1 SG i to kčbr. [katastarska čestica] upisane po kulturi kao vinograd [adresa] površine 483m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i u korist nekretnine u vlasništvu tužitelja ad. 2 LG i to kčbr. [katastarska čestica] upisane po kulturi kao vinograd [adresa] površine 451m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnih nekretnina.

II. Ovlašćuju se tužitelji: 1. MG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. FG pok. M, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da pred Zemljišnoknjižnim odjelom Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli mogu zatražiti i postići upis uknjižbe prava stvarne služnosti utvrđene u točki I. izreke ove presude kao tereta na nekretnini upisanoj zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oznake kčbr. [katastarska čestica], vigna in [adresa], površine 1681 m2, k.o.. [adresa], a za korist nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznake kčbr. [katastarska čestica], vinograd [adresa], površine 451 m2 i nekretnine upisane u zk ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznake kčbr. [katastarska čestica], vinograd [adresa], površine 483 m2, K. O. [katastarska općina].

III. U preostalom dijelu odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje postojanja prava služnosti na teret nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to provoza traktorom, u širini većoj od 1,00 metra do zatraženih 2,00 metara, te zahtjev za ovlaštenje upisa uknjižbe stvarne služnosti u tom dijelu.

IV. Nalaže se tužiteljima: 1. MG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. FG pok. M, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tuženiku: ČG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na jednake dijelove naknade parnični trošak u iznosu od 300,00 eur, u roku od 15 dana.

2. Protiv prvostupanjske presude i to točke III. i IV. izreke žale se tužitelji pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje:ZPP), predlažući da drugostupanjski sud uvaži žalbu tužitelja, preinači pobijanu presudu i usvoji u cijelosti zahtjev tužitelja, odnosno da predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupka i odluku te obveže tuženika na naknadu troška postupka uvećano za sastav žalbe i uplaćene pristojbe sa kamatama.

3. Odgovor na žalbu je podnesen u kojem se navodi da nisu osnovani žalbeni navodi žalitelja pa se predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev za utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine tuženika, a za korist nekretnina tužitelja, koje pravo da su stekli temeljem dosjelosti.

6. Prvostupanjski sud je u provedenom postupku utvrdio sljedeće činjenice:

- da je tuženik priznao postojanje prava služnosti prolaza i provoza (isključivo motokultivatorom) preko njegove nekretnine, a za korist nekretnina tužitelja, ali ne u zatraženoj širini od 2,00 metara kako su to tužitelji tužbom tražili, već u širini od 0,80 metra,

- da je, a kako to i proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 7. studenog 2022., tužitelj MG pok. L uknjižen kao isključivi vlasnik nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] upisane po kulturi kao vinograd [adresa] površine 483 m2,

- da je, a kako to i proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 7. studenog 2022., tužitelj FG pok. M uknjižen kao isključivi vlasnik nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] upisane po kulturi kao vinograd [adresa] površine 451 m2,

- da je, a kako to i proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 7. studenog 2022., tuženik uknjižen kao isključivi vlasnik nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] upisane po kulturi kao vigna in [adresa] površine 1681m2,

- da nekretnine navedene u prethodnoj stavci u naravi predstavljaju zemljište na kojem se nalaze poljoprivredne kulture i to na nekretnini tuženika maslinik, a na nekretninama tužitelja vinograd,

- da se naprijed označene nekretnine nadovezuju i to kad se gleda od zapada prema istoku na način da se istočno od tuženikove kčbr. [katastarska čestica] nalazi nekretnina kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja MG od koje se potom prema istoku nalazi nekretnine kčbr. [katastarska čestica] koja nije predmetom postupka na koju se potom s istočne strane nadovezuje kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja LG,

- da se niz godina u gornjem sjevernom dijelu tuženikove kčbr. [katastarska čestica] od strane tužitelja pa i njihovih prednika koristio prolaz koji vodi do nekretnina u njihovom vlasništvu (kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica]),

