Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava Fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj K-5/2018-156

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od suca toga suda mr. sc. Domagoja Vučkova kao predsjednika vijeća, te Nevenke Šegan i Irene Komnenović kao sudaca porotnika, uz sudjelovanje Slađane Puškadija kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. KS zbog kaznenih djela iz članka 246. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023 i 36/2024; dalje u tekstu KZ/11), povodom optužnice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Rijeka broj K-DO-18/2014 od 21. studenog 2017., izmijenjene podneskom broj KO-DO-26/2020 od 4. rujna 2025., nakon održane javne rasprave od 9. i 13. listopada 2025., u prisutnosti zamjenice Županijske državne odvjetnice u Rijeci, LS, okr. KS, branitelja Marka Kuvača odvjetnika iz [adresa] i Jadranke Sloković odvjetnice iz Zagreba te opunomoćenice oštećenog TD Grand hotela Adriatic d.d., odvjetnice Anamarije Kvaternik iz Rijeke, javno objavivši 15. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I okr. JS, OIB: [osobni identifikacijski broj] sin K i L rođene J, rođen **.**.1967. u [adresa], državljanin R Slovenije, dipl. ekonomist, sa završenim Ekonomskim fakultetom, zaposlen u vlastitom obrtu [obrt] vlasnik JS sa sjedištem u [adresa], s primanjima od cca 1.000,00 eura, bez vrjednije imovine, oženjen s ŽS koja je zaposlena i ostvaruje cca 2.000,00 eura, otac troje djece u dobi od 32, 25 i 17 godina, s prebivalištem u [adresa], Republika Slovenija, po vlastitom kazivanju srednjeg imovnog stanja, neosuđivan,

kriv je

jer je,

u vremenskom razdoblju od 4. siječnja 2013. do 18. prosinca 2013. u Opatiji, u svojstvu voditelja Casina Grand Hotela Adriatic d.d. Opatija, postupajući protivno odredbama članka 2. i članka 4. stavak 1. točka 9. Zakona o igrama na sreću (NN 87/2009, 35/2013, 158/2013, 41/2014, 143/2014, 114/2022 i 72/25), da se igrom na sreću smatra igra u kojoj se za uplatu određenog iznosa sudionicima pruža mogućnost stjecanja dobitka, da igrači uplatom određenog iznosa imaju mogućnost stjecanja tog dobitka, te protivno odredbama članka 4. stavak 3. Pravilnika o radu igračnice casino „Adritic“ S-106/09 od 9. lipnja 2009. da radnicima u igračnici nije dopušteno novčano pomagati igrače, kao i protivno odredbama članka 5. točka 1. Pravilnika o organizaciji rada i uvjetima za rad u casinu „Adriatic“ S-69/2011 od 8. travnja 2011. te članka 2. Ugovora o radu zaključenog između Grand Hotela Adriatic d.d. Opatija i JS od 18. veljače 2013. iz kojih proizlazi da je voditelj casina dužan poduzeti mjere za regularnost igara i zakonitost rada i poslovanja casina i odgovoran je za rezultate poslovanja i zakonitost rada casina, u većem broju navrata omogućio pojedinim igračima na sreću u Casinu kao i agentima uglavnom talijanskim državljanima koji su organizirano dovodili igrače putem svojih agencija u casino pribavljanje vrijednosnih žetona za igru u Casinu bez da su isti na blagajni položili novčana ili druga ekvivalentna sredstva za protuvrijednost žetona za igru, izdajući kao neposredno nadređeni usmene naloge djelatnicima blagajne Casina da pojedinim osobama predaju žetone na blagajni bez plaćanja za iste, zahtijevajući da djelatnice blagajne o ovako izdanim žetonima vode posebnu evidenciju, te je bez sačinjenja propisane dokumentacije i evidentiranja u blagajni Casina izdavao igračima ili navedenim agentima rezervne žetone za igru koji su bili pohranjeni u sefu u njegovom uredu i pod isključivom njegovom nadležnošću, koje žetone za igre na sreću su isti mogli koristiti za igru i ostvarivati dobitke, a isto tako dobivene žetone su mogli posredno ili putem trećih osoba naplaćivati odnosno mijenjati za novčana sredstva na blagajni casina, a kroz navedeno vremensko razdoblje nerijetko je djelatnicima blagajne nalagao i prikazivanje netočnog stanja blagajne casina u dnevnom izvještaju blagajne prema računovodstvu hotela te u nekoliko navrata uzimao s igrajućeg stola u igračnici žetone za igru, direktno utječući na taj način na prihod stola, uslijed čega je zbog ovakvog načina poslovanja za Grand Hotel Adriatic Opatija počinjena imovinska šteta u iznosu od 215.699,38 eura manjka novca u blagajni i 1.608,00 eura manjka vrijednosnih žetona, sve u protuvrijednosti od 217.307,38 eura,

dakle, u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih interesa koja se temelji na zakonu, pravnom poslu i odnosu povjerenja, te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu, a pričinjena je znatna imovinska šteta,

čime je počinio kazneno djelo protiv gospodarstva- zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 1. i 2. KZ/11.

Na temelju članka 246. stavak 2 okr. JS se

osuđuje

na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine

Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 80/2022 i 36/2024; dalje ZKP/08) obvezuje se okr. JS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva isplatiti oštećenim Grand hotel Adriatic d.o.o. iz Opatije, Maršala Tita 200 (OIB 95024967787) iznos od 217.307,38 eura (dvijestotinesedamnaesttisućatristotinesedameuratridesetosamcenti) uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od 18. prosinca 2013. do 30. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a za razdoblje od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Na temelju članka 148. stavak 1. i 6. ZKP/08 obvezuje se okr. JS djelomično platiti troškove ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 1. točka 1. i 6. ZKP/08 u visini od 7.000,00 eura (sedamtisućaeura). Temeljem članka 145. stavak 2. točka 8. u svezi članka 148. stavak 1. ZKP/08 obvezuje se okr. JS platiti nužne izdatke i nagradu opunomoćenika oštećenika TD Grand Hotel Adriatic d.d., odvjetnice Anamarije Kvaternik iz Rijeke s time da će se o visini tih troškova odluka donijeti naknadno i to ukoliko isti budu zatraženi.

Obrazloženje

1. Okrivljenik JS se optužnicom broj K-DO-18/14 od 21. studenog 2024. te izmjenom broj KO-DO-26/2020 od 4. rujna 2025. tereti za učin kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl.246. st.1. i 2. KZ/11. Sud je po službenoj dužnosti promijenio datum stupanja na snagu Pravilnika o radu igračnice Casino „Adriatic“ S-106/09 jer iz podataka u spisu proizlazi da je taj pravilnik stupio na snagu 8. lipnja 2009., a ne kako je to tužiteljstvo navelo 9. lipnja 2009. U ostalom dijelu okrivljenik se optužnicom teretio na način u svemu činjenično i pravno pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Okrivljeni JS je naveo da se ne smatra krivim slijedom čega je obranu iznio na kraju dokaznog postupka.

3. Tijekom postupka provedeni su dokazi čitanjem materijalne dokumentacije, ispitan je niz svjedoka, a provedena su knjigovodstveno financijska te informatičko vještačenje.

3.1. U svezi knjigovodstveno financijskog vještačenja treba naglasiti da je još tijekom istrage provedeno vještačenje po tada stalnom sudskom vještaku Zlatku Radojčiću, dipl. oec ali kako je ovaj u međuvremenu brisan s liste stalnih sudskih vještaka i budući je u međuvremenu zaposlen u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci to je navedeni nalaz i mišljenje zanemaren i određeno je novo vještačenje po stalnom sudskom vještaku TD Ručević vještačenja d.o.o. u ime kojeg TD-a je vještačenje obavio stalni sudski vještak DS. Budući je obrana imala niz primjedbi na zaključke vještaka DS, a primjedbe je obrana bazirala na stavovima inače stalnih sudskih vještaka za knjigovodstvo i financije Tomislava Prpića i Diane Antičić koja očito djeluje u ime PKF Tax Consulting Antičić d.o.o., što sud nije zanemario, radi provjere nalaza i mišljenja vještaka DS, a po prijedlogu obrane, provedeno je još jedno knjigovodstveno financijsko vještačenje i to po stalnom sudskom vještaku Kristijanu Tole dipl. oec. U svakom slučaju o vještačenjima nastavno detaljnije.

3.2. Od materijalne dokumentacije provedeni su dokazi čitanjem: izjave okr. JS o posudbi 18.000,00 eura (list 5), poruke elektronske pošte i izvješća inspektora video nadzora ĐS koje je poslano direktoru hotela ŠS (list 6-12), kućni red igračnice- Casino „Adriatic“ (list 13-14), pravila ponašanja za radnike igračnice (list 15), Pravilnika o radu igračnice (list 16-20), popisa radnih mjesta u Casinu s opisom poslova i radnih zadataka i uvjetima za obavljanje istih (list 20-26), pravila o organizaciji rada i uvjetima za rad u Casinu „Adriatic“ (list 27-32), Pravilnika o organizaciji rada i sistematizaciji poslova i radnih zadataka (list 33-38), ugovora o radu (list 39-42), kartice konta po datumu knjiženja (list 52-140), dopisa Zagrebačke banke od 13.03.2014. o vraćanju čekova (list 147), dopisa Zagrebačke banke prema platnom odjelu s inozemstvom s popratnom izjavom i fotokopijama čekova (list 148-166), tužbe tužitelja JS protiv hotela „Adriatic“ (list 178- 183), odluke o redovitom otkazu ugovora o radu (list 185-187), konto kartice pologa rezultata (list 194-231), konto kartice blagajne (list 232-249), konto kartice rezultata (list 250-292), šifre za knjiženje u konta glavne knjige (list 293), dokumenata za knjiženje u poslovanju Casina (list 294-297), rekapitulacije poslovanja blagajne Casina „Adriatic“ po mjesecima za 2013. godinu (list 298-312), zapisnika o inventuri novčanih sredstava i žetona na dan 04. siječnja 2013. (početna) (list 313-318), zapisnika o inventuri novčanih sredstava i vrijednosnih žetona na dan 18. prosinca 2013. (list 319- 326), zapisnika o inventuri novčanih sredstava i vrijednosnih žetona na dan 23. rujna 2013. (list 328-335), zapisnika o inventuri novčanih sredstava i vrijednosnih žetona na dan 29. studenog 2013. (list 336-342), potvrde o prijemu 20.000,00 eura izdata po „Grand hotelu Adriatic“ d.d. (list 346), bilješke o popuni blagajne (list 347), potvrde o povratu od 28.12.2013. (list 348), prijedlog JS poslan elektronskom poštom direktoru hotela ŠS s prijevodom (list 411-415), preslike poruka elektronske pošte između KS, djelatnica blagajne Casina te JS i ŠS i ČS (s prijevodima) (list 415-438), početnog stanja blagajne broj 234, broj 237 i zapisnik o povratu dijela dopune blagajne (list 475- 480), elektronske pošta između ČS, US i ŠS kao i djelatnice Veneto banke, ES (list 481-489), dopune ízviješća inspektora video nadzora ĐS koja je dostavljena direktoru hotela (list 504-505), podataka o izračunu ukupnog primitka i izlaska novca iz blagajne Casina dostavljenih po svjedoku ČS (list 539-540), šablone vršenja knjiženja (list 544-545), potvrde o primopredaji novčanih sredstava od 17. rujna 2013. kako to tvrdi obrana (list 349), potvrda o depozitu od 10. kolovoza 2013. i 7. rujna 2013. potpisane po BS kako to tvrdi obrana (list 350-351), izvornik e-maila od 17. rujna 2013. sa rukom pisanim dopunama kako to tvrdi obrana (list 353), ovjerenog prijevoda korespondencije između BS i okrivljenika od 13. prosinca 2012. kako to tvrdi obrana (list 354-357), ovjereni prijevod dopisa okrivljenika koji je upućen BS od 21. prosinca 2013. kako to tvrdi obrana (358-360), završna stanja blagajne br-267 od 24. rujna 2013. (list 361), rezultati Casina za 2012. (list 365), rekapitulaciju blagajničkog poslovanja Casina u periodu od 4. siječnja 2013. do 18. prosinca 2013 kako to tvrdi obrana (list 366), presude ŽS u Varaždinu posl.br. Gž- 693/2020 od 12. travnja 2021. (367-371),presliku konta glavne knjige GK 296000 (list 387), Presude OS u Rijeci Pr-80/2015-10 od 4. studenog 2016. (list XXXX), Presude ŽS u Zagrebu GŽ R-302/2017-2 od 18. veljače 2020. (list 274-277), presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Rev-744/2020-2 od 18. lipnja 2024. (786-788), presude ŽS u Zagrebu Gž R-714/2024-5 od 12. studenog 2024. (list 790-794), Presude OS u Rijeci Pr-76/2015 od 9. studenog 2018. (list 233-272), Presude ŽS u Zagrebu Gž R-122/2019-2 od 14. rujna 2019. (list 223-232), presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Rev-75/2022-2 od 13. veljače 2024. (781-784), presude OS u Rijeci posl.br. P-867/17-3 od 7. travnja 2017. (401-412), presude Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-1346/2017-2 od 26. rujna 2019. (396-400), presude OS u Rijeci poslovni broj P-4091/2019-5 od 28. veljače 2020., presude Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-693/2020-2 od 12. travnja 2021. (367-371), odgovor nadležnog tijela Republike Italije u svezi 3 čeka koji su slani na naplatu banci u R. Italiju (ček broj B 60 00020391-01 na iznos od 12.000,00 eur, ček broj 3204625507-05 na iznos od 10.000,00 eura, ček broj 3204625508-05 na iznos od 10.000,00 eura- list 599-622)., prijevod ovlaštenog sudskog tumača za slovenski jezik lista 411 (list 905-908) i podataka pribavljenih od nadležnog tijela R. Slovenije (list 1006-1051), ugovor između GHA i Helios (list 377-385) i završno stanje blagajne broj 267 s lista 361 te završno stanje blagajne broj 266 s lista 502, a izvršen je i uvid u knjigovodstvenu dokumentaciju koja je sastavni dio ovog spisa i koja se nalazi u „plavom registratoru“ pod nazivom Grand Hotel Adriatic.

3.3. Tijekom postupka ispitani su svjedoci: BS, NS, AS, CS, HS, SS, ĆS i TS.

4. Kako bi sud uopće došao u poziciju reproducirati i kronološki pratiti relevantne snimke nadzornih kamera u Casinu te ih usporediti sa izvještajem inspektora video nadzora odnosno sa iskazom svjedoka ĐS provedeno je i informatičko vještačenje po stalnom sudskom vještaku izv. prof. dr. sc. ZS koji je izradio nalaz i mišljenje te objedinio snimke nadzornih kamera u formatu koji sud može reproducirati na raspravi u svezi čega je vještak sačinio i DVD medij (list 316-337). U konačnici proveden je i dokaz reprodukcijom snimki nadzorni kamera Casina.

5. Nastavno će u ovoj presudi u bitnome biti reproducirani iskazi ispitanih svjedoka kako bi se dala što je moguće jasnija slika događaja i okolnosti tempore criminis u Casinu Grand hotela Adriatic.

5.1. Iz iskaza svjedoka RS u bitnome proizlazi da je tijekom 2013. bio na mjestu glavnog direktora i člana uprave oštećenog TD-a. Voditelj Casina tj. direktor istog bio je okrivljenik. Tijekom 2013. Casino je zatražio nadopunu gotovine za blagajnu. Casino ima posebnu blagajnu u kojoj uvijek mora biti određeni minimum gotovine za redovito poslovanje zbog isplate dobitaka i sl. Normalno je da kada stanje blagajne realno pokazuje potrebu za dopunom da se to zatraži od računovodstva hotela pa se onda to odobri tako da gotovina uđe u Casino. Međutim temeljem izvještaja kojeg računovodstvo dobiva od Casina, utvrđeno je da nema potrebe za nadopunom gotovine u Casinu jer je prema evidenciji kojom je raspolagalo računovodstvo trebalo u blagajni Casina biti cca 70.000,00 eura. Zbog navedenog je provedena izvanredna inventura kojom je utvrđeno da u blagajni nedostaje novac- zatečeno stanje blagajne nije odgovaralo onome što je proizlazilo iz papira budući je u blagajni zatečeno znatno manje novca od onoga što je proizlazilo i iz materijalne dokumentacije. Pitali su okrivljenika o čemu je riječ ali je on govorio da je riječ o administrativnoj grešci jer da prilikom inventure nisu uzeti u obzir svi podaci- referirao se na čekove koji nisu bili praćeni adekvatnom dokumentacijom. Naime, u Casinu se za igru koriste žetoni koji se kupuju na blagajni gotovinom, karticama ili iznimno čekovima. Okrivljenikovo obrazloženje nije pilo vodu jer u blagajni nije bilo čekova pa su krenuli istraživati o čemu je riječ- istraživanje su obavili zajednički okrivljenik kao voditelj Casina, AS kao šefica računovodstva i ĆS kao nadređeni od AS. U idućih nekoliko tjedana Casino je ponovno zatražio nadopunu gotovine za blagajnu, ali ni za to prema evidencijama igara i izvještaja blagajne nije bilo potrebe pa su ponovno napravili inventuru. Utvrdili su da nedostaju tzv. rezervni žetoni iz sefa voditelja Casina međutim ne može reći jesu li to utvrdili tijekom prve ili druge inventuru ili prilikom obje. S obzirom na vremensku distancu svjedok se nije sjetio koliko je žetona trebalo biti u sefu voditelja niti njihovu protuvrijednost, ali je naveo da je utvrđeno kako su ti žetoni bili opticaju (koristili su se za igru). Nadalje je svjedok pojasnio da kada se rezervni žetoni puste u opticaj to treba biti praćeno odgovarajućom dokumentacijom- obrascem kako bi se znalo zašto su pušteni u opticaj, a spomenuti obrazac potpisuje voditelj Casina, netko iz blagajne i glavni inspektor s time da primjerak obrasca ostaje u blagajni. Usprkos navedenom izvještaj o puštanju žetona u opticaj tj. obrazac nije bio u blagajni. Svjedok je pojasnio da je blagajna zatvoreni sustav unutar kojega mora postojati ekvivalent novca koji je ušao u blagajnu i žetona koji su izašli iz iste- osoba kojoj su dani rezervni žetoni može ih odmah unovčiti na blagajni ili ih može koristi za igru. Rezervni žetoni služe kao neka vrsta osiguranja i iznimno ulaze u opticaj npr. kada se otvori novi stol. Naime, svaki stol za igru ima svoju dotaciju žetona, a to je u stvari minimum žetona koji mora postojati na tom stolu prije početka igre, npr. u slučaju događaja zbog kojeg je više ljudi u Casinu može se pojaviti potreba za novim stolom za igru pa bi se tada pojavila potreba za ubacivanjem rezervnih žetona iz sefa voditelja. Koliko se sjeća, prilikom druge inventure je sef voditelja Casina bio potpuno prazan tj. gotovo nije bilo rezervnih žetona kao niti obrasca iz kojih bi proizlazilo kada su i zašto su izdani. Uslijed opisanog niti stanje blagajne nije štimalo. Ponovno su tražili od okrivljenika izvješće ali su krenuli provjeravati i video nadzor radi eventualnih anomalija. Iako je okrivljenik stalno govorio da je riječ o administrativnoj grešci rezultat provjera su govorili da je okrivljenik počinio kazneno djelo. Iz analize video nadzora je proizlazilo nekoliko spornih situacija npr. igrač X je dobio žetone na blagajni ali nije prethodno uplatio novac odnosno nije ih prethodno kupio, a što je strogo zabranjeno i sl. Kada su blagajnice iz Casina pitali zašto su dale žetone bez da su isti plaćeni rekle su da su postupale po nalogu voditelja Casina tj. okrivljenika. U inkriminiranom je razdoblju bio jedini član uprave i samim time je bio nadređen okrivljeniku te mu on nikada nije dao nalog ili dozvolu da izdaje žetone mimo propisa tj. bez da su ovi prethodno kupljeni. Svjedok je potom pojasnio da je glede čekova postojala lista osoba koju je osobno odobrio prema prethodnom prijedlogu voditelja Casina, a u smislu da osobe s liste mogu kupovati žetone putem čekova- riječ je o redovitim igračima. Dakle, samo su osobe s liste mogle kupovati žetone na čekove ali i one samo do odobrene cifre koja je varirala od igrača do igrača. Svjedok se ne sjeća je li bilo slučajeva da su žetoni prodavani na čekove i osobama koje nisu bile na listi odnosno jesu li čekovi prodavani i preko odobrenog limita za pojedinu osobu. Prilikom inventura njima su blagajnice iz Casina govorile kako im je okrivljenik nalagao da prikazuju netočno stanje blagajne u dnevnom izvještaju koji je išao prema računovodstvu (npr. SS i dr. kojima se imena ne sjeća). Ne sjeća se je li utvrđeno i da je okrivljenik sa stolova uzimao žetone za igru kao što se ne sjeća je li okrivljenik ulazio u prostor blagajne. Nakon što je svjedoku BS prezentiran dio iskaza svjedoka NS (tempore criminis glavni inspektor u Casinu) iz kojeg proizlazi da je on dao nalog/odobrenje za prodaju žetona bez da su prethodno kupljeni svjedok BS je naveo da uopće ne može reći zašto NS tako govori ali i da s ovim nije u nikakvoj zavadi. GS je kao agent radio za neku od agencija zaduženih za dovođenje igrača sa kojima je Casino surađivao. S Visentinom je bilo nekoliko sporova ali se detalja ne sjeća zbog proteka vremena. U svakom slučaju, GS je imao potvrdu da je na blagajni Casina ostavio depozit u visini od 10.000,00 do 15.000,00 eura, a možda i 17.000,00 do 18.000,00 eura. Iako ne često događalo se da bi neka osoba ostavila depozit na blagajni (gotovinu ili žetone) pa bi se toj osobi za to izdala potvrda. Provjerom video nadzora utvrdili su da GS nije predao ni novac ni žetone tj. da nije bilo opravdanja za izdavanje potvrde o depozitu, a kasnije je okrivljenik navodio (misli da je to čak i napisao) da je GS osobno dao pozajmicu kao i da će potonji učinjeni manjak nadoknaditi. Utvrdili su da je bilo još osoba koje su dobile potvrdu o položenom depozitu, a da prethodno nisu ostavile novac ni žetone. Nikakve kompenzacije kao vid plaćanja žetona nisu postojale tj. nisu odobrene. Svjedok BS se ne sjeća je li mu okrivljenik prije inventura pisao u vezi nedostatka blagajničkog minimuma ali mu je svakako pisao nakon provedenih inventura. U svezi OS svjedok je naveo kako je riječ o osobi koja nije smjela kupiti žetone za čekove, a je li u konačnici svih 100.000,00 eura žetona potrošio kroz igre ili je dio tih žetona naplatio na blagajni u gotovini svjedok BS se ne sjeća. Je li išta od izdanih 5 čekova koji su glasili na po 20.000,00 eura naplaćeno svjedok se nije mogao sjetiti ali je napomenuo kako u međuvremenu više ne radi u hotelu Adriatic. Spomenuo je i ugovore sa porterskim agencijama koje su dovodile igrače u Casino i ovisno o količini "igre" neki su igrači bili tretirani kao "VIP igrači". U Casinu su imali inspektora video nadzora koji je bio zadužen za praćenje igre putem video nadzora i koji je trebao javljati uočene nepravilnosti, a zašto ovaj nije reagirao ne zna. Nije dao nalog da se poslovni rezultati Casina od 01. siječnja 2013. prikažu kao poslovni rezultati od 24. prosinca 2012. Casino je bio pod video nadzorom jer je takva zakonska obveza.

