REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1284/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tužiteljice UV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III. tužiteljice RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i IV. tužitelja HV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svih zastupanih po punomoćnici Ivi Baica Skert, odvjetnici u Šibeniku, protiv tuženika CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Bujasu, odvjetniku u Šibeniku, zbog smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1261/2023-2 od 22. srpnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-57/2022-43 od 2. lipnja 2023., u sjednici održanoj 15. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja odbija se.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1261/2023-2 od 22. srpnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-57/2022-43 od 2. lipnja 2023. U prijedlogu postavlja pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase: "1. Da li se može sudskom odlukom naložiti osobi koja nije vlasnik ni posjednik stvari da ukloni stvar koja nije njegovo vlasništvo kojom se potencijalno izvršava čin smetanja posjeda?
2. Da li se postupak radi smetanja posjeda može pokrenuti protiv osobe koja nije vlasnik nego je pomoćnik u posjedovanju, tj. može li pomoćnik u posjedovanju stvari biti pasivno legitimiran u parnici za zaštitu posjeda, ako je isti radnju za koju se tvrdi da predstavlja smetanje posjeda počinio isključivo po nalogu i volji vlasnika nekretnine na kojoj se tvrdi da je došlo do smetanja posjeda?
3. Da li je teret dokaza da tuženik nije samostalni posjednik nego pomoćnik u posjedovanju na strani tužitelja u situaciji u kojoj se tuženik poziva na to da je bio pomoćnik u posjedovanju i da li sud može usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja, pritom ne utvrđujući ovu odlučnu činjenicu u odnosu na pasivnu legitimaciju tuženika i nepostupajući po uputi višeg suda da se stranke trebaju saslušati istovremeno? 4. Može li se smatrati da je izvršen čin smetanja posjeda služnosti puta u slučaju kada osobe koje tvrde da im je posjed služnosti smetan mogu nesmetano prolaziti predmetnim putem, tj. kada čin smetanja posjeda ne postoji?".
2. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), jer tuženik smatra da su mu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i osobito teške povrede odredaba parničnog postupka povrijeđeno pravo vlasništva i pravo na pravično suđenje zajamčena Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 135/97, 113/20, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. Tužitelji su u odgovoru na prijedlog ukazali na neosnovanost prijedloga tuženika, te predložili odbaciti isti prijedlog.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. ZPP, u svezi sa čl. 400. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pitanja postavljena u prijedlogu nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, odluke viših sudova na koje se poziva tuženik (rješenje Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž- 574/2023 od 18. kolovoza 2023. i presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2741/2022 od 24. siječnja 2023.) ne koincidiraju s činjeničnim utvrđenjima, a time ni s pravnim shvaćanjem na kojem je utemeljena odluka u ovom sporu, pri čemu postavljena pitanja dijelom predstavljaju i pitanja činjenične naravi koja ovise o utvrđenjima konkretnog postupka.
5. U odnosu na treće postavljeno pitanje, također valja naglasiti da navodi o nepostupanju po uputi drugostupanjskog suda sadržajno predstavljaju prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravno pitanje kakvo propisuje odredba čl. 385.a st. 1. ZPP. U tom smislu, treba reći da se pod pravnim pitanjima prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP ne podrazumijevaju pitanja o individualnim pravima stranaka u konkretnim situacijama, već pitanje mora biti postavljeno na opći način, kako bi se odgovorom na to pitanje rješavale materijalnopravne i postupovnopravne dvojbe koje se pojavljuju u bitnim slučajevima koji su bitnim elementima podudarni.
6. Nadalje, prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom, te da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
7. Ocjena je ovoga suda da tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je zbog pogrešne primjene materijalnog procesnog prava u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje niti pravo vlasništva, a kako to tvrdi u svojem prijedlogu. Naime, ocijenjeno je da rješenje drugostupanjskog suda sadrži jasne razloge o svim bitnim činjeničnim i pravnim utvrđenjima, slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke po ovoj osnovi za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.
8. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno je kao u toč. I. izreke, dok je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 15. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