- da je očevidom na licu mjesta koji je uz nazočnost mjernika vještaka obavljen 29. kolovoza 2023. sud neposredno na predmetnim nekretninama utvrdio današnje stanje, položaj nekretnina parničnih stranaka kao i pojas zemljišta kojim se prolazi preko nekretnine tuženika do nekretnina tužitelja prema istoku, da se do lica mjesta dolazi asfaltiranom prometnicom koja se tim predjelom proteže u smjeru istok-zapad, a nekretnine parničnih stranaka koje su predmetom ovog postupka da se nalaze ispod/južno od navedene prometnice, da je do sporne trase prolaza sudska komisija pristupila od asfaltirane prometnice betoniranim spustom, prilazom s istočne strane od kuće tužitelja ad. 1 MG koji prilaz se spušta kosinom sjever –jug, da se pri dnu betoniranog spusta s lijeve (istočne) strane nalazi manji betonirani ulaz/podest, rampa u obliku kvadrata od kojeg se potom prema istoku proteže jasno uočljiva uska utabana staza (op. dio koje je kao i opisani prilaz od javne asfaltirane prometnice prikazan na color fotografiji na listu 28 spisa) do vinograda tužitelja, da navedena staza presijeca zemljište tuženika na južnu površini veći dio na kojem su zasađena stabla maslina i sjeverni dio na kojem, izuzev stabla rogača u krajnjem sjeverozapadnom uglu i dva stabla maslina, nisu zasađene nikakve kulture i koje je zaraslo niskom travom, da tužitelji navodi da koristi stazu u većoj širini od prikazane zemljane staze na fotografiji na listu 28 spisa pa da su predložili da mjernik vještak na skici lica mjesta ucrta navedenu stazu i to čitavom dužinom parcele tuženika, u širini od 2 m, jedan metar lijevo od sredine betoniranog ulaza u zemljište i jedan metar desno od sredine takvog ulaza, a ovo sve obzirom da je na licu mjesta utvrđeno da je staza u koju se ulazi od navedenog betoniranog prilaza na mjesta uža, na mjesta šira i na mjesta po izgledu zemljišta identičan kao i preostala površina prema sjeveru (op. obraslo niskom travom, tu i tamo ponekim kamenom),

- da je iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika koji je po izvršenim geodetskim mjerenjima izradio grafički prilog-skicu očevida na kojoj je punim linijama plave boje prikazano stvarno stanje u naravi, crtkanom plavom linijom prikazana je sredina vidljive utabane zemljane staze u širini od 2m prema prijedlogu punomoćnice tužitelja, a crnom bojom sadržaj digitalnog katastarskog plana koji je koordinatno preklopljen na snimljeni detalj, da je temeljem obavljenog terenskog očevida i obavljenih potrebnih mjerenja pokazano zemljište omeđeno slovnim oznakama ABCDEFGHA u površini od 44m2 koji kčbr. [katastarska čestica] u njenom sjevernom dijelu presijeca u smjeru istok-zapad duž cijele širine parcele pri čemu su točke A i B skice očevida definirane na istočnom rubu betonske rampe na kčbr. [katastarska čestica], dok je točka F definirana sjeverozapadnim rubom betonskog zida na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odakle dakle počinje vinograd tužitelja ad. 1 SG, da se sjeverno od ucrtanog prolaza nalaze dva stabla maslina i stablo rogača,

- da su se između stranaka vodili pregovori oko prelagana staze puta uz sjevernu među nekretnine tuženika o čemu da se stranke nisu usuglasile zbog širine staze koja bi imala biti preložena uz sjevernu među kao i zbog zabrane tužitelja prema tuženiku u smislu da prestane koristiti zemljište tužitelja ad. 1 SG za pristup svojoj nekretnini, da je navedeno utvrđeno čitanjem mail poruka između punomoćnice tužitelja i samog tuženika, no to da nije od utjecaja na meritum rješavanja ovog spora predmetom kojeg je utvrđenje prava stvarne služnosti prolaza stečeno dosjelošću,