5.1.1. Na iskaz ovoga svjedoka obrana je prigovorila navodeći da je ovaj bio upoznat sa avansnim plaćanjima, da je odobravao depozite koje su igrači ostavljali kod okrivljenika, da je bio upoznat sa brojnim prigovorima koje mu je okrivljenik dostavljao u pisanoj formi unutar inkriminiranog razdoblja i zbog čega je i došlo do neusklađenosti računovodstva i poslovanja Casina.

5.2. Svjedok ĆS je bitnome pojasnio da je bio na čelu računovodstva hotela dočim je Casino na neki način bio izdvojena jedinica čiji se rad pratio temeljem dnevnih izvještaja o poslovanju Casina. Casino je imao veliku autonomiju u poslovanju jer je uostalom imao i drugačije radno vrijeme tj. radio je noću. Prije svega je pojasnio poslovanje Casina uz čekove- bio je protiv takvog poslovanja budući je jasno da kod naplate putem čekova može doći do problema, npr. protest, nemogućnost naplate i dr., ali je na poslovanju Casina sa čekovima inzistirao okrivljenik obrazlažući svoj stav time da veliki broj igrača dolazi iz Italije i da je njima problem prenositi gotovinu preko granice ili ju podizati u R. Hrvatskoj pri čemu mu je okrivljenik predbacivao da protivljenjem poslovanju sa čekovima ugrožava radna mjesta djelatnika jer i druga Casina posluju sa čekovima. U konačnici je na sastanku na kojemu su sudjelovali on, BS i okrivljenik dogovoreno da će Casino poslovati i putem cirkularnih čekova s time da ček mora biti izdan od banke i naslovljen na hotel Adriatic tj. da se na čeku uopće ne spominje ime igrača jer im je bio cilj da banka garantira isplatu. Dakle, poslovanje sa cirkularnim čekovima je bila iznimka i cirkularni čekovi su se pojavljivali rijetko. Okrivljenik je sastavio listu igrača kojima je trebalo biti dozvoljeno igranje za čekove pri čemu je postojao i limit (različiti za pojedine igrače ali maksimalno do 12.000,00 eura- TO PROVJERI), a koju je listu dostavio BS. U svezi čekova je pojasnio da je 4. siječnja 2013. provedena redovna inventura kada je na stanju blagajne prikazan ček na iznos od 12.000,00 eura (ček datiran s 27. prosinca 2012.), nakon čega su djelatnici blagajne upozoreni da ne smiju čekove zadržavati na blagajni već ih trebaju odmah dostavljati u računovodstvo radi naplate (u tom smislu je upute blagajnicima dala AS, dočim je on takvu uputu dao okrivljeniku). Svjedok ĆS je naveo kako nije istinit navod blagajnice CS da je uprava naredila da samo okrivljenik kao direktor Casina smije primati čekove i za njih izdavati žetone iz svojeg sefa svjedok. U svezi toga je prezentirao dokumentaciju iz koje je proizlazilo da je 22. kolovoza 2013. izašlo žetona u protuvrijednosti od 100.000,00 eura s time da je u istom iznosu evidentiran ulazak čekova (100.000,00 eura). Nastavno je priložio i zapisnik o povratu dijela dopune blagajne od 25. kolovoza 2013. s time da iz dokumentacije i početnog stanja blagajne proizlazi da su žetoni izdani temeljem 5 čekova VS koju su bili na iznos od po 20.000,00 eura- dakle iz dokumentacije proizlazi da su čekovi zaprimljeni na blagajni. Nadalje, iz stanja blagajne od 22. kolovoza 2013. (potpisala Ž) proizlazi da se početni iznos gotovine od 192.415,00 eura povećao na 282.000,00 eura, a bilo je i drugih sitnih iznosa valuta, dok je iz stanja žetona razvidno da se navedeni broj od 244.520,00 eura smanjio na iznos od 155.570,00 eura što otprilike odgovara ekvivalentu zaprimljenih čekova. U svezi navedenih čekova razgovarao je sa okrivljenikom koji je bio uzrujan i koji mu je doslovno rekao "Zajebao sam, prekoračio sam ovlasti". Budući su čekovi prilikom slanja na naplatu trebali biti potpisani od BS koji je bio odgovorna osoba, a koji je tada bio na godišnjem odmoru i koji će potom morati objašnjavati nadzornom odboru zašto je odobrio primitak čekova u visini od 100.00,00 eura rekao je okrivljeniku neka sam kontaktira BS i objasni mu razloge za svoj postupak jer on neće za njega vaditi "kestenje iz vatre". Koliko se sjeća IS nije bio na listi igrača kojima je odobreno igranje na čekove . U svezi čekova D naveo je i da ga je okrivljenik tražio da se čekovi ne šalju odmah na naplatu jer da će se novac donijeti. Nadalje je pojasnio i da je na ime čekova D najprije doneseno 20.000,00 eura gotovine, a potom i još 20.000,00 eura koje je osobno predao okrivljenik AS. Zna da je ostatak čekova poslan na naplatu 3. siječnja 2014. ali ih je banka odbila unovčit uz obrazloženje da su krivotvoreni. Casino je imao obavezu svakodnevno dostavljati dnevne izvještaje u kojim je naveden obračun stolova, obračun automata, gotovinsko stanje blagajne, stanje žetona, a u prilogu su dostavljani slipovi za slučajeve kada su žetoni kupovani karticama i čekovima. Uz navedenu dokumentaciju dostavljana je i gotovina ukoliko je u blagajni Casina bilo više od zakonom propisanog minimuma, a kako bi se gotovina položila na račun. Ukoliko je pak u blagajni Casina iznos gotovine manji od zakonom propisanog minimuma Casino bi tražio dopunu blagajne do zakonskog minimuma. AS je sastavljala tabele iz kojih su on i BS mogli vidjeti sveukupne rezultate poslovanja ali ne i trenutno stanje blagajne tj. nisu mogli vidjeti koliko se točno eura nalazi u blagajni. Dana 23. rujna 2013. ga je Đ obavijestila kako Casino traži dopunu blagajne međutim iz raspoloživih podataka je proizlazilo da neovisno o poslovanju čekovima Casino posluje s dobitkom zbog čega nije odobrio dopunu blagajne Casina gotovinom (iz dokumentacije je proizlazilo da u blagajni Casina ima preko 70.000,00 eura). U svezi tražene dopune čuo se s BS koji ga je obavijesti da je njemu okrivljenik rekao da blagajnu treba dopuniti jer je u istoj samo 7.000,00 eura. Kako su imali različite informacije dogovorili su izvanrednu inventuru. Na njegovo traženje okrivljenik mu je rekao da su zbog zakonskog minimuma žetone koji su bili u blagajni prikazali kao gotovinu međutim njemu je to bilo neprihvatljivo. Naime, on je inzistirao na prikazivanju ispravnog stanja pa čak i pod cijenu da zbog činjenice što u blagajni Casina imaju manje od zakonom propisanog minimuma plate prekršajnu kaznu. Nakon provedene inventure iznos gotovine od cca 7.000,00 eura je odlukom uprave povećan za 40.000,00 – 50.000,00 eura- sve je knjigovodstveno provedeno. Potom su primijetili da se u opticaju pojavljuje znatno više žetona dočim se novac u blagajni smanjuje pa je čak pitao okrivljenika sumnja li da neki od djelatnika tj. blagajnika uzrokuje manjak, a pitao ga je i za ključ od rezervnog sefa tj. od sefa direktora Casina u smislu je li netko drugi došao u posjed ključa i stavlja li žetone u opticaje bez njegovog znanja na što mu je okrivljenik odgovorio "Sad si mi otvorio oči". Nakon druge inventure od 29. studenog opet su primijetili da su lažirani dnevni izvještaji blagajne Casina tj. da dnevni izvještaji nisu odgovarali stvarnom stanju. Tada je već obaviješten od BS da iz video nadzora proizlazi kako je okrivljenik odobravao avansno igranje tj. kupovinu žetona bez plaćanja, a što je i zakonom zabranjeno. Uglavnom od prve do četvrte inventure stanje glede načina poslovanja i izrade dnevnih izvještaja se nije promijenilo tj. stvarno stanje se razlikovalo od onoga što se navodilo u dnevnim izvještajima i to na način da je cijelo vrijeme nedostajalo novca u blagajni Casina. Analizirao je cjelokupno poslovanje ali ne može utvrditi je li došlo do izravnog uzimanja novca iz blagajne ili je manjak u blagajni napravljen tako da je igračima omogućeno avansno igranje pri čemu ovi niti kasnije nisu platili kupljene žetone. Okrivljenik se cijelo vrijeme pozivao na administrativnu pogrešku ali su oni obavili provjeru za svaki dan rada Casina i tvrdi da ovdje nije riječ o nikakvoj administrativnoj pogrešci. Nakon prve izvanredne inventure nikakve posebne upute nije davao okrivljeniku jer je on zaposlen kao stručnjak u upravljanju Casinom pa smatra da je trebao i znati svoj posao. Treba napomenuti da je ovaj svjedok prilično detaljno objašnjavao kako je utvrđivao manjak novca tj. kako je došao do iznosa ali to po ovome sudu nije niti bitno jer je u tom smislu provedeno financijsko računovodstveno vještačenje pa samim time neće biti ni reproducirano u ovoj presudi jer je u tom smislu provedeno odgovarajuće vještačenje.

5.2.1. I na iskaz svjedoka ĆS obrana je istaknula prigovor nevjerodostojnosti.

5.3. Iz iskaza svjedoka NS proizlazi da je tempore criminis bio glavni inspektor u Casinu, a njegov se posao sastojao u organizaciji rada tj. otvaranju stolova, organiziranju smjena, praćenju regularnosti igara i sl. Na kraju radnog dana uvijek je bio prisutan kod vršenja obračuna. Obračunavao se stol po stol, a osim njega prisutni su bili i krupje, blagajnik i dva inspektora- pri čemu se sastavljao izvještaj od čega je jedan primjerak išao u blagajnu, a drugi u računovodstvo. O stanju igrajućih žetona u sefu direktora nema nikakvih saznanja. Pamti da su se u rujnu 2013. otkrile nepravilnosti u vidu manjka u blagajni Casina i smatra da za tako nešto odgovara isključivo direktor Casina. Iz razgovora sa okr. KS je saznao da je ovome direktor BS odobrio za neke VIP igrače avansnu igru tj. da nekim igračima bude omogućeno igranje bez da su prethodno kupili žetone. To nije osobno čuo već mu je tako rekao okrivljenik, a istinitost navedenog nije provjeravao. Naveo je i da mu je 1. siječnja 2013. pristupio okr. JS koji je tražio njega, blagajnika i ĐS da ostanu nakon posla i obavijestio ih da ga je zvao direktor RS i rekao mu da se rezultati toga dana umanje za 20.000,00 eura. Kasnije je saznao da je tih 20.000,00 eura proknjiženo na 24. prosinca. Je li doista direktor RS rekao tako nešto okr. KS nije provjeravao. Budući je sve bilo pokriveno kamerama smatra da je BS mogao i samostalno utvrditi da je bilo avansnog igranja. Potpisao je dokument iz kojeg je lažno proizlazilo da je promet od 01. siječnja 2013. ostvaren 24. prosinca 2012. jer se plašio kako će izgubiti posao ako to ne potpiše. Ne zna da bi okr. JS blagajnicima davao nalog u svezi avansnog izdavanja žetona kao što nije primijetio da bi okrivljenik sa igrajućih stolova uzimao žetone što bi se uostalom trebalo vidjeti i na nadzornim kamerama. Smatra da je direktor BS znao sve što se događa u Casinu jer su mu se dostavljale snimke nadzornih kamera i dnevni obračuni.