- da po pitanju način korištenja staze koja vodi do zemljišta tužitelja svjedokinja AG, pok. L, inače sestra tužitelja ad. 1 ŠG, navodi da se prolazilo uvijek pješke i guralo „karijolu“, jer prije nije bilo auta, a nije imala saznanja je li se ukazanom stazom prevozilo ili guralo još neko prijevozno sredstvo,

- da se predmetnom stazom prolazilo pješke potvrdili su i svi redom saslušani svjedoci,

- da svjedokinje pak KG (kći tužitelja ad. 1 SG), NG (majka tuženika) i GG navode i da su prednici tužitelja ovom stazom znali prolaziti i vući tzv. karijolu, da isto tako svjedoci KG, NG, GG i CG (supruga tužitelja ad. 1 OG) navode i kako su tužitelji predmetnom stazom znali prevoziti traktor time da su svjedokinje NG i CG spomenule konkretno motokultivator, a svjedokinja CG tvrdi i veći traktor pred nekih desetak godina kad su tužitelji sadili mladu vinovu lozu pri čemu da pod većim traktorom podrazumijeva traktor koji se gura ručicama kako je to identično u svom iskazu navela i svjedokinja KG,

- da svjedoci KG, CG, dakle, kći i supruga tužitelja ad. 1 SG, navode da je predmetnom trasom prolazio i bager u vrijeme sadnje mlade vinove loze na zemljištu tužitelja, da je provoz bagerom predmetnom trasom opisao i svjedok RG koji opisuje kako je u periodu od zadnjih desetka godina koristio parcelu koja se proteže između vinograda tužitelja ad 1/ SG i vinograda tužitelja ad 2/ LG kojom prilikom je uvijek prolazio stazom koja je predmetom postupka, da je navedenom stazom prolazio pješke, traktorom, a i bagerom, a što se tiče provoza samim radnim strojem-bagerom da je istim prošao u četiri, pet navrata jer da je tužiteljima na njihovim parcelama, također bagerom, prebacivao zemlju pred nekih desetak godina, da su predmetnom stazom prolazili tužitelji i to pješke i motokultivatorom širine 1,5 m,

- da po pitanju izgleda predmetne staze puta svjedokinja AG navodi da je ista oduvijek, tj. od kad sežu njena sjećanja, u bitnom identičnog izgleda kao i danas, a u tom pravcu je i iskaz svjedoka ŽG i svjedokinje ZG,

- da svjedokinja CG opisuje pak kako je prvotno bio uzak otvor sa jedne strane na poziciji gdje je danas betonirani "kvadrat", i sa toga puteljka se ulazilo prema i u stazu, te ama baš nikada nije bilo govora, niti je isto bilo ograničeno, kako ni sa lijeve, tako ni sa desne strane,

- da iz iskaza svjedoka proizlazi da tužitelji putem svojih prednika prolazi preko nekretnine tuženika i koriste istu najkasnije od sredine prošlog stoljeća,

- da tužitelj ad. 1 MG upitan o načinu korištenja trase puta preko zemljišta tuženika naglašava da u pogledu predmetne staze nikada nije bila definirana širina iste, što da je inače bivalo u ovim područjima, a kako je sada 21. stoljeće da je za zaključiti kako staza ne može biti širine manje od 2m iz razloga jer da je istom potrebno da bude omogućen prolaz većim i manjim motokultivatorom, pa i radnim strojem, da glede provoza motokultivatorom obrazlaže kako njegov zet Č posjeduje malo veći motokultivator kojeg je tamo provozio od vremena kada je zasadio mladu vinovu lozu na svojoj nekretnini, da se ujedno poziva na običajno pravo prema kojem je širina takvih staza bila određena na način da se uzmu u obzir da istom može proći natovareni magarac, dakle svakako nekih 2m,

- da se iznesenim navodima od strane tužitelja ad. 1 SG pridružio i tužitelj ad. 2 FG time da isti također ističe kako je pred desetak godina na svojoj nekretnini pristupio sadnji mlade vinove loze time da mu je prethodno radi obrade zemlje na nekretninu bager dovezao RG koji je tada u tri navrata prošao predmetnom stazom, da isto tako posjeduje motokultivator ima tome nekih četrdesetpet godina pa da je istim prolazio predmetnom stazom do svoje nekretnine,

- da je tuženik u svom stranačkom iskazu potvrdio da su tužitelji pred nekih desetak godina iskopali zemljište na svojim nekretninama i potom zasadili mladu vinovu lozu, da po pitanju izgleda staze također ista nije mijenjala svoj izgled, a isto tako potvrđuje da se istom, kako tvrdi oduvijek vukao motokultivator.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da se spornim putem prolazilo dugi niz godina, daleko više od potrebnih dvadeset godina preko nekretnine tuženika i to pješice, guranjem karijole (vučnih kolica na jedno kolo), zatim motokultivatorom i to unatrag zadnjih desetak godina od vremena kada su tužitelji na svojim nekretninama zasadili mladu vinovu lozu. Kako iz provedenih dokaza proizlazi da su tužitelji osobno i preko svojih prednika sporni put kao stvarnu služnost izvršavali daleko više od zakonom propisanih dvadeset godina, u širini potrebnoj za prolaz pješice, vučnim kolima i motokultivatorom, dakle, strojem koji se gura putem postavljenih ručki, sud da nalazi da su tužitelji stvarnu služnost prolaza i provoza na opisani način stekli dakle u granicama označenim u skici vještaka na listu 78 spisa koja trasa puta da je označena slovnim oznakama A-B-C- D-E-F-G-H-A širine 1m u ukupnoj površine 22m2. Ovo stoga jer sud polazi od činjenice da prosječna širina poljoprivrednog stroja vrste motokultivator nije veća od 1,00 m. Na tako utvrđeno činjenično stanje sud da je potom uz primjenu odredbe čl. 229. st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/12 i 94/17 – dalje ZV) djelomično prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja na način da je utvrdio postojanje prava služnosti puta preko nekretnine tuženika, a za korist nekretnina tužitelja pobliže označenih u izreci u širini od 1,00m označeno navedenim slovnim oznakama uzduž čitave širine nekretnine tuženika, i da je tuženik dužan trpjeti provedbu presude u zemljišnim knjigama. Stoga da je temeljem odredbe čl. 229 ZV i presuđeno kao u izreci pod toč. I/ i II/, a u preostalom dijelu da je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za utvrđenje postojanja prava služnosti u širini većoj od 1,00 metra do zatraženih 2,00 m pa da je i presuđeno kao u izreci pod toč. III/.

8. Razmatrajući pobijanu presudu i stanje spisa ovaj sud je utvrdio da ista ne sadrži nikakve nedostatke niti proturječnosti na koje ukazuju žalbe, naprotiv, po ocjeni ovoga suda prvostupanjski sud je za zauzeto stajalište o djelomičnoj osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja dao jasne, podudarne, određene i uvjerljive razloge zbog čega nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na koju opisno ukazuju žalitelji. Isto tako nije ostvarena niti jedna druga bitna povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP.

9. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog žalitelja pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje.

10. Prema odredbi članka 228. stavku 1. ZV, služnost se osniva neposredno na temelju zakona kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti, a prema odredbi članka 229. stavkom 1. istoga Zakona, stvarna služnost se osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio

11. Iz citirane odredbe zakona jasno proizlazi da se stvarna služnost stječe izvršavanjem njezina sadržaja za vrijeme od 20 godine uz pretpostavku da ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao, da se vlasnik poslužnog dobra tome nije protivio i ako služnost nije izvršavana zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

12. Pravilno je prvostupanjski sud po provedenom postupku a imajući u vidu odredbu članka 229. ZV prihvatio zahtjev tužitelja da su dosjelošću stekli tj kontinuiranim i mirnim korištenjem nekretnine u određenom opsegu tijekom određenog vremenskog razdoblja služnost puta u granicama označenim u skici vještaka slovnim oznakama A-B-C-D-E-F-G-H-A širine 1m u ukupnoj površine 22m2, što stranke i ne spore.