5.4. Iz opširnog iskaza AS u bitnome proizlazi da ova tempore criminis bila šef računovodstva u hotelu Adrtiatic. Tako je AS u bitnome pojasnila da je zbog potrebe posla usko/blisko surađivala sa voditeljem Casina tj. okrivljenikom. Međusobno su si vjerovali u tolikoj mjeri da mu je čak povjeravala i ključ od sefa radi podizanja novca koji je Casino koristio za tzv "riziko polog". Poslovanje Casina se vodilo kroz konto kartice što nije odstupalo od vođenja poslovanja za druge ustrojstvene jedinice. Kada bi primijetila nelogičnost ili manjak ili ako bi blagajnice imale pitanje onda je u načelu komunicirale e-mailom. Sjeća se da je 22. rujna 2013. blagajna Casina tražila dostavu gotovog novca zbog tzv. "riziko pologa" koji je najprije bio oko 220.000,00 eura u žetonima i oko 80.000,00 eura u gotovini. Uzimajući u obzir u prethodnom razdoblju dostavljenu dokumentaciju to joj je bilo čudno jer je stanje blagajne Casina prema papirima trebalo biti oko 70.000,00 eura pa je u tom smislu obavijestila direktora ĆS. I ĆS je imao uvida u poslovanje Casina tj. u dnevne izvještaje blagajne pa je zbog traženja Casina za nadopunom "poludio". Naime, iz dnevnih izvještaja je proizlazilo da u blagajni ima dovoljno gotovine za normalan rad. Odluku o dopuni blagajne mogli su donijeti ĆS i BS, a ona je čula razgovor između spomenutog dvojca i zna da su bili stava kako neće donijeti odluku o dopuni blagajne sve dok se ne utvrdi zbog čega se traži nadopuna. Dana 23. rujna 2013. je u 12:00 sati započela inventura kojoj su prisustvovali ona, ĆS, blagajnica SS, ĐS i okrivljenik. Prekontrolirali su novac u blagajni i broj žetona koji su se nalazili u sefu blagajne, zatim "sefu inspektora"- žetoni koji se prilikom otvaranja Casina odnose na stol (to je početno stanje svakoga stola) i žetone koji su se nalazili u sefu direktora Casina (riječ je o rezervnim žetonima koji se samo u iznimnim okolnostima puštaju u igru). Kada se žetoni iz sefa direktora Casina puste u igru to se mora zapisnički konstatirati (kako bi se znalo kada i koliko žetona je tako pušteno u igru), a isto tako i blagajna mora zapisnički popratiti kada se ti žetoni vraćaju u sef direktora Casina. Provedenom inventurom su utvrdili kako u blagajni Casina ima oko 7.000,00 eura dočim je iz izvještaja blagajne proizlazilo da u blagajni ima oko 73.000,00 eura. Nadalje su inventurom utvrdili da ima 65.000,00 eura žetona koji su deponirani na blagajni Casina glede čega su od strane blagajnice informirani kako je riječ o depozitu "portera" (agenti koji temeljem ugovora sa hotelom u Casino dovode igrače). Pregledom sefa direktora Casina utvrdili su višak žetona u visini od 10.000,00 eura (u sefu je trebalo biti 152.000,00 eura u žetonima, a oni su pronašli 162.000,00 eura u žetonima). Po obavljenoj inventuri otišla je u računovodstvo kako bi obradila dokumentaciju. Sjeća se da je potom direktor BS naložio računovodstvu da dopuni Casino sa 50.000,00 eura gotovine da bi oni uopće mogli raditi. Zahtjevi Casina prema računovodstvu, a radi dopune blagajne bili su s osnove tzv. kartičnog poslovanja i tzv. aviatica. Kartično poslovanje- igrači su karticom na blagajni Casina mogli kupovati žetone pa bi po naplati novac sjedao na račun hotela, a onda bi blagajna hotela po naplati taj novac transferirala na blagajnu Casina. Blagajna Casina je znala igračima koji bi sve izgubili dati novac za troškove putovanja tzv. aviatico, a potom bi od računovodstva potraživala naknadu spomenutih troškova čemu se udovoljavalo. Temeljem provedene inventure zaključili su da su dnevni izvještaji bili lažirani, zbog čega je i dogovoreno da se blagajna Casina dopuni sa 50.000,00 eura gotovina. U svezi broja žetona pronađenih na inventuri – od potrebnih 220.000,00 eura u žetonima uzet je u obzir minus od 3.000,00 eura koji je uvijek prisutan zbog gubitka žetona / odnošenja žetona od strane igrača. Još tijekom inventure je pitala blagajnicu zašto su inventurom utvrđeni manjkovi na što joj je ova odgovorila da "ona postupa po naređenju direktora Casina". Pitala je i okrivljenika (direktor Casina) zbog čega su utvrđeni manjkovi pa joj je ovaj pojašnjavao kako je to iz razloga što je velik broj žetona "vani", da je za normalno poslovanje Casina morao posuđivati novac "portera" jer mu direktor hotela nije odobrio dostatna sredstva za redovno poslovanje. Naime, okrivljenik je objašnjavao kako je na ime posuđenih iznose "porterima" davao žetone za igru ali nije shvatila je li bilo riječi o žetonima iz blagajne ili žetonima iz njegovog sefa. Sjeća se da je za naplatu bilo i nekoliko čekova koji su poslani na naplatu i uredno naplaćeni. Naime, kada se 2013. vratila sa GO zatekla je 5 čekova (svaki u iznosu od po 20.000,00 eura). Diretkor ĆS je najprije tražio da se pričeka s naplatom spomenutih čekova, a potom je iste tražio i direktor BS te se sjeća kako se govorilo da će se s tim igračem sačiniti ugovor jer je ovaj ostao dužan. Okrivljenik je tada govorio da se na ime tih čekova čeka bankovna garancija i to sve kako bi banka isplatila iznose ukoliko to ne učini samostalno MS pa je direktor BS spomenute čekove vratio u računovodstvo. MS je naknadno položio 20.000,00 eura slijedom čega mu je jedan ček vraćen i onda je s njim sklopljen ugovor iz kojeg je proizlazilo da treba isplatiti još 80.000,00 eura u točno određenim ratama. Potom je Collera isplatio 3.000,00 eura i onda još 6.000,00 eura pa kako dalje nije isplaćivao ništa po nalogu direktora BS poslali su ostale čekove na naplatu međutim banka ih nije isplatila već ih je obavijestila da su čekovi nenaplativi. Dodala je i da je okr. JS dostavio još 20.000,00 eura što je ona isto tako položila na račun (očito misli na čekove vezanouz igrača MS). Budući je Casino u srpnju i kolovozu ponovno tražio nadopunu gotovine opet su proveli inventuru. U međuvremenu se dopisivala sa okrivljenikom koji je stalno tvrdio da je riječ o administrativnoj grešci tj. da računovodstvo pogrešno prikazuje podatke. Kako se stanje u Casinu nije popravljalo to je po nalogu direktora BS napravljena kompletna analiza poslovanja Casina. Tu su uzeli u obzir cjelokupnu dokumentaciju u odnosu na svaki dan (svi dnevni izvještaji, traženja blagajne za nadopunu novca, izvodi sa računa). Sjeća se da je Casino u listopadu dobro poslovao tako da se saldo povećavao- najprije na 360.000,00 eura, a potom i na 400.000,00 eura što je dvostruko više od minimuma potrebnog za poslovanje. Određeno vrijeme prihod Casina je zadržavan u njihovoj blagajni tj. nije slan u računovodstvo. Usprkos navedenom inventura je opet pokazala manjak blagajne Casina. Tijekom te druge, a možda i tijekom treće inventure u sefu direktora Casina je umjesto 152.000,00 eura u žetonima (toliko je trebalo biti prema dokumentaciji) pronađeno svega 5.000,00 eura, s time da manjak nije bio praćen odgovarajućom dokumentacijom. Koliko se sjeća rečeno joj je da je iz žetona direktora Casina oformljena početna dotacija stola za igru Chemin de fer zbog čega je iz sefa direktora Casina prebačeno 74.000,00 eura žetona u sef inspektora u kojem je doista pronađen neuobičajeno velik broj žetona. Manjak je izračunat knjigovodstvenim putem. Računovodstvo s obzirom na svakodnevne izvještaje blagajne knjiži i prati novac koji se dostavlja računovodstvu hotela i koji se polaže na računa ali prati i novčane transakcije koje na zahtjev blagajne Casina računovodstvo dostavlja blagajni Casina te svakako i konto 296000 koji govori o stanju žetona prema izvještaju blagajne Casina. Svako povećanje žetona na kontu 269000 automatski znači manje gotovog novca, dočim manji broj žetona na kontu znači povećanje gotovine u blagajni Casina. Sjeća se da je u jednom trenutku bilo izuzetno puno žetona na kontu što je značilo da igrači mogu doći na blagajnu Casina i tražiti isplatu velike količine gotovine- to je značilo da je Casino u gubitku. Sve provedene inventure pokazale su razliku između dnevnih izvještaja Casina i stvarnog stanja. Smatra kako je upravo okr. JS kriv za utvrđeni manjak jer on nije poduzeo ništa kako bi se utvrdili razlozi manjka u poslovanju Casina što je bio u obvezi jer je riječ o direktoru Casina koji je kao takav odgovorna osoba za poslovanje Casina. Inventurom su dakle utvrdili manjak ali se inventurom ne može utvrditi razlog manjka za što je potrebno provesti istragu. Svaki žeton koji ulazi u igru mora biti zapisnički evidentiran jer kada žeton ulazi u blagajnu to ima upliva na stanje blagajne pa se u slučaju ulaska žetona u blagajnu bez zapisničke evidencije povećava zaduženje blagajne. Tijekom inventure od 22. rujna 2013. je prvi put čula za pojam žetoni u depozitu "portera"- ti su žetoni pronađeni u blagajni slijedom čega je blagajna s njima zadužena pa su nakon prve inventure ostavljeni u početnom stanju blagajne. Čekovi nisu mogli utjecati na stanje blagajne Casina jer su ubilježeni kao polog. Svjedokinji je prezentiran i dio obrane iz kojeg proizlazi da je samo u jednu noć Casino "puko" za 72.000,00 eura na što je objasnila kako to nije moguće jer iz izvještaja blagajne proizlazi suprotno tj. da je stanje blagajne 70.000,00 eura (da je Casino radio s gubitkom vidjelo bi se na dnevnim izvještajima pa bi zahtjev za dopunom blagajne gotovinom bio opravdan). Način rada i kontrole računovodstva od trenutka osnivanja Casina nije se mijenjao tj. računovodstvo je uvijek radilo na isti način. Samo poslovanje Casina je u smislu uspješnosti variralo (neki put bolje, a neki lošije) međutim po mišljenju svjedokinje Casino je uspješnije poslovao od kada je na mjesto direktora došao okrivljenik. Po njoj je Casino u mandatu okrivljenika oštećen za 290.000,00 eura, a je li Gerenčirov izračun drugačiji i ako je iz kojih je razloga drugačiji ne zna. Na određena pitanja tj. u svezi određenih detalja koje je tražila obrana svjedokinja je navela da se ne sjeća tj. da detalje ne pamti.

5.4.1. Obrana je prigovorila i vjerodostojnosti iskaza svjedoka AS.

5.5. Iz iskaza CS (blagajnica Casina) i SS (šef blagajne Casina) slijedi da su žetoni prodavani kako za gotovinu tako i za kartično plaćanje. Vodile su izvještaj blagajne i drugu potrebnu dokumentaciju. Tijekom obračuna po stolovima uvijek su bili prisutni krupje, inspektor stola, inspektor Casina i blagajnik. CS je pojasnila kako joj je 2013. jedan od gostiju predao cirkularni ček što je odbila primiti međutim nakon što se taj gost vratio sa okrivljenikom koji je tada bio direktor Casina primila je ček za koji je igraču izdala žetone (kasnije je tako postupila u više navrata s time da je to bilo uvijek na traženje okrivljenika). Ček nije odmah poslala na naplatu već ga je vodila u blagajni (vodio se kao da je riječ o novcu, a ne čeku), međutim onda je upozorena od strane direktora ĆS i šefice računovodstva da ček ne smije biti na stanju blagajne te da žetoni koji su izdani na ime čeka mogu ići samo iz sefa direktora Casina, a ne iz blagajne. Potom je ček proslijeđen u računovodstvo iz kojega im je sugerirano da će im direktor Casina u protuvrijednosti čeka dostaviti žetone što je i učinjeno. Dakle, oni su okrivljeniku predali ček, a on njima protuvrijednost u žetonima. U svezi tzv. VIP gostiju svjedokinja je navela da je bilo situacija u kojima su takvim gostima na zahtjev direktora Casina izdavani žetoni bez da su ih ovi prethodno kupili (gotovinom ili kartičnom transakcijom). I SS je navela kako je bilo situacija da su na traženje okrivljenika izdavale žetone bez da su ovi prethodno plaćeni- kada bi se na ime ranije izdanih žetona položio novac u blagajnu već je u međuvremenu bilo i novih situacija u kojima su na traženje okrivljenika izdavale žetone bez da su ovi prethodno plaćeni pa je tako dolazilo do manjka u blagajni. O navedenom su vodili posebnu evidenciju- tu su upisivali iznose žetona koje su predavali kako bi kasnije znali pravo stanje blagajne- iznose na taj evidenciji je potpisivao i sam okrivljenik kako u slučaju manjka ne bi one (blagajnice) odgovarale. U navedenim slučajevima najčešće su igrači dugovanje namirivali gotovinom. Dok igrači ne bi namirili vrijednost avansno preuzetih žetona CS je iskazala da su za računovodstvo sastavljali lažna izvješća tj. izvješća iz kojih je proizlazilo kao da je novac već u blagajni. Od trenutka kada je odobreno predavanje cirkularnih čekova direktoru i da se u takvim slučajevima izdaju žetoni iz sefa direktora oni (misli na blagajnike) su upozoravali da se na taj način povećava broj žetona u opticaju i da nemaju kontrolu nad žetonima. Naime, postojala je mogućnost da igrač nakon što je dobio žetone za koje je dao ček odigra za jedan dio vrijednosti žetona, a za ostatak dođe na blagajnu i preda im žetone, a oni su mu morali isplatiti novčanu protuvrijednost. Budući nisu znali je li ček proslijeđen na naplatu smatraju kako je i to mogućnost kako je došlo do manjka gotovine u blagajni. Naime, čekovi su predavani okrivljeniku, a ne njima u blagajni, s time da bi njih okrivljenik obavještavao da mu je predan ček i o iznosu na koji ček glasi nakon čega su po nalogu okrivljenika izdavale igračima protuvrijednost u žetonima. Oni koji su radili na blagajni upozoravali su okrivljenika i tražili ga da razgovara sa upravom jer bez gotovine nisu mogli poslovati, a bunile su se i na tzv. "privatnu evidenciju" budući ih je bilo strah da će se kod takvog načina poslovanja pogubiti što bi moglo rezultirati velikim gubicima- zato su i tražile da se okrivljenik potpiše na svaki takav slučaj avansnog igranja. Svjedokinja SS je dodala i da je okrivljenik dopunjavao stanje žetona na blagajni sa žetonima iz svojeg sefa. Svjedokinja SS je navela i da je upozoravala okrivljenika o manjku u blagajni ali ju je on uvjeravao da je sve u redu i da rade sukladno dogovoru sa upravom. Direktor ĆS je njima na blagajni rekao da je na sastanku dogovoren način poslovanja s kojim je okrivljenik upoznat. Njima na blagajni je bilo zabranjeno primati čekove pa nisu ni imale evidenciju o broju žetona izdanih na ime čekova. Slale su mailove direktoru Casina tj. okrivljeniku, direktoru ĆS, Direktoru BS i šefici računovodstva kako bi dogovorili način postupanja jer oni u vođenju blagajne nisu radile nikakve propuste, a sve u cilju da se zna pravo stanje stvari. Smatraju da je računovodstvo znalo da nemaju zakonski minimum za poslovanje Casina (70.000,00 eura). Svjedokinja CS je navela- kada su tražili nadopunu gotovine od računovodstva pokušali su im objasniti razloge manjka međutim tada se usprotivio direktor ĆS koji je i dao primjedbu u smislu pitanja zašto su dostavljali lažno stanje blagajne na što su mu odgovorile da je upravo on rekao kako je sa okrivljenikom kao direktorom Casina sve dogovoreno na sastanku i da su one postupale po uputama. Budući je direktor BS u nekoliko navrata stajao kraj igrača kojima su se avansno izdavali žetoni, a nije reagirao CS smatra da je i sam bio upoznat sa načinom poslovanja. Navele su i da je okrivljenik od jednog igrača primio 5 čekova po 20.000,00 eura (ukupno 100.000,00 eura) za što je izdao žetone. CS je pojasnila da su tada napravili proceduralnu grešku kada su od okrivljenika primile na stanje blagajne 5 čekova u ukupnoj vrijednosti od 100.000,00 eura jer su tada trebali sa blagajne 100.000,00 eura vratiti u njegov sef, a čekove poslati računovodstvu na naplatu- oni su čekove poslali na naplatu ali ih nisu smjeli držati u blagajni. U konačnici su ti čekovi otišli u računovodstvo i ostali su izvan dnevnog rezultata, što je pogrešno. Prilikom inventure je počinjeno još grešaka- stanje depozita igrača je pribrojeno stanju blagajne. Riječ je o žetonima koje su igrači uz potvrdu ostavili na blagajni (to su plaćeni žetoni koji ne smiju biti na stanju blagajne). CS je dalje pojasnila kako je u nekoliko navrata direktoru KS i AS slala upite (e-mailom) u svezi pogreške od 100.000,00 eura čekova ali odgovor nije dobila. Dakle, izdavale su žetone igračima bez da su ih ovi prethodno platili ali isključivo po nalogu okrivljenika budući je on bio direktor pa su se kako CS kaže držale krilatice „veži konja gdje ti gazda kaže“- o tome je vođena posebna evidencija. S obzirom na navedeno, a za potrebe posla lažno su prikazivali dnevne blagajničke izvještaje i to sve kako ne bi bilo manjka u blagajni- dakle falsificirale su blagajničke izvještaje po nalogu okrivljenog. CS je navela i da nije znala za poseban popis igrača koji smiju kupovati žetone na čekove jer joj to nitko nije rekao. Nemaju saznanja da bi okrivljenik uzimao žetone sa igrajućih stolova. Smatraju da bi ispravno poslovanje bilo da ako nema blagajničkog minimuma da Casino ne može ni započeti s radom. Kad bi igrač naknadno platio novčani ekvivalent za ranije avansno izdane žetone, potvrde koje su držali u blagajni o ranijem avansu su bacale. Događali su se i tzv. depoziti- igrač bi donio žetone i tražio da ih ostavi kod njih pa su i tada izdavale potvrde, a kada bi potom igrač došao i pokazao potvrdu, a drugi primjerak je ostajao kod njih, onda bi tom igraču isplaćivali žetone.

5.6. Tijekom postupka je ispitan i svjedok TS koji je naveo da je obavljao posao inspektora unutar Casina. Posao mu se sastojao da prije otvaranja Casina provjeri sa krupjeom stanje stolova nakon čega je Casino mogao početi s radom ali i da na kraju radnog dana bude prisutan prilikom obračuna stolova za igru. Najprije su brojani žetoni po stolu, pa ako je višak u odnosu na početno stanje to se višak odnosio u blagajnu, a ako je manjak onda se iz blagajne nadopunjavalo žetona do potpune dotacije stola, zatim se pristupalo brojanju gotovine. U svezi inventure od rujna 2013. svjedok nije imao saznanja jer je tada koristio GO. Naveo je da mu nije poznato da bi neki igrači igrali avansno, a niti o tome vodi brigu jer to prelazi njegovu nadležnost. Sjeća se da bi se nekim igračima, a nakon što su ostali bez žetona znalo odobriti da započnu igru bez da su prethodno kupili žetone i to samo da ne propuste slijedeću igru i dok nisu donijeli gotovinu iz hotelske sobe (riječ je o 2.000,00 – 3.000,00 eura). U tim su slučajevima izdvajali takve žetone (tzv. markirani žetoni) i stavljali su ih na cilindar kako bi se znala vrijednost i apoeni takvih žetona s time da bi takvi igrači iste večeri donosili novac za prethodno kupljene žetone na stol. Takvu je igru dozvoljava isključivo direktor Casina tj. okrivljenik. Koliko se sjeća takvu igru odobrio je direktor BS. Sve što je rekao tiče se stolova, dočim o poslovanju blagajne ne zna ništa. U svezi izdavanja žetona od strane direktora Casina tj. iz njegovog sefa ne zna ništa. Smatra da se dolaskom okrivljenika na mjesto direktora Casina promet povećao. O prenošenju prometa sa jednog radnog dana Casina na drugi ne zna ništa s time da mu je to spomenuo Š. Dok je radio u nekoliko navrata je okrivljeniku na njegovo traženje predan određeni broj tj. iznos žetona za koje je on sam rekao da je riječ o žetonima koje treba odnijeti u blagajnu. Zašto je tako postupano treba pitati okrivljenika koji je i njemu bio nadređen. Zna da avansno igranje nije dozvoljeno ali kako je to tražio okrivljenik koji mu je bio nadređen onda je to dozvoljavao, a uostalom tako su postupali i drugi zaposlenici. Ne pamti da bi se ikada dogodilo da slučaj avansnog igranja nije pokriven tj. da igrač naknadno nije podmirio vrijednost žetona za koje je igrao.

5.7. Iskaz svjedoka ĐS je od osobite važnosti zbog čega će biti reproduciran prilično detaljno. Naime, riječ je o osobi koja je tempore criminis radila na radnom mjestu inspektora videonadzora unutar Casina i koji se prilikom davanja iskaza referirao na tijekom dokaznog postupka reproduciranu snimku video nadzora Casina. Objasnio je da mu je u Casinu nadređeni bio upravo okrivljenik budući je ovaj tada radio na mjestu direktora Casina. Nadalje je naveo da ga je direktor BS obavijestio kako se u Casinu "događa nešto u što sumnja" i tražio ga dostavu videozapisa. I on je pregledao videozapise unatrag 60 odnosno 90 dana (ovisno koji sistem koliko dugo čuva zapis) te je utvrdio 30-tak situacija koje su odudarale od po njemu ispravnog načina poslovanja (sve unutar razdoblja 20. rujna do 8. prosinca 2013.). O uočenom je sastavio i BS dostavio izvještaj apostrofirajući pojedinosti na snimci (izvještaj prileži na listu 7-12). Nastavno će se iznijeti obrazloženja ĐS u odnosu na pojedine događaje obuhvaćene nadzornim kamerama unutar Casina, a koja obrazloženja odgovaraju činjeničnom stanju utvrđenom snimkama i pitanju.

5.7.1. Situacija 1- (20. rujna 2013.- početak snimke je 23:11)- na snimci blagajnica SS izdaje žetone bez da su isti prethodno plaćeni. Referirajući se na navedeno okrivljenik je naveo da su igrači prethodno deponirali žetone, a na snimci su se legitimirali potvrdom o depozitu pa su im žetoni uručeni, a potvrda uzeta. Okrivljenik je napomenuo da je u tom smislu postojao dogovor između njega i direktora BS sa kojim je svjedok ĐS nije bio upoznat. Okrivljenik je naveo i da se 90% posto događaja obuhvaćenih snimkom odvijalo u skladu i uz odobrenje direktora BS.

5.7.2. Glede situacije 1- ("pogled panorama – 20. rujna 2013. od 23:12)- svjedok ĐS je rekao da blagajnica SS uz odobrenje okrivljenika predaje talijanskim državljanima PS i FS iznose od 10.000,00 eura i 20.000,00 eura u žetonima bez da su ih ovi prethodno platili, nakon čega spomenuti igrači sa blagajne idu u igračnicu. ĐS navodi kako to nije ispravan način poslovanja. Isto tako je vidljivo da blagajnica SS nakon izdavanja žetona nešto upisuje, pa svjedok ĐS pojašnjava kako je riječ o tzv. internoj evidenciji koju je oformio i tolerirao okrivljenik.

5.7.3. U odnosu na situaciju 2. - ("pogled kasa – 20. rujna 2013. u 23:50")- na snimci je utvrđeno da blagajnica SS u prisutnosti okrivljenog predaje igraču žetona u vrijednosti od 20.000,00 eura bez da su žetoni prethodno plaćeni. Na snimci se vidi i da blagajnica nešto upisuje slijedom čega ĐS navodi da je i ovdje riječ o tzv. internoj blagajni tj. evidenciji koje su blagajnice vodile po uputi okrivljenika. Glede pregledanih snimki okrivljenik je naveo da je riječ o VIP igraču KŽ koji je bio na porterskoj listi PS. Okrivljenik je pojasnio da blagajnica na snimci ne vodi tzv. internu blagajnu već je riječ o službenoj listi na kojoj se bilježi igra VIP igrača, a što je sukladno ugovoru kojeg je u ime Adriatica potpisao direktor BS sa porterskom agencijom. Navedenu pomoćnu evidenciju blagajnica SS je vodila po uputi uprave tj. direktora BS.

5.7.4. U odnosu na situaciju 3- ("pogled kasa- 21. rujna 2013. u 00:20“)- svjedok ĐS pojašnjava kako je na snimci vidljivo da okrivljenik predaje blagajnici SS 7.000,00 eura s time da zauzvrat ne dobiva žetone niti bilo što drugo. Nije mu jasno što se tu događa jer kada se preda novac smatra normalnim da se zauzvrat dobije protuvrijednost u žetonima.

5.7.5. U odnosu na snimke pod nazivom Situacija 4- ("pogled kasa – 21. rujna 2013. 23:54“ i "pogled panorama – 21. rujna 2013 u 23:54) svjedok ĐS je naveo kako se vidi (njemu nepoznata) osoba kojoj blagajnica SS po odobrenju okrivljenika predaje 6.000,00 eura bez da je spomenuta osoba prethodno predala igrajuće žetone zbog čega to smatra neregularnim načinom rada. Referirajući se na navedenu snimku okrivljenik je naveo da je u dogovoru s upravom tj. BS preuzeo obvezu da ponekad novac i čekove preuzima u svojoj kancelariji i o tome vodi evidenciju slijedom čega je takvo postupanje i konstatirano snimkom. Dodao je i da je na snimci vidljiv i svjedok ĐS tako da smatra kako je i ovaj bio upoznat sa svime- tu treba istaknuti da je svjedok ĐS navedenu tvrdnju okrivljenika opovrgnuo navodeći da se on ne nalazi na snimci.

5.7.6. Nakon što su reproducirane snimke pod nazivom situacija 5- ("pogled kasa – 22. rujna 2013. u 01:11", "pogled panorama – 22. rujna 2013. u 01:11", "pogled kasa

– 22. rujna 2013. u 01:26"), situacija 6- ("pogled panorama – 22. rujna 2013 u 01:26"), situacija 7- ("pogled kasa – 22. rujna 2013. u 02:21", "pogled panorama – 22. rujna 2013. u 02:21"), situacija 8- ("pogled kasa – 22. rujna 2013. u 03:09", "pogled panorama – 22. rujna 2013. u 03:09") svjedok ĐS je pojasnio koje su osobe obuhvaćene snimkom i što rade. Tako je naveo da u blagajni radi Ž s time da okrivljenik neki put dolazi na pult blagajne, a neki put kuca na vrata blagajne nakon čega ulazi u blagajnički prostor i nakon čega predaje blagajnici iznose od 10.000,00 eura, 5.000,00 eura, 6.000,00 eura i 5.000,00 eura. Iako je okrivljenik predao novac blagajnici ova mu nije izdala protuvrijednost u žetonima za igru, ali je blagajnica bilježila navedeno na "papirić" tj. tzv. internu blagajnu koju je držala na desnoj strani ladice od kase. Na posljednje navedenoj snimci blagajnica SS i okrivljenik uštimavaju stanje paralelno vođene blagajne, rekapituliraju situaciju i zbrajaju novac predan od strane okrivljenika. Okrivljenik se očitovao na navedene snimke i iskaz svjedoka ĐS navodeći da je jasno vidljivo kako je predao novac koji je njemu prethodno dan u kancelariji kao i da se o tom novcu vodio izvještaj. Smatra da se vidi i da sa blagajnicom komentira sve navedeno jer je sve to "na neki način trebalo štimati". Zbog sukoba na relaciji Casino- računovodstvo obraćao se upravi pa su mu u pisanom obliku dali uputu da može primati čekove iako je to protivno zakonu ali je potrebno da iznosi na čekovima budu pokriveni gotovinom u roku od mjesec dana. Dakle, davao je novac blagajnici kako bi se pokrili ranije predani čekovi i na taj je način gotovina ušla u blagajnu.

5.7.7. Glede situacija 9- ("pogled kasa – 28. rujna 2013. u 01:23" i "pogled panorama – 28. rujna 2013. u 01:23") svjedok pojašnjava kako okrivljenik dolazi do blagajnice koja mu predaje 4.000,00 eura u žetonima za igru bez da je prethodno položen novac tj. bez da su žetoni prethodno kupljeni, što drži neispravnim načinom poslovanja. Komentirajući navedeno okrivljenik je naveo da je preuzeo 4.000,00 eura na ime igrača LŽ kojeg je dovela agencija s time da je agencija prethodno položila u kasu Casina 70.000,00 eura.

5.7.8. U odnosu na situaciju 10- ("pogled kasa – 11. listopada 2013. u 02:02" i "pogled panorama – 11. listopada 2013. u 02:02") svjedok ĐS je naveo da je blagajnica SS po okrivljenikovom nalogu predala 1.000,00 eura u igrajućim žetonima osobi koju je okrivljenik identificirao kao LŽ s time da novac prethodno nije dan.

5.7.9. Glede situacija 11- ("pogled kasa – 11. listopada 2013. u 02:14", "pogled panorama – 11. listopada 2013. u 02:14"), situacije 12- ("pogled kasa - 13. listopada 2013. u 02:06" i "pogled panorama – 13. listopada 2013. u 02:06") svjedok ĐS pojašnjava da blagajnica SS predaje Č 2.000,00 u igrajućim žetonima bez da su ovi prethodno kupljeni, a potom blagajnica sve bilježi na papirić tj. tzv. internu evidenciju.

5.7.10. U odnosu na situaciju 13- ("pogled kasa – 19. listopada 2013. u 00:23", "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 00:23), situaciju 15- ("pogled kasa – 19. listopada 2013. u 01:42" i "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 01:42") svjedok navodi da Č prilazi pultu i u prve dvije snimke od blagajnice CS traži žetona u vrijednosti od 5.000,00 eura, a na druge dvije snimke od blagajnice traži žetona u vrijednosti od 2.100,00. Blagajnica potom izlazi iz prostora blagajne, a po povratku daje Visintinu 5.000,00 eura u žetonima (obuhvaćeno sa prve dvije snimke) odnosno 2.100,00 eura u žetonima (obuhvaćeno sa druge dvije snimke). Žetoni u opisanim situacijama nisu prethodno plaćeni. U konačnici blagajnica cijeli događaj bilježi na tzv. internu evidenciju.

5.7.11. Glede situacije 14- ("pogled kasa – 19. listopada 2013. u 00:42" i "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 00:42") ĐS je ponovno identificirao Č kojemu blagajnice CS i U predaju 2.000,00 eura u žetonima bez da su žetoni prethodno plaćeni. Događaj su blagajnice zabilježile na tzv. internu evidenciju. Ovdje treba spomenuti da se na snimci čuje kako prije događaja okrivljenik blagajnicama kaže "dva“ nakon čega ove Visintinu predju 2.000,00 eura u žetonima.

5.7.12. U svezi situacije 16- ("pogled kasa – 19. listopada 2013. u 01:57" "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 01:57") svjedok je naveo kako je vidljivo da Č za vrijeme dok je kraj njega okrivljenik dobiva od blagajnice 10.000,00 eura u žetonima za igru bez da ih je prethodno kupio s time da je blagajnica cijeli događaj zabilježila na papirić.

5.7.13. Glede situacije 17- ("pogled kasa – 19. listopada 2013. u 22:42", "pogled kasa – 19. listopada 2013. u 23:07", "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 22:42" i "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 23:07") svjedok ĐS navodi kako je utvrđeno da je predano žetona za igru u visini od 11.000,00 eura s time da isti nisu prethodno plaćeni. Budući je u međuvremenu blagajnica razgovarala na telefon smatra logičnim zaključiti kako je ova tražila dozvolu za opisano postupanje, a cijeli je događaj potom zabilježila na internu evidenciju. Svjedok je potom detektirao da u 23:07 osoba koja je preuzela 11.000,00 eura u žetonima traži da se u tzv. Portersku knjigu kao primatelj spomenutih žetona upiše JŽ, a koji je potom doista i uzeo žetone u pitanju. Okrivljenik je komentirajući navedeno rekao da je LŽ kao predstavnik porterske agencije prethodno položio 70.000,00 eura nakon čega je sukcesivno podizao žetone u određenim vrijednostima s time da je na upravo opisanim snimkama vidljivo kako je 11.000,00 eura u žetonima dao Papalandu jer je ovaj bio „njegov igrač“.

5.7.14. Referirajući se na situaciju 18- ("pogled kasa – 19. listopada 2013. u 23:57" i "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 23:57") ĐS je rekao da LŽ od blagajnice CS dobiva 10,000,00 eura u žetonima bez da ih je prethodno platio s time da je prije predaje žetona blagajnica razgovarala na telefon slijedom čega zaključuje kako je na taj način tražila odobrenje od okrivljenika.

5.7.15. U odnosu na situaciju 19 ("pogled kasa – 20. listopada 2013. u 01:14", "pogled panorama – 20. listopada 2013. u 01:14"), situacija-20 ("pogled kasa – 20. listopada 2013. u 01:39" i "pogled panorama – 20. listopada 2013. u 01:39"), situacija 21- ("pogled kasa – 20. listopada 2013. u 02:06" i "pogled panorama – 20. listopada 2013. u 02:06") ĐS je pojasnio da na je snimkama situacija 19 vidljivo kako je blagajnica predala Visintinu 10.000,00 eura u igrajućim žetoni dočim je na snimkama 20 i 21 vidljivo da blagajnica predaje LŽ po 5.000,00 eura u igrajućim žetonima. U opisanim događajima žetoni prethodno nisu plaćeni, a vidi se i da blagajnica sve što je učinjeno upisuje na internu evidenciju.

5.7.16. Glede snimki pod nazivom situacija 35 (" pogled kasa – 20. listopada 2013. u 01:57" i "pogled panorama – 20. listopada 2013. u 01:57") svjedok je pojasnio kako je vidljivo da okrivljenik sa igrajućeg stola američki rulet 3 uzima žetone u vrijednosti od 8.000,00 eura i potom ih predaje u blagajnu Casina s time da mu nije isplaćena novčana protuvrijednost.

5.7.17. Referirajući se na situaciju 22- ("pogled kasa – 20. listopada 2013. u 05:00" i "pogled panorama – 20. listopada 2013. u 05:00") ĐS je naveo kako je vidljivo da blagajnik šaltera radi obračun na kraju dana s time da je okrivljenik najprije došao do pulta blagajne, a potom i ušao u blagajnu. Naveo je i da s obzirom na govor tijela okrivljenika i blagajnice smatra da su ovi svjesni da blagajna ne štima te komuniciraju u smislu kako će sve prikazati u blagajničkom izvještaju. Vidljivo je i da se blagajnik koristi internom evidencijom (ranije spomenutim papirićima) koje su blagajnice ispunjavale kad bi predavale igrajuće žetone bez da su ovi prethodno kupljeni. Referirajući se na navedeno okrivljenik je naveo kako je do utvrđenog snimkom odnosno opisanim od strane ĐS dolazilo jer računovodstvo hotela nije pratilo poslovanje Casina tj. jer računovodstvo nije dopunjavalo blagajnu kada su to tražili. Budući je u blagajni u svakom trenutku trebalo biti 500.000,00 kuna (zakonski propis), a koji iznos često nije bio u blagajni to su izvještaje za računovodstvo usklađivali sa činjeničnim stanjem. Prvenstveno su depozite igrača koji su se predavali kod njega u uredu koristili kako bi pokrili manjak gotovine u blagajni Casina.

5.7.18. Glede situacije 23 ("pogled kasa – 27. listopada 2013. u 01:57", "pogled panorama – 1 27. listopada 2013. u 01:57", "pogled panorama – 2 27. listopada 2013. u 01:57" i pogled panorama – 3 27. listopada 2013. u 01:57") svjedok je pojasnio kako okrivljenik žetone koje je prethodno uzeo sa stola Američki rulet 3 predaje blagajnici 6.000,00 eura, a što po njemu nije ispravan način postupanja kroz poslovanje.

5.7.19. Iz situacije 24 ("pogled kasa - 28. listopada 2013. u 03:09 sati" i pogled kasa – 28. listopada 2013. u 04:05 sati") ĐS pojašnjava da je na snimci u 03:09 vidljivo kako je blagajnica između ostalog na traženje okrivljenika predala 10.000,00 eura u igrajućim žetonima bez da su ovi prethodno plaćeni. Na snimci od 04:05 je vidljivo da blagajnica po nalogu okrivljenika zaprima u blagajnu 10.000,00 eura u igrajućim žetonima, ali ne isplaćuje novčanu protuvrijednost. Opisani načini poslovanja nisu ispravni. Referirajući se na navedene snimke okrivljenik je naveo kako je tu riječ o depozitu te je vidljivo da je blagajnica pisala internu evidenciju i sve bilježila.

5.7.20. Iz situacije 25 (" pogled kasa – 02. studenog 2013. u 00:28" i "pogled panorama – 02. studenog 2013. u 00:28") po ĐS proizlazi da je blagajnica po okrivljenikovom nalogu predala igraču 5.000,00 eura u žetonima koji prethodno nisu plaćeni.

5.7.21. Iz situacija 26 ("pogled kasa – 02. studenog 2013. u 22:07" i "pogled panorama – 02. studenog 2013. u 22:07") proizlazi da je blagajnica po okrivljenikovom nalogu igraču dala 5.000,00 eura igrajućih žetona bez da ih je ovaj prethodno platio. Vidljivo je i da je blagajnica sve zabilježila u internu evidenciju.

5.7.22. Iz situacije 27 ("pogled kasa – 15. studenog 2013. u 22:12", "pogled kasa – 16. studenog 2013. u 01:40", "pogled kasa – 16. studenog 2013. u 02:27", "pogled panorama – 15. studenog 2013. u 22:12", "pogled panorama – 15. studenog 2013. u 23:50", "pogled panorama – 16. studenog 2013. u 01:40" i "pogled panorama – 16. studenog 2013. u 02:27") svjedok ĐS je detektirao da blagajnica u dva navrata njemu nepoznatim igračima, a po nalogu okrivljenika predaje po 5.000,00 eura igrajućih žetona, što sve evidentira na internu evidenciju te u tzv. portersku knjigu. Na snimci od 16. studenog 2023. u 01:40 je vidljivo da nepoznata osoba predaje blagajnici žetona u vrijednosti od 3.000,00 eura kao i da blagajnica ovome ne isplaćuje novčanu protuvrijednost što smatra neispravnim jer se tako narušava normalni rad blagajne. Na snimci pak od 16. studenog 2013. u 02:27 blagajnica na traženje okrivljenika ovome predaje igrajućih žetona u visini od 3.000,00 eura bez da je okrivljenik prethodno žetone kupio.

5.7.23. U odnosu na situaciju 28 ("pogled kasa – 16. studenog 2013. u 23:53", "pogled kasa – 17. studenog 2013. u 00:10", "pogled panorama – 16. studenog 2013. u 23:53" i "pogled panorama – 17. studenog 2013. u 00:10") ĐS je naveo da na tražnje okrivljenika najprije 16. studenog 2023. nakon 23:53 blagajnica predaje žetona u visini od 2.800,00 eura, a potom 17. studenog 2013. nakon 00:10 sati u iznosu od 7.300,00 eura s time da u oba slučaja žetoni prethodno nisu plaćeni.

5.7.24. Glede situacije 29 ("pogled kasa – 18. studenog 2013. u 02:37", "pogled panorama – 18. studenog 2013. u 02:37" i "pogled panorama – 2 18. studenog 2013. u 02:37") svjedok pojašnjava kako okrivljenik donosi gotovinu na blagajnu (nije vidljivo o kojem je iznosu riječ) ali zauzvrat nije dobio protuvrijednost u igrajućim žetonima. Okrivljenik je predao blagajnici i 5.000,00 eura u žetonima za što mu nije predana novčana protuvrijednost- za opisano svjedok ĐS je naveo da nije riječ o ispravnim načinima poslovanja.

5.7.25. Referirajući se na situaciju 30 ("pogled kasa – 30. studenog 2013. u 23:06" i "pogled panorama – 30. studenog 2013. u 23:06") vidljivo je kako njemu nepoznati igrač u prisutnosti okrivljenika, a na blagajni Casina predaje 29.000,00 eura u žetonima od čega je 25.000,00 eura u žetonima položeno na depozit, a za 4.000,00 eura u žetonima mu je isplaćena novčana protuvrijednost tj. gotovina. Vidljivo je i da okrivljenik uzima s blagajne 4.000,00 eura u žetonima za koje je prethodno spomenuti igrač dobio novčanu protuvrijednost te sve spomenute žetone predaje tom istom igraču. Vidljivo je i da se ispunjavaju papirići tj. interna evidencija.

5.7.26. U odnosu na situaciju 31 ("pogled kasa – 01. prosinca 2013. u 00:06" i "pogled panorama – 01. prosinca 2013. u 00:06") vidljivo je da blagajnica Šakan okrivljeniku na njegovo traženje predaje 6.000,00 eura u žetonima, a potom sve evidentira u internu evidenciju.

5.7.27. Glede situacije 32 ("pogled kasa – 06. prosinca 2013. u 22:15", "pogled panorama – 06. prosinca 2013. u 22:59", "pogled kasa – 07. prosinca 2013. u 23:18 sati" i "pogled panorama – 07. prosinca 2013. u 23:18") svjedok ĐS je detektirao da blagajnica po nalogu okrivljenika predaje igračima žetona u vrijednosti od po 3.000,00 eura bez da su žetoni prethodno plaćeni.

5.7.28. U odnosu na situaciju 36 ("pogled panorama – 03. studenog 2013. u 02:33") ĐS objašnjava kako je vidljivo da okrivljenik prilazi igrajućem stolu sa kojega je uzeo igrajuće žetone koje je potom predao na blagajnu s time da za predane žetone nije dobio novčanu protuvrijednost.

5.8. Dakle, reproducirajući navedene snimke i uzimajući u obzir iskaz svjedoka ĐS koji je u bitnim dijelovima potkrijepljen iskazima svjedoka CS i SS (tempore criminis iste su radile kao blagajnice u Casinu) ovaj sud zaključuje kako je jasno da su djelatnice blagajne po uputi okrivljenika kao njima nadređene osobe (ovaj je bio direktor Casina):

- različitim igračima predavale različite količine igrajućih žetona bez da su ti igrači prethodno blagajnicama predali novac ili da su igrajuće žetone platili karticom ili čekom ali i da su blagajnice na traženje okrivljenika o žetonima u pitanju vodile posebnu evidenciju;

- a kroz inkriminirano razdoblje i netočno prikazivale stanje blagajne Casina u dnevnom izvještaju blagajne prema računovodstvu;

5.8.1. Nadalje iz iskaza ispitanih svjedoka, ali i opširne obrane koja će nastavno biti u bitnome reproducirana, slijedi da je okr. E bez sačinjavanja propisane dokumentacije i evidentiranja u blagajni Casina izdavao igračima ili navedenim agentima rezervne žetone za igru koji su bili pohranjeni u sefu u njegovom uredu i pod isključivom njegovom nadležnošću. Osim iz iskaza svjedoka ovaj dio činjenični tvrdnji slijedi i iz logike stvari- naime, niti je okrivljenik samostalno, a niti je oštećenik predao u spis bilo koji dokument koji bi govorio u prilog zaključka da je okrivljenik vodio službenu evidenciju o ovako izdanim „rezervnim žetonima“. Da su igrači kojima su dani „rezervni žetoni“ osobno ili putem trećih osoba mogli iste odmah zamijeniti za novac govori logika stvari, a u svakom slučaju tako su u nalazu i mišljenju naveli i vještaci za knjigovodstvo i financije (DS i Tole).

5.8.2. Iz iskaza svjedoka ĐS i reproduciranih snimki slijedi i da je okr. E barem u 2 navrata uzimao igrajuće žetone sa igrajućih stolova i iste predavao u blagajnu pri čemu mu nije isplaćena gotovina u protuvrijednosti predanih žetona (situacija 35- „pogled kasa- 20. listopada 2013. u 01:57“ i „pogled panorama- 20. listopada 2013. u 01:57“ te situacija 23- „pogled kasa- 27. listopada 2013. u 01:57“, „pogled panorama- 2 27. listopada 2013. u 01:57“ i pogled panorama- 3 27. listopada 2013. u 01:57“- 28. listopada 2013. u 04:05 sati“).