13. Međutim sporna je služnost puta preko 1m do 2m kako to traže tužitelji tužbenim zahtjevom.

14. Člankom 177. st . 1. ZV propisano je da ovlaštenik prava služnosti može ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvršavati po svojoj volji, ali ne šireći ih, nego stežući koliko to dopušta narav i svrha služnosti.

15. Stjecanje služnosti dosjelošću moguće je dakle u granicama u kojima se ta služnost izvršavala kroz zakonom propisano vrijeme, ali ne i u njezinim jednostrano proširenim granicama, pa kako iz tijeka postupka proizlazi da su tužitelji osobno i preko svojih prednika sporni put kao stvarnu služnost izvršavali u širini potrebnoj za prolaz pješice, vučnim kolima i motokultivatorom, dakle, strojem koji se gura putem postavljenih ručki, to je osnovano prvostupanjski sud zaključio da je zahtjev tužitelja djelomično osnovan i to u širini od 1m u ukupnoj površine 22m, dok ne proizlazi da bi tužitelji osobno i putem prednika prolazili spornom stazom u većoj širini od 1m odnosno traktorom kao motornim vozilo za poljoprivredne svrhe konstruiranim da vuče ili nosi izmjenjiva oruđa. Pozivanje tužitelja na unapređenje tehnologije, nije od značaja za predmet spora iz razloga što tužitelji nisu dokazali da su stvarnu služnost puta i provoza izvršavali u traženoj širini od 2m.

16. Stjecanje služnosti dosjelošću moguće je dakle u granicama u kojima se ta služnost izvršavala kroz zakonom propisano vrijeme. To što je prije sadnje mlade vinove loze na zemljištu tužitelja predmetnom trasom prošao bager u dva do tri navrata koji je daleko širi od ostalih uobičajenih poljoprivrednih strojeva, ni u kojem slučaju ne predstavlja kontinuirano vršenje prava stvarne služnosti provoza radnim strojem takve vrste i širine u vremenu potrebnom za stjecanje tog prava dosjelošću.

17. Dakle, žalbenim razlozima žalitelja nije dovedena u pitanje zakonitost pobijane presude koja je zasnovana na utvrđenom činjeničnom stanju i donesena uz pravilnu primjenu materijalnog prava. Suprotno žalbenim navodima žalitelja utvrđenja prvostupanjskog suda u skladu su provedenim dokazima u postupku, a sud je u postupku izvedene dokaze ocijenio po svom slobodnom uvjerenju, koje uvjerenje je opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima koji imaju uporište u izvedenim dokazima. Kako ta ocjena nije dovedena u sumnju žalbenim navodima žalitelja, to drugostupanjski sud prihvaća kao pravilnu ocjenu dokaza koju je dao sud prvog stupnja. Osporavajući navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda žalitelji se u svojim žalbenim navodima zadržavaju na tome da sudskoj ocjeni dokaza suprotstavljaju vlastitu ocjenu dokaza. Sudska ocjena dokaza koju je učinio prvostupanjski sud i koja je prihvaćena od strane drugostupanjskog suda suglasna je odredbi članka 8. ZPP i takva ocjena dokaza žalbama nije dovedena u sumnju jer nema proturječja između obrazloženja prvostupanjske presude i izvedenih dokaza.

18. S obzirom da su tužitelji djelomično uspjeli u zahtjevu, to je osnovano prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbe članak 154. stavak 2. ZPP u svezi s člankom 155. ZPP odlučio o trošku postupka.

19. Kako nisu ostvareni razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, kao ni oni na koje ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP, to je žalbu žalitelja valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu po osnovi odredbe članka 368. stavak 1. ZPP.

U Splitu, 15. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Tihana Pivac