5.9. Iz iskaza svjedoka ĐS proizlazi da o ugovorima između uprave hotela i porterskih agencija te o nekakvim dogovorima između RS i okrivljenika ne zna ništa. Nikada nije vidio da bi igrači za prouzročene manjkove naknadno donosili novac, a i ne zna ništa u vezi blagajničkog minimuma u Casinu. Sjeća se da Casino jednom ili dvaput godišnje ne bi imao dovoljno novca za isplatu zbog čega se od računovodstva hotela tražila gotovina pa bi igrači bili podmireni u roku od 1-2 dana i nije mu poznato da bi se u svrhu podmirenja dobitaka u ime Casina posuđivao novac od porterskih agencija. Svjedok je naveo i da je okrivljenik nakon obračuna od 31. prosinca 2011. ili 1./2. siječnja 2013. tražio da se obračun od tog dana umanji za 20.000,00 eura jer da će se to evidentirati na dan 24. ili 25. prosinca 2012. I svjedok ĐS je iznio mišljenje da je Casino za vrijeme okrivljenika radio bolje.

5.10. I na iskaz ovog svjedoka obrana je stavila primjedbu nevjerodostojnosti.

6. Iz opsežne materijalne dokumentacije u bitnome proizlazi da je Grand hotel Adriatic d.d. po direktoru društva RS donijelo akte kojima se regulira rad Casina, raspored poslova unutar Casina i dr.

6.1.1. Iz članka 2. Zakona o igrama na sreću (Narodne novine br. 87/2009, 35/2013, 158/2013, 41/2014, 143/2014, 114/2022 i 72/2025) proizlazi da se igrom na sreću smatra igra u kojoj se za uplatu određenog iznosa sudionicima pruža mogućnost stjecanja dobitka u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, pri čemu dobitak ili gubitak ovisi pretežito o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju. Iz članka 4. stavak 1. točka 9. Zakona o igrama na sreću proizlazi da su igre na sreću na automatima one igre koje se igraju na elektromehaničkim ili elektroničkim uređajima programski upravljanima, a na kojima igrači uplatom određenog iznosa imaju mogućnost stjecanja dobitka koji ovisi o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju.

6.1.2. Iz članka 4. stavak 3. Pravilnika o radu igračnice Casino „Adriatic“ S-106/09 od 8. lipnja 2009. (list 16-20) između ostalog proizlazi da radnicima u igračnici nije dopušteno novčano pomagati igrače.

6.1.3. Iz članka 5. točka 1. Pravilnika o organizaciji rada i uvjetima za rad u Casinu „Adriatic“ S-69/2011 od 8. travnja 2011. (sistematizaciji poslova i radnih zadataka) (list 27-30) proizlazi da voditelj Casina vodi i zastupa Casino, planira, organizira, raspoređuje, koordinira i nadzire rad Casina; odgovoran je za rezultate poslovanja i zakonitost rada Casina.

6.1.4. Iz uvodnih odredbi Ugovora o radu od 18. veljače 2013. s lista 39-42 slijedi da je okr. E u Grand hotelu Adriatic d.d. radio kao voditelj/direktor Casina u razdoblju 1. travnja 2013. do 31. ožujka 2014.. Iz uvodnih odredbi slijedi i da je okrivljenik kod GHA radio ranije i to na radnom mjestu Direktora razvoja igračnice od 1. travnja 2010. do 31. ožujka 2013. s time da je Anexom od 21. ožujka 2011. određeno da će obavljati i poslove Voditelja marketinga u Casinu. Dakle, okrivljenik je tempore criminis odgovorna osoba u Casinu zbog čega se smatra direktorom Casina kako ga nazivaju svjedoci. Uostalom, sve navedeno je i nesporno jer tako proizlazi i iz obrane i stava tužiteljstva te opun. oštećenika. Iz čl.2. Ugovora o radu od 18. veljače 2013. između ostalog proizlazi i da: voditelj Casina „prati zakonske propise i predlaže akte i mjere iz domene priređivanja igara na sreću … “, „kontinuirano provodi kontrolu stolova , automata, blagajne, ... je ovlašten i obvezan poduzimati mjere za tehničku ispravnost ...stolova i aparata za igru, regularnost igara i zakonitost rada i poslovanja Casina“, „organizira proces rada i rukovodi odjelom Casina, kontrolira i nadzire rad i ponašanje radnika Casina te je ovlašten i obvezan poduzimati mjere za provođenje reda i discipline, stručan i profesionalan rad radnika, …“. Iz čl.3 Ugovora o radu proizlazi da je voditelj Casina obvezan poslove obavljati stručno, savjesno, gospodarski i lojalno, sve prema pozitivnim zakonskim propisima, međunarodnim standardima, aktima poslodavca i uputama Uprave.

6.1.5. Iz upravo iznesenog sadržaja Zakona o igrama na sreću, Pravilnika o radu igračnice Casino Adriatic od 8. lipnja 2009., Pravilnika o organizaciji rada i uvjetima za rad u Casinu Adriatic od 8. travnja 2011. te Ugovora o radu od 18. veljače 2013. slijedi osnovanost tj. dokazanost tvrdnji tužiteljstva iznesenih u optužnici u dijelu da se igrom na sreću smatra igra u kojoj se za uplatu određenog iznosa sudionicima pruža mogućnost stjecanja dobitka kao i da igrači tek po uplati određenog iznosa imaju mogućnost stjecanja dobitka te da je okrivljenik kao voditelj Casina bio „dužan poduzeti mjere za regularnost igara i zakonitost rada i poslovanja casina i odgovoran je za rezultate poslovanja i zakonitost rada casina“.

6.1.6. Iz čl.3. Pravilnika o organizaciji rada i sistematizaciji poslova i radnih zadataka između ostalog proizlazi da je da je Grand hotel Adriatic d.d. organiziran po profitnim centrima i to Casino, Prijem i smještaj, Hrana i piće i Welness, s time da voditelj profitnih centara organiziraju, koordiniraju i rukovode radom profitnog centra.

6.2. Nadalje iz naprijed spomenute dokumentacije (Ugovor o radu, Pravilnika o radu igračnice- Casino Adriatic, Pravilnika o organizaciji rada i uvjetima za rad u Casinu Adriatic (sistematizaciji poslova i radnih zadataka) i Pravilnika o organizaciji rada i sistematizaciji poslova i radnih zadataka (Pravilnik o radu), između ostalog proizlazi da je društvo organizirano po profitnim centrima od kojih je jedan Casino. Iz organizacijske sheme proizlazi da je na čelu Casina voditelj, a iznad njega je uprava te da je voditelj Casina čelna osoba u Casinu i kao takva vodi i zastupa Casino, planira, organizira, raspoređuje, koordinira i nadzire rad Casina te je odgovorna za rezultate poslovanja i zakonitost rada Casina. Iz popisa radnih mjesta u Casinu s opisom poslova i radnih zadataka i uvjetima za obavljanje istih od 8. travnja 2011. proizlazi da voditelj Casina odgovara u potpunosti za normalan/zakonit rad Casina u kojem cilju provodi kontrolu i donosi odluke. Iz ovog dokumenta proizlazi da su predviđena i radna mjesta glavnog blagajnika i blagajnika Casina ali i da u bitnome osobe zaposlene na navedenim radnim mjestima obavljaju slijedeće poslove: glavni blagajnik – organizira čuvanje protugotovine, negotovinskih sredstava, žetone i vrijednosnica u Casinu, raspoređuje i kontrolira gotovinu u blagajni Casina, odgovara za uporabu i čuvanje riziko pologa te blagajničkog minimuma i maksimuma, preuzima i kontrolira dnevna blagajnička izvješća o prometu u Casinu te sastavlja zbirno blagajničko izvješće i drugu dokumentaciju za knjiženje, daje upute za rad blagajniku i kontrolira njegov rad, prati zakonske propise glede blagajničkog poslovanja i uopće glede rada i poslovanja Casina te sastavlja potrebna izvješća i analize za Casino, Društvo te Ministarstvo financija, obavlja druge poslove prema nalogu glavnog inspektora i voditelja Casina; blagajnik – obavlja blagajničke poslove u Casinu, izrađuju dnevne blagajničke izvještaje te financijsku dokumentaciju vezano uz rad blagajne, pohranjuju novac, čekove i druge vrijednosne papire u blagajnu, vrše obračun stolova na kraju radnog dana, vode evidenciju vrijednosnih žetona i promidžbenih žetona, obavlja druge poslove prema nalogu glavnog inspektora i voditelja Casina. Svakako je za spomenuti i da iz dokumentacije (Kućni red igračnice broj S-107/09 od 8. lipnja 2009.) između ostalog proizlazi da je prostor igračnice pokriven sustavom audio video nadzora kao i da je kućni red objavljen na oglasnoj ploči igračnice.

6.3. Iz obrane i iskaza svjedoka tj. iz dokazne građe općenito proizlazi da je određenom broju igrača bilo omogućeno igranje za čekove kao što proizlazi i da je igranje za igrače u pitanju ograničeno do određene svote. U smislu navedenog treba reći da je po prijedlogu obrane pročitana e-mail korespondencije između okrivljenika i BS od 21. prosinca 2012. iz koje proizlazi da je upravo po prijedlogu okrivljenika dogovoreno da se omogući igranje na čekove igračima: ŽŽ do 15.000,00 eura, DŽ do 10.000,00 eura, Cusma FS do 10.000,00 eura, ĐŽ do 10.000,00 eura, ŠŽ do 5.000,00 eura, ČŽ do 15.000,00 eura, Mantua Gianfilippo do 10.000,00 eura, UŽ do 10.000,00 eura, EŽ do 5.000,00 eura i BŽ do 10.000,00 eura. Ovdje treba istaknuti da je BS naveo da mu je takav prijedlog prihvatljiv, ali samo za cirkularne čekove – opisana korespondencija je prevedena na hrvatski jezik na listu 907 spisa.

6.3.1. U svezi upravo navedenog o mogućnosti igranja za čekove, a za određene igrače treba istaknuti da očito igranje na čekove nije bilo odobreno i za igrača NŽ koji je međutim u Casinu igrao upravo za čekove. Tu treba reći da iz dokaznog postupka proizlazi kako je B igrajući za čekove iste predao ali je potom utvrđeno da su čekovi nenaplativi jer su krivotvoreni. Naime, na listu 147-166 nalazi se dokumentacija iz koje proizlazi da je pet čekova koje je Grand hotel Adriatic d.d. (svaki u iznosu od po 20.000,00 eura) dostavio na naplatu Zagrebačkoj banci, nenaplativo budući su isti krivotvoreni. Iako tako iz dokazne građe tj. potvrde s lista 346 proizlazi da je 13. studenog 2013. u ime IS predano Grand hotelu Adriatic 20.000,00 eura dočim na na listu 348 prileži potvrda iz koje proizlazi da je AŽ predao okr. KS kao predstavniku Casino Adriatic 6.000,00 eura na ime igre Paola Collere.

7. Nadalje, iz dokumentacije proizlazi i da je Općinski sud u Rijeci, stalna služba u Opatiji posl.br Pr-80/2015 od 4. studeni 2016. između odbio tužbeni zahtjev tužitelja KS kako je ništetan i bez pravnog učinka Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme za razdoblje 1. travnja 2013. godine - 31. ožujka 2014. godine, radi obavljanja poslova Voditelj Casina te traženje okrivljenika da se utvrdi kako radni odnos tužitelja KS kod tuženika Grand hotel Adriatic d.o.o. nije prestao istekom Ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme za razdoblje 1. travnja 2013. godine do 31. ožujka 2014. godine, radi obavljanja poslova Voditelj Casina. Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžr-302/17-2 od 18. veljače 2020. obijene su žalbe tj. potvrđena je presuda OS u Rijeci posl. br. Pr-80/2015. Presuda Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gžr-302/17-2 od 18. veljače 2020. je potom ukinuta odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-744/2020-2 od 18. lipnja 2024. Uzimajući u obzir naprijed navedeno i nakon ponovljenog postupka Županijski sud u Zagrebu je odlukom broj Gž R-714/2024-5 od 12. studenoga 2024. ponovno povodom žalbe preispitao presudu Općinskog suda u Rijeci, stalna služba u Opatiji posl.br Pr-80/2015 od 4. studeni 2016. pri čemu je ponovno odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio presudu suda prvoga stupnja.

7.1. Nadalje, Općinski sud u Rijeci, stalna služba u Opatiji je presudom posl.br Pr-76- 2015 od 9. studenog 2018. između odbio tužbeni zahtjev tužitelja KS kako je nedopušten otkaz ugovora o radu temeljem Odluke Grand hotela Adriatic d.d., a koji je ugovor o radu bio sklopljen na neodređeno vrijeme 21. ožujka 2011. za obavljanje poslova direktora razvoja Casina, s ugovorom o radu sklopljenim na određeno vrijeme za razdoblje 1. travnja 2013. g. do 31. ožujka 2014. godine, radi obavljanja poslova Voditelj Casina odnosno da se utvrdi da radni odnos KS kod Grand hotela Adriatic d.d. nikada nije prestao. Ujedno je presudom odbijen i tužbeni zahtjev KS da se poništi Odluka Grand hotela Adriatic d.d. kojom je KS otkazan ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme 21. ožujka 2011. za obavljanje poslova direktora razvoja Casina s ugovorom o radu sklopljenim na određeno vrijeme za razdoblje 1. travnja 2013. g. do 31. ožujka 2014. godine kao i da se naloži Grand hotelu Adriatic d.d. da KS vrati na rad i rasporedi na radno mjesto voditelja Casina odnosno drugo odgovarajuće mjesto. Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžr-122/2019-2 od 14. rujna 2019. obijena je žalba KS tj. potvrđena je presuda OS u Rijeci posl. br. Pr-76-2015 od 9. studenog 2018. U konačnici je Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom posl.br. Rev-75/2022-2 od 13. veljače 2024. (781-784) odbio reviziju KS u odnosu na odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž R-122/2019-2 od 14. rujna 2021.

7.2. Presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-867/2017-3 od 7. travnja 2017. godine tužitelj CŽ je odbijen sa tužbenim zahtjevom da se utvrdi kako mu je Grand hotel Adriatic d.d. dužan 25.257,12 eura. Navedena presuda je ispitana povodom žalbe tužitelja N od strane Županijskog suda u Varaždinu koji je odlukom poslovni broj Gž-1346/2017-2 od 26. rujna 2019. djelomično usvojio, a djelomično odbio žalbu tužitelja N na način da je: potvrdio presudu OS u Rijeci poslovni broj P-867/2017-3 od 7. travnja 2017. u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev u visini od 16.257,12 eura; ukinuo presudu OS u Rijeci poslovni broj P-867/2017-3 od 7. travnja 2017. u dijelu u kojem je odbijen dio tužbenog zahtjeva radi plaćanja iznosa od 9.000,00 eura, te je u tom ukinutom dijelu predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

7.3. Potom je presudom OS u Rijeci poslovni broj P-4091/2019-5 od 28. veljače 2020. godine odbijen tužbeni zahtjev N sada u visini od 9.000,00 eura da bi postupajući po žalbi tužitelja Županijski sud u Varaždinu odlukom poslovni broj Gž- 693/2020-2 od 12. travnja 2021.: utvrdio da postoji tražbina N prema Grand hotelu Adriatic d.d. u visini od 9.000,00 eura; utvrdio da ne postoji tražbina Grand hotela Adriatic u odnosu na N u iznosu od 25.257,12 eura; preinačio presudu OS u Rijeci poslovni broj P- 4091/2019-5 od 28. veljače 2020. na način da je naložio Grand hotelu Adriatic da isplati N iznos od 9.000,00 eura kao i da mu naknadi parnični trošak u visini od 11.863,60 kuna.

8. U spisu prileži obimna materijalna dokumentacija tj. financijsko knjigovodstvena dokumentacija koja se neće posebno reproducirati u ovom predmetu budući su istu za potrebe izrade nalaza i mišljenja uzeli u obzir vještaci DS i Kristijan Tole.

9. Na listu 415-438 i 481-488 je korespondencija između KS, blagajne Casina Grand hotela Adriatic, BS, ĆS, US i HŽ (djelatnica Veneto banke) u svezi problema u poslovanju Casina odnosno problema na relaciji Casino- računovodstvo Grand hotela Adriatic. Iz navedene korespondencije proizlazi da je JS iznosio svoje viđenje uočenih problema u poslovanju Casina počevši od 19. studenog 2013. nadalje kao i da mu na te njegove dopise odgovara računovodstvo koje se očito ne slaže sa stavom okrivljenika oko razloga nastanka manjka gotovine u Casinu. Nadalje, iz dokumentacije proizlazi i da se blagajnica A očituje i iznosi svoje viđenje o načinu poslovanja. U bitnome, ovi dopisi su po mišljenju suda bitni samo s pozicije da je u studenom– prosincu 2013. postojala korespondencija na relaciji okrivljenik- računovodstvo odnosno BS iz koje slijedi da računovodstvo i C imaju različiti pogled na cijelu situaciju od okr. KS jer smatraju da je šteta doista nastala i očito se obraćaju okrivljeniku jer je on u tom trenutku bio odgovorna osoba Casina.

10. Tijekom postupka obrana je iznijela tvrdnju da su za čekove igrali i igrači H i S (ukupni iznos čekova je 32.000,00 eura), a koji nisu bili na listi igrača kojima je dopušteno igranje za čekove. Obrana je navela i da se spomenuta igra na čekove igrača H i S uredno knjižila u poslovnim knjigama i to u rekapitulaciji blagajničkog poslovanja pod rubrikom "predani čekovi" i vjerojatno na "konta glavne knjige" u odnosu na siječanj i kolovoz 2013., pa iz toga obrana izvlači zaključak kako je očito uprava GHA znala da za čekove igraju i drugi igrači tj. i oni kojima to nije odobreno ali i da je uprava GHA zbog navedenog takav način poslovanja na neki način i poticala. Po nalogu suda vještak DS je provjerio u ranijim rečenicama ovog odlomka iznesene tvrdnje nakon čega je naveo da se u dokumentaciji nigdje ne spominju imena igrača H i S zbog čega objektivno nema dokaza da su ovi igrali na čekove u siječnju i kolovozu 2013. Vještak je potom dodao i da se u dokumentaciji vide datumi i izlisti kada su čekovi slani na naplatu i kada su naplaćeni ali nisu vidljive generalije (imena) fizičkih osoba koje su izdale čekove, već samo iznosi na čeku, broj čeka te banka izdavatelj, zbog čega je vještak DS mišljenja kako je moguće i da se neki od čekova koje je uzeo u obzir u nalazu i mišljenju odnose i na igrače S i H. S obzirom na navedeno sud je putem Europskog istražnog naloga poslanog nadležnom tijelu Republike Italije pokušao utvrditi na čiji teret su izdana tri čeka, odnosno koje fizičke osobe su se istima koristile međutim iz odgovora proizlazi da se to ne može utvrditi jer se čekovi (sukladno propisima) više ne čuvaju u arhivi banke. Dakle, iako je sud poduzeo sve što je mogao da utvrdi koje su osobe tj. koji su igrači predali čekove za kupnju žetona, nije uspio utvrditi imena izdavatelja zbog čega ovaj sud, a na tragu tvrdnje obrane i uz primjenu načela in dubio pro reo, nalazi utvrđenim da su upravo igrači S i H izdali čekove kako bi kupili igrajuće žetone. Tu svakako treba još naglasiti i da su čekovi u pitanju naplaćeni te da oba spomenuta igrača nisu bili na listi onih kojima je odobreno igranje za čekove. Slijedom iznesenog ovaj sud utvrđuje da su u Casinu igrali za čekove i igrači S, H i kako je ranije navedeno IS, koji nisu bili na popisu odobrenih igrača. Međutim sud tvrdnje obrane kako je uprava GHA na neki način poticala igru za čekove i drugih igrača tj. i onih igrača koji nisu na odobrenom popisu ne prihvaća jer je ista besmislena. Naime, besmisleno je da bi uprava GHA pored okrivljenika koji je bio direktor/voditelj Casina minuciozno pratila tko sve igra za čekove jer je upravo okrivljenik i angažiran te plaćen da kontrolira ispravan način rada Casina. Isto tako po mišljenju ovoga suda, sve da je netko iz uprave i bio svjestan kako su za čekove igrali i igrači kojima to nije odobreno (koji nisu bili na popisu) ili da su igrači odigrali za više od odobrenog limita, upravi i računovodstvu kada su to saznali i nije preostalo ništa drugo nego da sve knjiže i krenu u pokušaj naplate čekova jer tako nešto u realnom vremenu tj. u trenutku samog igranja po prirodi stvari nisu ni mogli znati jer nisu ni bili prisutni u Casinu.

11. Kao što je ranije u ovoj presudi već spomenuto tijekom ovog složenog postupka provedena su i knjigovodstveno financijska vještačenja. Najprije je provedeno knjigovodstveno financijsko vještačenje na okolnost visine štete za Grand hotel Adriatic zbog poslovanja Casina po tada stalnom sudskom vještaku Zlatku Radovčiću. Budući je u međuvremenu spomenuti Zlatko Radovčić brisan sa liste vještaka, a potom i zaposlen na Županijskom državnom odvjetništvu Rijeci kao financijski savjetnik to njegovo vještačenje nije korišteno u ovom predmetu već je tijekom raspravnog dijela postupka provedeno vještačenje po TD Ručević vještačenja d.o.o. u ime kojeg trgovačkog društva je vještačenje proveo je mr. sc. DS, dipl. oec. Treba napomenuti da je obrana, očito nezadovoljna nalazom i mišljenjem vještaka koji je službeno određen tijekom ovog kaznenog postupka, uložila u spis nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka za financije i knjigovodstvo Diane Antičić i Tomislava Prpića koje je vještake obrana samostalno tj. izvan i mimo odluke raspravnog vijeća angažirala za svoje potrebe. Svakako treba istaknuti da su primjedbe obrane tj. teze obrane zasnovane upravo na zaključcima vještaka koje je obrana samostalno angažirala, a isti su u bitnome suprotni tvrdnjama iznesenim u nalazu i mišljenju vještaka DS. Kod izloženog stanja stvari i neovisno o činjenici da je nalaz i mišljenje vještaka DS bio, već u toj fazi postupka, sudu u potpunosti jasan i prihvatljiv, ovaj je sud uzimajući u obzir da ne raspolaže potrebnim posebnim stručnim znanjem i vještinom za knjigovodstvo i financije te svakako uzimajući u obzir i činjenicu da je obrana svojim tezama koje se pak baziraju na nalazima i mišljenjima dva stalna sudska vještaka tj. dva stručnjaka u tom području dovela ovaj sud u dvojbu oko prihvatljivosti nalaza i mišljenja vještaka DS zbog čega je u konačnici prihvaćen dokazni prijedlog obrane i određeno je novo vještačenje po stalnom sudskom vještaku Kristijanu Tole, dipl. oec.

11.1. Naime, knjigovodstveno financijsko vještačenje je određeno radi utvrđivanja važnih činjenica koje se odnose na knjigovodstvo i financije, a o čemu ovaj sud nema posebna znanja odnosno nema znanja na razini stručnjaka koji su imenovani stalnim sudskim vještacima pa iako je nalaz i mišljenje vještaka DS ovome sudu u cijelosti razumljiv i kao takav prihvatljiv, ovaj je sud osobito zbog činjenice da su prigovori obrane utemeljeni na stručnim mišljenjima osoba za koje je za vjerovati da raspolažu stručnim znanjem budući su uostalom i imenovani stalnim sudskim vještacima (D. Antić i T. Prpić), odlučio provjeriti ispravnost nalaza i mišljenja vještaka Z. Ručevića prihvaćanjem dokaznog prijedloga obrane i određivanjem novog vještačenja po vještaku za financije i računovodstvo Kristijanu Tole.

11.2. Prije svega treba reći da su u konačnici vještaci DS i Kristijan Tole u potpunosti suglasni tj. da su njihova vještačenja u bitnome identična jer su očito došli do istih rezultata odnosno zaključaka. Iako tako i na nalaz i mišljenje vještaka Kristijana Tole obrana je iznijela niz prigovora koji se u bitnome ponovno temelje na zaključcima dva vještaka koja je za svoje potrebe i mimo suda angažirala obrana (Ć i T. Prpić). Treba ponoviti i da je ovaj sud sve navedeno od strane Ć i T. Prpića koristio u ovom predmetu kao stav obrane tj. kao prigovore obrane na navode vještaka DS, a potom i vještaka Kristijana Tole, jer u formalnom smislu nije riječ o vještacima koji su angažirani od strane tijela koja rukovode ovim kaznenim postupkom, a uostalom obrana je zaključke Ć i T. Prpića inkorporirala u svoje prigovore.

11.3. U bitnome iz nalaza i mišljenja vještaka DS i Tole prije svega proizlazi da su vještaci nalaz i mišljenje iznijeli na temelju cjelokupne dokumentacije koja je u spisu tako da se navodi obrane kako vještaci nisu uzeli u obzir neke od dokumenata koji su u spisu jednostavnim rječnikom rečeno ne ukazuje istinitim. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka DS, a potom i vještaka Kristijana Tole bez dvojbe proizlazi da su ovi uzeli u obzir cjelokupni sadržaj spisa, a što je i vidljivo uzimanjem u obzir prvenstveno njihovih nalaza i mišljenja u pisanom obliku gdje je to i notirano. Vještaci su suglasni i da manjak gotovine utvrđen inventurom blagajne Casina na dan 18. prosinca 2013. iznosi 215.699,38 eura (prvotno utvrđeni manjak u visini od 250.388,41 euro vještak DS je najprije umanjio za tri transakcije u visini od 31.000,00 eura, a nakon vještačenja T i za dodatnih 3.689,03 koji se iznos odnosi na polog blagajne i ostale razlike koje proizlaze iz zaokruživanja iznosa/tečajnih razlika i time su vještaci DS i T u bitnome, a u odnosu na manjak gotovine u potpunosti suglasni), a što je ujedno i šteta Casina tj. Grand hotela Adriatic d.d. Osim navedenog manjka gotovine vještaci DS i T su utvrdili i manjak u vidu vrijednosnih/igrajućih žetona u blagajni Casina koji prema inventuri od 18. prosinca 2013. iznosi 1.608,00 eura, što je isto tako šteta Casina tj. Grand hotela Adriatic d.d. Iz iznesenog dakle slijedi da ukupna šteta za Casino, a time i za Grand hotel Adriatic d.o.o. iznosi 217.307,38 eura (215.699,38 eura + 1.608,00 eura). Vještaci su suglasno naveli i da u naprijed navedenim iznosima štete nije sadržana šteta koja se očituje u predanim, a nenaplaćenim čekovima slijedom čega se na tu činjenicu ovaj sud i neće posebno osvrtati jer ista nije predmet činjeničnih tvrdnji tužiteljstva.

11.4. Na sve iznesene prigovore obrane najprije se očitovao vještak DS jer je najprije on i proveo vještačenje u ovom predmetu, a nakon što je vještačenje proveo i vještak T, zajednički su se očitovali na sve prigovore obrane i to u bitnome na način da su sve prigovore obrazloženo odbili. Ovaj je sud pomno analizirao nalaze i mišljenja, a potom i prigovore obrane te u konačnici i dodatna obrazloženja vještaka DS i T. Budući su vještaci DS i T dali logična i jasna obrazloženja za tvrdnje iznesene u nalazu i mišljenju te s obzirom su detaljno i logički razumljivo odgovorili na prigovore obrane u cijelosti to ovaj sud nalaze i mišljenja vještaka DS i T u potpunosti prihvaća i cijeni ih vjerodostojnim. S druge pak strane, iako se temelje na zaključcima osoba koje se nalaze na popisu stalnih sudskih vještaka, prigovori obrane se po prirodi stvari ukazuju suprotnim logičnim i obrazloženim zaključcima vještaka DS i T zbog čega su po ocjeni suda neuvjerljivi i kao takvi neosnovani te se po ocjeni ovoga suda ukazuju iskonstruiranim isključivo u cilju pokušaja olakšavanja položaja okrivljenika odnosno u cilju pokušaja izbjegavanja njegove kaznene odgovornosti. Uostalom, kada se sagleda detaljnost i logičnost objašnjenja vještaka DS i T (koji je i određen po dokaznom prijedlogu obrane za provođenje novog vještačenja) razumnim se ukazuje zaključiti da obrana jednostavno rečeno nije zadovoljna zaključcima spomenutih vještaka te iako su ovi i na raspravama u nekoliko navrata dali iscrpna objašnjenja za svoje zaključke obrana ih jednostavno ne prihvaća. Slijedom navedenog treba reći da prigovori obrane na vještačenje DS i T objektivno nisu prihvatljivi jer nemaju uporište u znanosti i struci, a kako to navode vještaci DS i T ali niti u logici stvari već su prigovori puki rezultat nezadovoljstva obrane rezultatima/zaključcima vještaka.

11.5. U bitnome su vještaci DS i T na raspravi od 20. lipnja 2025. detaljno obrazložili zbog čega ne prihvaćaju prigovore obrane, a s kojim se objašnjenjima slaže i ovaj sud jer su ista u potpunosti jasna i logična i kao takva razumljiva. Dakle, vještaci se slažu sa tezom obrane da su knjiženja bila neuredna i da posljedično kao takva nisu bila u skladu sa zakonom o računovodstvu i hrvatskim standardima financijskih izvještavanja. Nastavno vještaci navode da su greške u knjiženjima posljedično dovele do neispravnog stanja u poslovnim knjigama tj. da ne odgovaraju, u ovom predmetu, stanju gotovog novca u blagajni ali greške u knjiženju ne utječu na fizički iznos novca u blagajni i iste ne mogu utjecati na sam iznos gotovog novca u blagajni. Iako tako vještaci su pojasnili da su njihovi nalazi i mišljenja validna jer je 4. siječnja 2013. provedena komisijska inventura na kojoj je izbrojano tj. utvrđeno stanje novca u blagajni. Dakle, imali su rezultat koji je ostvaren u predmetnom razdoblju od kojeg su oduzeli žetone plaćene čekovima i kreditnim karticama i na taj način dobili koliko je gotovog novca moralo ući u blagajnu, imali su bankovne izvode dopuna odnosno podatke kada je hotel dizao sa žiro računa društva novac i uplaćivao u blagajnu čime su ustvari potvrdili ulaz novca u blagajnu. Da je novac iz blagajne Casina i koliko je novca iz blagajne Casina položeno na žiro račun društva proizlazi iz bankovnih izvoda. Isto tako su identificirali plaćene troškove iz blagajne Casina igračima (preko isplatnica), a u konačnici su uzeli u obzir i činjenicu da je inventura provedena i 18. prosinca 2013. te su uzeli u obzir sve što je tom inventurom utvrđeno. Naime, inventurom od 18. prosinca 2013. je utvrđen iznos novca u blagajni Casina, što je značilo polazno stanje novca u blagajni, plus svi ulazi novca u blagajnu te minus svi izlazi novca iz blagajne što matematički daje iznos koji se trebao nalaziti u blagajni na dan 18. prosinca 2013. U pisanom dijelu nalaza i mišljenja vještaci su detaljno objasnili kako su došli do iznosa novca koji je ušao u blagajnu, a taj izračun je slijedeći: prihod koji je ostvaren u utuženom razdoblju iznosi je 836.261,00 euro. Žetoni koji su kupljeni i onda izgubljeni u igri su kupljeni na način da su plaćeni putem bankovnih kartica u iznosu od 365.919,16 eura, čekovima u iznosu od 130.000,00 eura i u gotovini 340.341,84 eura. Novac od naplate bankovnih kartica i čekova nikad nije prolazio kroz blagajnu Casina već je sjedao direktno na račun društva. Vještaci su naveli i da prema podacima iz spisa bankovne kartice su naplaćene u potpunosti, ali iz izračuna naplaćenih čekova proizlazi da svi čekovi nisu naplaćeni, međutim iznos nenaplaćenih čekova nije uzet u obzir izračunate štete koja se sastoji u nedostatku gotovine u blagajni Casina. Dakle, u iznosu štete od 215.699,38 eura nije sadržana šteta koja se očituje u predanim, a nenaplaćenim čekovima. Vještaci su suglasni i da su u svezi utvrđivanja štete zbog nedostatka novca u blagajni utvrdili da je računovodstveno jedino krivo napravljeno što je utržak od 3.598,13 eura evidentiran kao polog utrška hotela, a ne kao polog utrška blagajne Casina i ta računovodstvena greška je utjecala na stanje štete odnosno stanje manjka gotovine u blagajni. Naveli su i da su prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeli su u obzir kompletnu dokumentaciju u spisu- dakle sve što su dostavili tužitelj i obrana. U svezi potvrde o depozitu od 62.000,00 eura vještaci su pojasnili da nisu uzeli u obzir 62.000,00 eura depozita jer u spisu nema dokaza da taj iznos ušao u blagajnu kao novac odnosno da je položen na žiro računa društva. Naime, vještaci logikom stvari navode da se ne može objektivno zaključiti je li se igrač nakon što je preuzeo 62.000,00 eura u žetonima vratio natrag i nije potrošio ni jedan žeton ili je podignuo svih 62.000,00 eura ali nema ni dokaza da je 62.000,00 eura položeno na račun TD Grand hotela Adriatic zbog čega oba vještaka smatraju da taj novac nikada nije ni položen. U svezi iznesenog vještaci su naveli i da u trenutku provođenja inventure od 18. prosinca 2013. godine u blagajni nije bilo potvrde o depozitu VIP igrača u visini od 62.000,00 eura odnosno da prilikom provođenja niti jedne inventure nije pronađena izjava odnosno potvrda da je neki VIP igrač deponirao 62.000,00 eura, a sve da je tome tako vještaci su mišljenja da bi onda i nastala šteta bila veća. Nastavno o tezi obrane da je jedan od igrača deponirao 70.000,00 eura od čega je 62.000,00 eura korišteno 24. rujna 2013. za nadopunu blagajne u gotovom novcu vještaci su ustrajali u stavu da objektivno nema dokaza za tako nešto i dodali da za slučaj da je tome tako da bi se onda iznos od 62.000,00 eura izbrojio tj. pronašao na inventuri od 18. prosinca 2013. godine, međutim iz dokumentacije koju je društvo evidentiralo kao dopune blagajne u gotovini vještaci su istaknuli podatak da je iznos od 255.899,56 eura nadopune potvrđen s bankovnim izvodima i u toj evidenciji Grand hotela Adriatic nema dokumenta koji ukazuje da je tih 62.000,00 eura uplaćeno u blagajnu. Potom su odgovarajući na pitanja obrane pojasnili da na iznos gotovine u blagajni ne utječe činjenica da su rađene dopune u žetonima. Čak i u slučaju da su u računovodstvu knjižili dopunu žetona kao dopunu u novcu to ne bi utjecalo na iznos novca u blagajni već bi dovelo do situacije da je računovodstveno stanje u poslovnim knjigama krivo. Na pitanje obrane jesu li prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeli u obzir i iskaze svjedoka vještaci su pojasnili da su pročitali iskaze svih svjedoka jer je to sastavni dio spisa, ali da vještačenje ne mogu temeljiti na iskazima svjedoka s time da iz iskaza svjedoka proizlazi da računovodstvo nije vođeno sasvim ispravno međutim to u ovom predmetu nije bitno jer je predmet postupka nedostatak novca u blagajni Casina, a ne stanje u poslovnim knjigama Grand hotela Adriatic. Vještaci su odbili tvrdnju obrane da su nalaz i mišljenje izradili na dokumentaciji koju je dostavio oštećenik, a bez da su kritički preispitali vjerodostojnost iste. U svezi zakonskog minimuma vještaci su naveli da nisu preispitivali je li Grand hotel Adriatic d.o.o. bio u prekršaju u vezi zakonskog minimum gotovine u blagajni Casina jer to nema nikakvog utjecaja na manjak gotovine u blagajni. U svezi inzistiranja obrane oko nadopune blagajne Casina žetonima ili čekovima vještaci su ustrajno ponovili objašnjenje da to ne bi ni imalo utjecaj na stvarno stanje gotovine blagajne Casina zbog čega to nisu posebno ispitivali, a s druge strane iz dokumentacije ne proizlaze dokazi da je novac koji je uplaćen kao depozit igrača uplaćen na žiro račun društva ili da je uplaćen direktno u blagajnu, međutim da se tako nešto u stvarnosti i dogodilo onda bi šteta bila veća jer bi se ulaz gotovine povećao, a nije izbrojan na inventuri od 18. prosinca 2013. godine.

11.6. Nastavno će sud detaljno iznijeti sve primjedbe koje je obrana iznosila tijekom postupka kako bi se „plastično“ pokazalo da su vještaci DS i T detaljno i iscrpno odgovorili na sve primjedbe obrane od kojih su neke i prihvatili te temeljem njih i korigirali zaključak o visini štete, a neke pak na logički prihvatljiv način otklonili kao neosnovane.

11.6.1. U svezi primjedbe obrane da je utvrđeni manjak posljedica što je Casino poslovalo mimo zakona u svezi dnevnog zakonskog minimuma pologa u blagajni Casina koji iznosi 500.000,00 kn vještak DS je na raspravi od 26. kolovoza naveo da je utvrdio kako je stanje blagajne u svim promatranim mjesecima na zadnji dan svakog mjeseca bilo veće od navedenog zakonom propisanog minimuma, osim za mjesec veljaču 2013. kada je završno stanje blagajne bilo nešto manje od tog iznosa. Na raspravi od 20. lipnja 2025. vještaci DS i T su suglasni u zaključku kako kršenje odredbi o zakonskom minimumu u blagajni Casina nema „nikakvog utjecaja na manjak gotovine u blagajni“, a samim time niti na konačni izračun štete, već kako to kaže vještak DS eventualno na operativni rad samog Casina.

11.6.2. Očitujući se u odnosu na dokument dostavljen po obrani naziva Rekapitulacija blagajničkog poslovanja Casina u periodu 4.1.2013. do 18.12.2013 (list 366), vještak DS ga je na raspravi od 26. kolovoza 2024. povezao sa dokumentacijom s lista 239-244 istražnog dijela (osobito 243) te je naveo da u konačnici ispravlja prvotni zaključak o visini štete i umanjuje je ga za 31.000,00 eura. U konačnici po suglasnom mišljenju vještaka DS i T visina štete je ispravno navedena u iznosima citiranim u izreci presude, a u koje iznose je uključeno i upravo spomenuto umanjenje.

11.6.3. U odnosu na prigovor da je manjak žetona postojao i prije inkriminiranog razdoblja vještak DS je pojasnio da je manjak žetona utvrdio temeljem provedenih inventura zbog čega se taj prigovor ne ukazuje osnovanim.

11.6.4. Glede tvrdnje obrane o nadopuni blagajne Casina žetonima vještak DS je pojasnio kako se gotov novac ne može mijenjati nečim drugim, ali se blagajna može nadopunjavati žetonima i po njegovom mišljenju ne bi se radilo o nezakonitom postupanju ali bi se u svezi navedenog morale voditi odgovarajuće evidencije.

11.6.5. U svezi tvrdnje obrane (bazirana na zaključku T. Prpića), a glede iznosa od 62.000,00 eura vještak DS je naveo da se po njemu ni u kojoj varijanti evidencije spomenutih 62.000,00 eura ne može raditi o dvostrukom smanjenju blagajne za taj iznos već eventualno jednostrukom smanjenju iznosa blagajne, dok bi se ulaz žetona trebao evidentirati kao povećanje količine žetona u blagajni Casina. Dakle prvo se radi o povećanju imovine a nakon toga se radi o istom iznosu smanjenja imovine.

11.6.6. U pogledu prigovora obrane o neurednosti provedbe knjigovodstvenih načela u GHA prilikom provođenja vještačenja, vještak DS je na raspravi od 26. kolovoza 2024. objasnio da bi ispravan redoslijed provođenja i evidentiranja transakcija bio polaganje dobitka odnosno rezultata poslovanja Casina na poslovni račun oštećenika, zatim podizanje odgovarajućeg iznosa gotovine sa žiro računa oštećenika i uplata tako podignutog iznosa u blagajnu Casina, a svi ti poslovni događaji trebali bi biti praćeni odgovarajućim knjigovodstvenim evidencijama. Dakle, što se tiče knjige blagajne bilo bi evidentirano umanjenje gotovine u onom iznosu koji će se položiti na žiro račun oštećenika, kao i u konačnici uvećanje gotovine u blagajni nakon isplate sredstava sa žiro računa, dok bi se u knjigovodstvu oštećenika trebao evidentirati promet po žiro računu u smislu primljenih sredstava pologa iz rezultata Casina, a nakon toga isplata sa žiro računa u gotovini na ime punjenja blagajne Casina. Uputa da se pojedini koraci odnosno pojedini poslovni događaji koji bi se redovito trebali odviti skrate, na način da nema fizičke isplate gotovine iz blagajne i fizičke uplate na žiro račun te da nema fizičke isplate sa žiro računa i zatim ponovno fizičke uplate na žiro račun, već se samo evidentira prijenos gotovine iz ostvarenog rezultata u gotovinu koja ostaje u blagajničkom pologu u strogo formalnom smislu nije ispravna. Iako tako, rezultat takvog skraćenog tijeka poslovnih događaja, pa tako i skraćenog tijeka knjigovodstvenih evidencija je u konačnici isti kao da su sve knjigovodstvene evidencije u cijelosti provedene odnosno da su svi poslovni događaji kako su naprijed opisani nastali.

11.6.7. Glede primjedbe obrane da je dio žetona poslan na Ministarstvo financija- poreznu upravo kao primjerak vrijednosnih žetona, a što da je posebno iskazano u inventuri, vještak DS je naveo da se u svim inventurama u inkriminiranom razdoblju javlja stavka "Ministarstvo financija" s vrijednosnim žetonima u iznosu od 1.668,00 eura, pa je dakle taj iznos prisutan od prve inventure koju je okrivljeni potpisao prilikom preuzimanja predmetnog Casina do posljednje inventure na temelju koje je sačinjen izračun manjka blagajne. Slijedom navedenog vještak zaključuje kako je iznos žetona koji je kod Ministarstva financija u protuvrijednosti od 1.668,00 eura bez utjecaja na bilo koju od inventura odnosno u svim tim inventurama radi se o jednom te istom iznosu tako da u konačno iskazanom manjku od 1.608,00 eura žetona nije sadržan i iznos pohranjenih žetona u Ministarstvu financija. Vještak je detaljno iznio i kako je za za inventuru provedenu 29. studenog 2013. specifikacija svih žetona i stanja na dan inventure na listu 342 istražnog spisa, a na listu 501 spisa je rekapitulacija inventure i iz toga ne proizlazi ništa.

11.6.8. Glede prigovora obrane da je vještačenje nedosljedno i da u istome ima kontradikcija i propusta vještak DS je u bitnome naveo kako je izradio nalaz i mišljenje u pisanom obliku te iznio dodatna očitovanja na raspravi od 26. kolovoza 2024. te je sve napravio sukladno zadatku kojeg mu je zadao sud pisanim nalogom za izradu vještačenja. U svezi prigovora obrane koji se baziraju na zaključku Diane Antičić vještak DS pojašnjava kako je tu riječ o dva temeljna pitanja o kojima ista iznosi mišljenje/zaključke. Jedno se odnosi na 100.000,00 eura čekova i mogućnost povrata dopune blagajne čekovima, dok se drugi dio odnosi na 62.000,00 eura žetona za koje Diana Antičić navodi da se isti imaju tretirati kao polog gotovine i zato da je riječ o dvostrukoj korekciji koja je trebala biti napravljena. U odnosu na navedeno vještak DS navodi da nije moguće miješanje i namirivanje novca u blagajni bilo s čekovima bilo sa žetonima, a stoga što se u blagajni odvojeno vodi evidencija gotovine po svim valutama, evidencija slipova odnosno kreditnih kartica, evidencija čekova i u konačnici evidencija žetona. Dakle, svaki od tih pojedinačnih sastavnih dijelova blagajne se vodi knjigovodstveno za sebe, dakle utvrđuje se početno stanje, promet (ulaz i izlaz) i završno stanje zbog čega ovaj prigovor nalazi neosnovanim.

11.6.9. U svezi prigovora obrane da vještaci nisu uzeli u obzir depozit od 62.000,00 eura već je naprijed u tekstu reproduciran odgovor vještaka. Iako tako treba dodati i da vještaci pojašnjavaju kako obrana tvrdi da je riječ o depozitu od 70.000,00 eura od kojeg iznosa da je 62.000,00 eura korišteno za dopunu blagajne na dan 24. rujna 2013., međutim tome nije tako. Naime, da je 62.000,00 eura bilo uplaćeno u blagajnu onda bi taj iznos u blagajni bio i pronađen po provedenoj inventuri od 18. prosinca 2013. godine. U spisu se nalazi dokumentacija koju je društvo evidentiralo kao dopune blagajne u gotovini i iz toga proizlazi iznos od 255.899,56 eura koji je iznos potvrđen bankovnim izvodima- dakle, u cjelokupnoj dokumentaciji nema dokaza da je za 62.000,00 eura depozita nadopunjena blagajna Casina jer nema dokumenta u tom smjeru. Dakle, vještaci DS i T suglasno zaključuju da nema dokaza da je po tvrdnji obrane depozit uplaćen na žiro račun društva niti da je uplaćen direktno u blagajnu međutim za slučaj da se tako nešto dogodilo onda bi iznos štete bio veći jer bi se ulaz gotovine povećao, a nije izbrojan na inventuri od 18. prosinca 2013. godine, a što je po mišljenju suda logika stvari.

11.6.10. Vještaci su potom ponovno pojasnili i da na iznos gotovine u blagajni ne utječe mogućnost da su dopune rađene u žetonima. Mogućnost da je računovodstvo knjižilo dopunu žetona kao dopunu u novcu ne utječe na iznos novca u blagajni, nego samo može dovest da je računovodstveno stanje u poslovnim knjigama pogrešno.

11.6.11. U svezi prigovora tj. tvrdnje obrane da je postojao naputak izdan Casinu, a u smislu da se blagajna nadopuni žetonima umjesto gotovinom vještaci su rekli da to ne mijenja ništa u njihovom nalazu i mišljenju tj. da to ne mijenja ništa u izračunu štete odnosno u izračunu manjka gotovine u blagajni. Vještaci su pak potvrdili tezu obrane da je računovodstveno bilo niz upitnih knjiženja (uostalom tako proizlazi iz iskaza svjedoka) ali su naveli i da zadatak vještaka nije bila računovodstvena forenzika društva Grand hotela Adriatic d.o.o. Dodali su i da nije uobičajeno da se ovakvi manjkovi u blagajni Casina otkriju nakon gotovo godinu dana ali i da je sa stručne strane za tako nešto po njihovom mišljenju odgovoran voditelj Casina jer takav rad ne spada u dobru praksu poslovanja bilo kojeg Casina. Iako tako greške u radu računovodstva ne utječu na činjenicu manjka gotovine u blagajni Casina.

11.6.12. U svezi prigovora obrane da Pravilnici citirani u izreci nisu bili na snazi tempore criminis valja naglasiti kako je sud utvrdio upravo suprotno- naime, iz samih pravilnika proizlazi da je: Pravilnik o radu igračnice casino „Adritic“ S-106/09 stupio na snagu 8. lipnja 2009.; . Pravilnik o organizaciji rada i uvjetima za rad u casinu „Adriatic“ S-69/2011 stupio na snagu 8. travnja 2011. Dakle, budući je inkriminirano razdoblje od 4. siječnja 2013. do 18. prosinca 2013. očito je da su pravilnici citirani u izreci unutar inkriminiranog razdoblja bili na snazi.

11.6.13. Dakle, iz svega iznesenog o nalazu i mišljenju vješataka DS i T proizlazi da su njihovi nalazi i mišljenja u bitnome identični odnosno da su ovi u bitnome suglasni o svemu kao i da su obojica dali detaljne, jasne i logične razloge za svoje tvrdnje/zaključke, a potom da su na jasan i logički povezan način iznijeli razloge temeljem kojih su odbili primjedbe obrane zbog čega su njihovi nalazi i mišljenja u cijelosti prihvatljivi ovome sudu. Ukratko rečeno, nalazi i mišljenja vještaka DS i T ukazuju se u potpunosti vjerodostojnim i s obzirom na prirodu predmeta od prvorazrednog su značenja za ovaj predmet.

12. Prije nego li je okrivljenik iznio obranu sud je proveo dokaz uvidom u izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika iz kojega slijedi da ovaj do sada nije osuđivan.

13. Na kraju dokaznog postupka okrivljenik je iznio opširnu obranu. U bitnome je okrivljenik naveo da je ovaj postupak rezultat nerazumijevanja odgovornih osoba u GHA (uprave i računovodstva), uvjeta u kojima je Casino bio prisiljen poslovati u 2013 godini. Okrivljenik smatra da se utvrđena šteta ne temelji na vjerodostojnim računovodskim knjiženjima tj. da je izračunata suprotno čl.7. i 8. Zakona o računovodstvu i Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja. Računovodstvena knjiženja koja su temelj izračuna štete su nepravilna i napravljena temeljem neistinitih izvještaja o dopunama blagajne Casina u žetonima i rezervnim žetonima iz sefa voditelja Casina. Zbog navedenog računovodstvo žetone nije obračunavalo na strani rashoda iako je to bilo po zakonu dužno učiniti- u tom smislu su tijekom postupka i izneseni prigovori na nalaze i mišljenja vještaka DS i T. Nastavno navodi i da vještaci DS i T nisu kritički preispitivali pravilnost i vjerodostojnost knjiženja po kontima glavne knjige. Sve nepravilnosti su uzrokovane krivnjom uprave i računovodstva jer nisu poštovali zakonski minimum blagajne Casina u iznosu od 500.000,00 kn dnevno, a slijedom čega Casino nije moglo zakonito poslovati. Zbog navedenog se snalazio kako je znao i umio, ali s ciljem da Casino nastavi s poslovanjem i ostvari profit, a ne da pričini štetu. Postupao je u skladu sa ugovorom o radu kojeg je imao sa GHA tj. “da uvodim standarde i pravila u svrhu nesmetanog poslovanja odnosno rada Casina“. Da je Casino raspolagao gotovinom dostatnom za operativno poslovanje i da je računovodstvo ispravno obračunavalo i evidentiralo transakcije u Casinu do svega ne bi došlo. Okrivljenik smatra da je računovodstvo pogrešno obračunalo iznos od 100.000,00 eura vezanih uz nadopunu blagajne žetonima u čekovima i da je pogrešno obračunalo iznos od 2x62.000,00 eura u vezi korištenje depozita agencije Helios za nadopunu blagajne Casina u 2 navrata (jednom kao gotovina, a drugi put kao žetoni). Smatra da GHA nije uredno vodio poslovne knjige zbog čega je računovodstvena dokumentacija neuredna i nepotpuna pa kao takva ne može biti temelj za izračun štete. Okrivljenik je osobito istaknuo excel tabelu Rekapitulacija blagajničkog poslovanja koja je bila izrađena sa strane direktora financija i koja prikazuje rekapitulaciju gotovine u blagajni Casina u 2013. godini. kao i rezultate inventura na kojima je neosnovano utemeljena i zbog čega navodi da to nisu vjerodostojni dokumenti temeljem kojih se može izračunati šteta. Izračun štete nije uzeo u obzir ispravno stanje gotovine u blagajni Casina jer nije uključena dopuna u žetonima koji su zamjenjivali gotovinu. Da je oštećenik manjkavo/neuredno vodio poslovne knjige potvrdili su i vještaci DS i T. Za vještake DS i T okrivljenik smatra da nisu analitički proveli kontrolu knjiženja prikazanih u obračunu navodnog manjka gotovine prikazanom na excel tablici koju je izradio ĆS pa se njihovi nalazi i mišljenja u bitnome svode na prepisivanje računovodstvenih podataka dostavljenih sa strane oštećenika, a koji su pogrešni i nepotpuni. Okrivljenik je naveo da nije kriv jer ne samo da nema štete već i zato jer nije počinio radnje koje su mu optužnicom stavljene na teret. Sve što je radio činio je u dobroj vjeri ili prema naputku računovodstva i uprave odnosno u dogovoru s njima. Za vrijeme dok je bio direktor Casina ostvario je za GHA prihod od preko 4.000.000,00 eura koristeći se znanjem i vještinama za dovođenja VIP igrača u casino GHA kao i grupa igrača za igraće aparate u Hotelu. Sve inkriminirane radnje nisu se događale tijekom cijele godine već u razdoblju srpanj-prosinac, a iste su prikazane izvan konteksta. Naime, igrači na koje se osvrće optužnica su VIP igrači agencije Helios i koji su izdane žetone unaprijed platili polaganjem depozita. Navedeno je u skladu s uobičajenim načinom poslovanja i ugovorima sklopljenim između GHA i VIP agencija, a što je potvrđeno nagodbom sklopljenom između agencije Helios i GHA čiju autentičnost je u konačnici potvrdio i oštećenik. Spomenuti ugovor je od osobito značenja jer je veći dio inkriminacija koje su utvrđene pregledom video snimke su ustvari radnje koje je poduzimao s igračima agencije, a koji su platili depozit u iznosu od 70.000,00 eura temeljem kojeg su im bili izdavani žetoni. U inkriminiranom razdoblju došlo je do manjka gotovine i žetona zbog povećanog obujma posla kojeg su razvili, a što su uzrokovale novčane transakcije koje računovodstvo nije adekvatno i stručno pratilo, jer isto nije bilo doraslo situaciji zbog kronične nelikvidnosti hotela. Okrivljenik je pojasnio da tu misli na dopunjavanje blagajne žetonima na osnovu čekova (5x20.000 ) u srpnju i kolovozu 2013. što je bilo potrebno za samo transparentno poslovanje i korištenje depozita Agencije Helios kako u novcu za samo poslovanje, tako i za dopunu blagajne (2x 62.000). Povrh navedenog uprava GHA nije davala jasne upute niti je propisala proceduru za zaprimanje i računovodstvenu obradu čekova primljenih od VIP igrača- iz nejasnih uputa je proizlazilo da su čekove mogli zaprimati ali ne i držati u blagajni Casina (proizlazi iz e-mail korespondencije okrivljenika i svjedokinja SŽ i US, odnosno između okrivljenika i direktora C). Dakle, okrivljenik navodi da inkriminirane radnje nije poduzimao suprotno unutarnjim aktima. Čekove su morali zamijeniti ekvivalentima tj. žetonima pa su zato to tako i evidentirali i obračunavali. Blagajna Casina- žetoni i gotovina nisu bili dostatni za povećani volumen igre, a isto se dešavalo i na razini računovodstva GHA koje nije bilo u stanju pratiti sve poslovne transakcije u Casinu, a povrh toga uprava i računovodstvo nisu ispunjavali zakonsku obvezu u smislu dopune blagajnu novcem potrebnim za početak poslovanja (500.000,00 kn). Povrh svega navedenog pogrešno se evidentiralo dopunjavanje blagajne žetonima iz rezervnog sefa, korištenje depozita igrača i usklađenje poslovanja blagajne prema zapisnicima. Budući druge mogućnosti nije bilo u Casinu su blagajnu dopunjavali žetonima i smatra da su na taj način ostali u okviru temeljnog stanja blagajne. Do računovodstvenih pogrešaka je prvenstveno došlo zbog izvanrednih inventura od 23. rujna, 29. studenog i 18. prosinca 2013., koje su trebale blagajnu staviti u početno novca i žetona ali to se nije dogodilo- nakon toga je trebalo priznati i obračunati kako potraživanja, tako i obveze iz poslovanja Casina, a to se nije dogodilo. Dokumentom o nužnosti usklađenja blagajne Upravi i računovodstvu je ukazivao na naprijed navedeno. Inventure su provedene protuzakonito, odnosno bez provođenja zakonom određene kontrole koji propisuje 3 elementa: matematičku - izbrojavanje, suštinsku - šta se zapravo desilo kod dopunjavanja zamjenskim novcem tj. žetonima, formalnu - kako je stanje usklađeno sa postavljenim okvirom blagajne. Naime, izvanredne inventure su naprijed navedeno zanemarile i samo su se bavile zbranjanjem, a da su napravljene ispravno otkrio bi se nerad, nerazumijevanje i nestručno vođenje poslovnih knjiga računovodstva i kroničan manjak gotovog novca u inkriminiranom razdoblju, kao i poslovne transakcije koje nisu bile uredno praćene. Odgovornost za računovodstveni nered snose ĆS i AS koji su uostalom i iskazivali kontradiktorno upravo iz razloga neurednog vođenja računovodstva. Nepoštivanje zakonskog minimuma glede riziko pologa kao i nedostatne dopune u gotovom novcu kod negativnih rezultata u Casinu te iskazivanje tuđe imovine kao vlastite, dovelo je do izračuna sporne štete koje zapravo nema. Na sve probleme je pravovremeno ukazivao mailovima Upravi i računovodstvu. Smatra da računovodstvo niti nakon inventura nije uskladilo stanje blagajne sa knjiženjima. Računovodstvo nije moglo pratiti Casino u smislu dopuna gotovim novcem, a sukladno Zakonu o igrama na sreću jer je GHA stalno imao problema s likvidnošću- uostalom to je priznao i šef računovodstva ĆS. Zaključuje da računovodstvo nije bilo upućeno u način rada Casina kojeg je odobrila uprava što je glavni razlog zbog kojeg poslovni događaji na koje je upirala obrana nisu ispravno evidentirani.

Okrivljenik potom ističe da su vještaci DS i T koristili samo računovodstvenu dokumentaciju koju je dostavio oštećenik- Z. IN - OUT excel tablicu sa rekapitulacijom blagajničkog poslovanja Casina iz 2013. koja je utemeljena na nezakonito provedenim inventurama koje su pogrešno i nepotpuno utvrdile stanje gotovine u blagajni Casina. Pri tome su uzete u obzir samo gotovinske transakcije, a transakcije žetonima koji su nadomještali gotovinu nisu obračunati niti evidentirani, a kako je bilo potrebno prema Zakonu o računovodstvu. Navedeno je osnovna pogreška. Naime, kada se tuđom imovinom iz rezervnog sustava, izvan temeljnog stanja blagajne, ostvarivao poslovni rezultat (nova imovina), bilo je neophodno takvo postupanje evidentirati i obračunati na ispravan način. Ako se poslovni rezultat izračunava na temelju ukupnog prihoda u blagajni, a dio tog prihoda su bili žetoni iz zalihe, onda je neophodno korigirati taj rezultat za taj iznos odnosno bilo je potrebno isti umanjiti za tu dopunu. Dopuna žetonima je bila dio cjelokupnog poslovnog rezultata te je bilo potrebno da se taj iznos obračuna (prikaže smanjenje blagajne) na strani rashoda kao povrat dopune. Vještaci su samo provjeravali matematičku ispravnost izračuna gotovog novca kod oštećenika, a trebali su provjeriti i knjiženja koja su jedini temelj obračuna gotovine u blagajni i slijedom čega isu uzeli u obzir nesporne dopune u žetonima. S druge pak strane obrana je dostavila u spis nalaze vještaka Tomislava Prpića i Diane Antičić, koji su prilikom izračuna štete uzeli u obzir sve dokaze u spisu, uključujući i iskaze svjedoka i cjelovitu dokumentaciju, nakon čega su utvrdili da štete nema. U svezi tvrdnje da je pojedinim igračima pribavljao vrijednosne žetone za igru bez da su ih ovi prethodno platili u novcu ili drugim ekvivalentnim sredstvima okrivljenik navodi da su igrači često žetone platili unaprijed i to depozitom ili su za žetone položili čekove. U svezi iznesenog pozvao se i na nagodbu između agencije Helios i GHA, koja potvrđuje da se sporne situacije prikazane na video snimkama prikazane izvan stvarnog konteksta budući da su sporni žetoni bili podmireni plaćenim depozitom. To se vidi i potvrđenom kompenzacijom iz te nagodbe jer se sporni iznosi prema video nadzoru podudaraju sa kompenzacijom iz Nagodbe. U svezi izdavanja žetona na osnovu položenih čekova i njihovo zadržavanje za razdoblje od 30 dana prije naplate okrivljenik se pozvao na pisanu suglasnost direktora C (e-mail korespondencije iz prosinca 2012., njegov dopis od 22.12.2012.). U svezi čekova okrivljenik je naveo da su se polagali u njegovom uredu sukladno naputku uprave. U svezi inkriminacije da je bez propisane dokumentacije i evidentiranja u blagajni Casina izdavao rezervne žetone za igru koji su bili pohranjeni u sefu njegovog ureda i pod isključivom njegovom nadležnosti okrivljenik je naveo da je ta tvrdnja netočna. Rezervne žetone je izdavao prvenstveno zbog propusta uprave i računovodstva koji Casinu nisu osiguravali dovoljno žetona i gotovine za uredno poslovanje. Tu je istaknuo i da su se žetoni izdavali u skladu s uputom uprave i na osnovu plaćenih depozita Agencija, koje su imale sklopljene Ugovore s GHA za svoje igrače i svi su bili evidentirani u obračunskim listovima blagajne. Rezervne žetone su koristili jer drugačije nije bilo moguće poslovati s time da se čekovi nisu vodili na stanju blagajne nego njihovi ekvivalenti tj. žetoni, koji su nadomještali gotovinu. Iako su navedeno potvrdili i svjedoci, vještaci DS i T to uopće nisu cijenili. U svezi inkriminacije da je mimo popisa dobivenog od uprave hotela odobrio kupovinu žetona za igru za čekove osobama koje nisu bile na popisu i to za iznose znatno veće od onih koji su određeni odlukom uprave hotela okrivljenik je rekao da nije istinita, jer je imao diskrecijsko pravo primiti čekove i od trećih osoba ukoliko procijeni da će Casino time pribaviti korist, sve uz usmenu suglasnost uprave. U svezi navedenog je istaknuo i da je od igrača H primio čekova u vrijednosti od 12.000 Eur, S u vrijednosti od 10.000 Eura, a riječ je o čekovima koji su uredno naplaćeni. I sporni čekovi Collere su u konačnici djelomično uspješno naplaćeni dok je u ostalom dijelu potpisan ugovor sa financijskom institucijom i Collerom, da jamče za naplatu istih čime je Casino ostvario dobit od 40.000 eura. U svezi inkriminacije da je sa stola za igru u Casinu uzimao žetone okrivljenik je naveo da je to činio samo u izvanrednim situacijama u kojima je bilo dozvoljeno tzv. avansno igranje pojedinim VIP igračima. U tim situacijama bi uzimao žetone sa stola u prisutnosti inspektora, koji je jamčio, zajedno sa blagajnicima, da se tim žetonima zatvaraju dugovi za žetone koji su izdani na opisani način, a koji su bili dozvoljeni samo za VIP igrače u vezi naplate cirkularnih čekova. Takve situacije su bile vrlo rijetke i samo u posebnim prilikama. Inspektori su o navedenom bili obaviješteni kao i video nadzor koji nije imao primjedbi niti pitanja jer je isto odobrio C. U svezi inkriminacije koja se odnosi na netočno izvještavanje od strane Casina okrivljenik je naveo da je optužba nekonzistentna i neprecizna jer je: dokazima i radnjama pokazao kako je umjesto novca pisao žetone budući samo žetoni kao univerzalno naplatno sredstvo u Casinu mogu zamijeniti čekove koje nisu smjeli držati u temeljnom stanju blagajne po naputku računovodstva; manjak gotovog novca u blagajni (62.000 eura) trebalo nadopuniti računovodstvo. Za navedeno postupanje imali su uputu računovodstva (tzv. šifrant knjiženja), a za što su vještaci DS i T potvrdili da je nezakonito. Spomenuta nezakonita uputa je jedan od glavnih razloga čitave računovodstvene zavrzlame. ĐS nije bio upoznat s Ugovorima koje je GHA sklapao s VIP agencijama niti s depozitima na temelju kojih su im izdavani žetoni i izjavama o tajnosti između agencije i Casina kao niti s ostalim transakcijama koje su na njima utemeljene. Okrivljenik problematizira da ĐS za vrijeme kada su se radnje odvijale ništa nije bilo sporno ali da je po naputku uprave nakon 6 mjeseci promijenio priču zbog čega smatra da je njegov iskaz neživotan i neuvjerljiv. Okrivljenik smatra da niti jedna inkriminirana radnja nije dokazana. Temelj pogrešnog izračuna je nezakonita inventura od 23. rujna 2013. koje je napravljena mimo stručnih standarda te prikazuje neistinito činjenično stanje i to zbog: žetone koji nemaju vrijednosti inventura prikazuje kao vrijednosne; plaćene žetone VIP igrača stavlja u gotovinsko stanje blagajne, odnosno tuđu imovinu prikazuje kao imovinu Casina; zanemaruje dokazan depozit VIP igrača itd. Navedeno je vidljivo na obračunskom listu blagajne br. 267 od 24. rujna 2013. po samoj dopuni blagajne, koja je bila pogrešna i nepotpuna. Iz navedenog slijedi da je izvršena dopuna blagajne u žetonima koje su već platili VIP igrači umjesto u novcu. Naime, osnovno stanje blagajne na prvoj inventuri od 23. rujna 2013. je ostalo ispod zakonskog minimuma što proizlazi iz obračunskog lista blagajne od 24. rujna 2014. (list 361)- početno stanje blagajne. I žetoni koji su prilikom inventure pronađeni u rezervnom sefu dokazuju neispravno stanje blagajne budući da dokazuju da je blagajna dopunjavana žetonima umjesto gotovinom, odnosno da su korišteni depoziti igrača za dopunu blagajne. Žetoni su izdavani kako za čekove tako i za depozit što je trebalo uzeti u obzir i pravilno evidentirati, a sve iz razloga što računovodstvo nije dostavljalo novčana sredstva u visini zakonom propisanog riziko pologa koji je u to vrijeme iznosio 500.000,00 kn. Iz završnog stanja blagajne br. 266 od 23. rujna 2013. proizlazi da je Casino tog dana poslovao s minusom od 73.621,00 eura što je idućeg dana trebalo pokriti, a vještaci DS i T su zanemarili i taj dokaz. Okrivljenik potom ukazuje kako je sve radio u cilju postizanja dobrog poslovnog rezultata zbog čega je bio na raspolaganju i 12 sati dnevno. Navodi i da je moguće da je napravio neku administrativnu grešku, ali Casinu nije počinio štetu niti je počinio kazneno djelo. Smatra da je pogriješio što je pristao voditi Casino u naprijed opisanim uvjetima. Da je postupio po propisima, trebao je zatvoriti Casino, a umjesto navedenog on je ostvario prihod od 4.000.000,00 eura. Budući Casino nije niti trebao raditi jer nije bilo uvjeta on ne da nije počinio štetu nego je Casinu omogućio zaradu. Ovaj kazneni postupak je iniciran od strane računovodstva koje je po nalogu uprave, bez prethodne konzultacije s njim napravilo interpretaciju činjenica koje očigledno nisu razumjeli ili s njima nisu bili upoznati. Okrivljenik ističe problem dopune blagajne i problem obračuna i evidencije rezervnih žetona. Smatrao je bitnim da su novci i transakcije pokriveni žetonima i obrnuto, a da su žetoni imali iskazanu protuvrijednost tj. da su pokriveni čekovima ili depozitima. Limiti VIP igrača bili su poznati Agencijama i Upravi/računovodstvu GHA koja ih je i provjeravala kroz posebne evidencije. Zbog neusklađenosti Uprave i računovodstva u Casinu su svakodnevno imali probleme zbog iskazivanje stanja blagajne- umjesto čekova trebali su pisati gotovinu tj. žetone, a da gotovine zapravo nije bilo, pa je trebalo tu razliku uvijek dodatno naglašavati i moliti Upravu za nadopunu.

Budući se nije slagao sa načinom provođenja i nalazom prve izvanredne inventure od 23. rujna 2013. to ju nije niti potpisao i na to je i upozorio AS (šeficu računovodstva)- a upozoravao je i ĆS te C. Smatra i da je često izbivanje C (službeni put) isto tako razlog „nejasnoćama na kojima je utemeljen izračun predmetne štete, jer budući je Casino radio i u razdoblju petak-ponedjeljak računovodstvo i nije moglo reagirati“, a C je kao jedini član uprave jedini imao ovlaštenje za dopunu blagajne gotovinom i za davanje naloga računovodstvu da uskladi stanje blagajne sa stvarnim stanjem. Budući računovodstvo nije redovito radilo tri osnovna zadatka: evidentiranje prema knjiženjima; kontrola i usklađivanje te formalno izvještavanje u slučaju odstupanja; analiza i informiranje o poduzetim radnjama poslije dnevnih obračuna/ inventurama; smatra da je djelomičnim inventurama samo zamagljena cijela situacija. Smatra da je pravovremeno na sve upozoravao nadređene i tom je kontekstu spomenuo e-mail s prijedlogom za usklađivanje blagajne od 30.11.2013. (str. 421-426 spisa) i e-mail kojega je uputio RS od 21.12.2013. (str. 358-359 spisa), međutim odgovore nije dobio. Smatra da je oštećenik svjesno i namjerno negirao ili prešućivao odlučne činjenice ali ih je po predočenju obrane ipak učinio nespornim- nagodbu iz 2014. godine sklopljenu između hotela GHA i agencije Helios; nagodbu sklopljenu između hotela GHA i igrača VS; autentičnost Ugovora o dovođenju VIP igrača koje je hotel sklapao s porterskim agencija te međusobna prava i obveze ugovornih strana koje su definirane takvim ugovorom, a koje u bitnome obvezuju agencije na plaćanje depozita, a Casino na tajnost i vođenje evidencija o takvim depozitima. Smatra da je imao diskrecijsko pravo uzimati čekove i od osoba koje nisu na popisu na kojeg upire optužnica, što proizlazi iz činjenice da je GHA uredno zaprimao i naplaćivao čekove od igrača koji nisu na tom popisu ali i da je postupanjem koje se prikazuje kao “teška povreda pravilnika“ Casinu ostvario prihod od 81.000 Eur (od igrača S, Guerra i Collera koji nedvojbeno nisu bili na spomenutom popisu). Navodi i da u inkriminiranom razdoblju nije niti postojao Pravilnik čije je odredbe prema optužnici kršio i da zaprimljeni čekovi u konačnici nisu ispravno evidentirani niti obračunati. Okrivljenik je nadalje naveo da iz Zapisnika o povratu dijela dopune blagajne od 25.08.2013. i 15.10.2013., a koje vještaci uopće nisu cijenili, proizlazi da je u računu trebalo povećati rashodovnu stranu za 224.000,00 eura, a što u potpunosti anulira navodnu štetu. Ističe da optužnica nije uzela u obzir kako je radom Casina u inkriminiranom razdoblju rješavana likvidnost GHA, a što proizlazi i iz iskaza ĆS i zaključka Diane Antičić. Smatra da vještaci DS i T ponavljaju argumentaciju iz EXCEL tablice koju je dostavio oštećenik i koju je napravio šef računovodstva ĆS bez poznavanja svih poslovnih događaja u Casinu jer dopune u žetonima na koje se okrivljenik poziva nije prepoznao niti obračunao, a samim time niti evidentirao u tablici te navodi da je zbog Gerenčirove nesposobnosti je i došlo do ovog kaznenog postupka. Da se inventura provela na ispravan način, utvrdilo bi se da računovodstvo nije poštivalo zakonske preduvjete za nastavak rada Casina, odnosno nije Casinu dostavljalo dovoljno gotovine kojom bi se pokrio zakonom predviđeni riziko polog blagajne, a zbog čega su se računovodstvo i Casino umjesto novcem, za potrebe dopune blagajne služili žetonima koji su već bili plaćeni čekovima, depozitima itd. Izneseno je dovelo do pogrešnog evidentiranja stanja gotovine koja se u ovom postupku prikazuje kao šteta za Casino, iako ta zamjenska gotovina nikada nije predstavljala imovinu Casina. Da se inventura provela na ispravan način trebalo je ili oduzeti od ukupnog rezultata dopune u žetonima ili pak tu situaciju ispravno obračunati kao tuđu imovinu odnosno zalihe (sef rezervnih žetona), sve u skladu s HSFI (zalihe). Sve odlučne činjenice evidentirane su u poslovnim knjigama GHA, odnosno u kontima GK ali ne i u samoj Rekapitulaciji blagajničkog poslovanja tj. excel tabeli, koju je izradio ĆS. Okrivljenik je potom naveo i da su iskazi ĆS i AS međusobno kontradiktorni ali i da su u kontradikciji sa iskazima svjedoka SŽ i US, koje su u inkriminiranom razdoblju bile upoznate sa svim odlučnim činjenicama vezanim uz rad blagajne. Naveo je i da su vještaci pogriješili jer su zanemarili podatak koji slijedi iz samih inventura od 23. rujna, 29. studenog i 18. prosinca, a to je da su žetoni koji navodno nedostaju u blagajni i koji su uvršteni u predmetnu štetu, ustvari uzorak i da su „na Ministarstvu financija već godinama“- to da proizlazi iz dijela zapisnika inventure u kojima se navodi da su „žetoni poslani kao uzorak“. Smatra da je odbijanjem „svih dokaznih prijedloga obrane“ činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Tu prvenstveno misli na svjedoke koji su mogli opovrgnuti „ključne navode iz optužnice“ u smislu da je „postupao protivno uobičajenom načinu rada Casina“. Predloženi svjedoci bi potvrdili da su svi u Casinu radili u dobroj vjeri i da je način rada bio određen dugogodišnjom praksom rada u Casinu kao i da su neke od inkriminirajućih radnji predstavljale uobičajeni način rada Casina. Okrivljenik je potom iznosio i svoje viđenje sadržaja kaznene prijave što je sud u potpunosti zanemario budući sadržaj kaznene prijave nije od nikakve važnosti za ovaj postupak. U konačnici je okrivljenik naveo i da cijeli postupak traje preduge tako da se on osjeća kao žrtva, a da su dugotrajnost i neizvjesnost postupka ostavili trag na njegovom životu, životu njegove obitelji i njegovom zdravlju. Svakako treba napomenuti da je okrivljenik iznio obranu i u prethodnom postupku međutim sve što je tada govorio obuhvaćeno je njegovom obranom na raspravi, a koja je u bitnome reproducirana u ovoj presudi, tako da nema pogrebe reproducirati bilo koji dio obrane iznesne prilikom prvog ispitivanja.

14. Svakako treba navesti da je obrana u nekoliko navrata opsežnim podnescima predlagala veći broj dokaznih prijedloga od kojih su neki usvojeni, a neki ne. U smislu navedenog, izvršen je uvid u potvrdu o primopredaji novčanih sredstava iz kojeg dokumenta proizlazi da je JS **.**.2013. u ime Casina predao AS kao predstavnici odjela financija i računovodstva iznos od 40.000,00 eura. Iz e- mail poruke koju je okrivljenik 17. rujna 2013. poslao BS proizlazi kako okrivljenik obavještava da su za 100.000,00 eura od igrača uzeti čekovi kao osiguranje da će ovi platiti izgubljene iznose, međutim ovaj e-mail nije od značenja za ovaj predmet jer se okrivljenik ne tereti da je omogućavao igračima igranje na čekove (osobito ne za igranje na čekove bez pokrića), a svakako i iz razloga jer šteta od nenaplaćenih čekova nije niti uračunata u izračun štete obavljen po vještacima. Temeljem prijedloga obrane uzete su u obzir i dvije potvrde o depozitu i to 10. kolovoza i 7. rujna 2013., a iz kojih proizlazi da je igrač ĆŽ **.**.2013. predao na depozit blagajniku Casina 50.000,00 eura odnosno igrač TŽ **.**.2013. predao na depozit blagajniku Casina 20.000,00 eura. Iz komunikacije proizlazi da okrivljenik predlaže, a za slučaj da igrači izgube u igri da se čekovi ne šalju na naplatu odmah, već da se pričeka maksimalno dva mjeseca sa unovčenjem istih. U vezi cirkularnih čekova okrivljenik je predložio vođenje posebne evidencije koja bi se nalazila u sefu direktora Casina. Na listu 411 prileži odgovor BS odgovor je na slovenskom jeziku tako da je isti za potrebe postupka preveden na hrvatski (list 907). Iz odgovora C slijedi da je prijedlog okrivljenika njemu prihvatljiv ali i da smatra kako bi trebalo prepoloviti predložene iznose i da se igra, samo za cirkularne čekove, početno omogući samo "vjernim i provjerenim gostima (npr. DŽ i ŠŽ)" te da predlaže ograničiti zadržavanje čekova na razdoblje od 30 dana. Po prijedlogu obrane pročitana je e-mail korespondencije između okrivljenika i BS od 21. prosinca 2012. iz koje proizlazi da je po prijedlogu okrivljenika dogovoreno da se omogući igranje na čekove igračima: ŽŽ do 15.000,00 eura, DŽ do 10.000,00 eura, FS do 10.000,00 eura, ĐŽ do 10.000,00 eura, ŠŽ do 5.000,00 eura, ČŽ do 15.000,00 eura, Mantua R do 10.000,00 eura, UŽ do 10.000,00 eura, EŽ do 5.000,00 eura i BŽ do 10.000,00 eura. Ovdje treba istaknuti da je BS naveo da mu je takav prijedlog prihvatljiv, ali samo za cirkularne čekove- opisana korespondencija je prevedena na hrvatski jezik na listu 907 spisa. Po prijedlogu obrane proveden je dokaz uvidom u završno stanje blagajne broj 267, broj 266 . i rekapitulaciju blagajničkog poslovanja Casina u periodu 4. siječnja do 18. prosinca 2013., a koju su dokumentaciju uzeli u obzir vještaci DS i T prilikom izrade nalaza i mišljenja tako da sadržaj navedenih dokumenata neće biti posebno iznesen u ovoj presudi jer je to nebitno budući su upravo spomenuti vještaci sve uzeli u obzir i izložili u nalazu i mišljenju.

15. Obrana je predložila da se u sklopu dokaznog postupka izvrši i uvid u članak Jutarnjeg lista s lista 362-364 jer da iz tog članka proizlazi da je Casino Grand hotela Adriatic u inkriminiranom razdoblju bio jedan od najuspješnijih u Republici Hrvatskoj, međutim taj dokazni prijedlog nije proveden jer to nije bitno za ovaj predmet i to osobito s pozicije da se okrivljenik tereti kako je svojim načinom vođenja Casina napravio štetu oštećeniku, a nastanak štete je i dokazan provedenim vještačenjima. Odbijen je prijedlog obrane za provođenjem dokaza čitanjem rezultata Casina za 2012. godinu jer je to nebitno- ne utvrđuje se poslovanje i eventualna šteta za 2012. pa kakvo je poslovanje Casina bilo u ranije razdoblju nije od interesa za ovaj predmet. Obrana je predložila i da se provedu dokazi uvidom u: primjerak ugovora o poslovnoj suradnji (GHA/ ZŽ); email korespondenciju Debore Tundo od 23. rujna 2013.; formulare evidencije igre i konačnog obračuna provizije; međutim s obzirom na dokaznu građu koja je temelj ove presude navedeni dokazni prijedlozi se ukazuju nebitnim i odugovlačećim i u potpunosti nebitnim zbog čega isti nisu niti provedeni. Ovdje posebice treba naglasiti da tvrdnje obrane kako iz korespondencije između GHA i odvjetnice Debore Tundo proizlazi da je između GHA i igrača IS krajem 2013. sklopljen sporazum kojim je namirena tražbina hotela u iznosu od 100.000,00 eura nije uopće od utjecaja za ovaj predmet jer kao što je već ranije u tekstu navedeno vještaci su pojasnili da iznos nenaplaćenih čekova uopće nije uzet u obračun štete, a niti se optužnicom okrivljenik tereti da je uzimanjem nenaplativih čekova oštećeniku uzrokovao štetu. Obrana je predložila i da se tijekom dokaznog postupka ispitaju i „ RŽ (bivši direktor Casina Grand hotela Adriatic), FS (porter, vip igrač, pobjednik na turniru Chemin de fer,…) i KSU (vip igrač, poduzetnica, casino opinion maher, medijska ličnost)", međutim sud nije prihvatio navedene dokazne prijedloge jer ne vidi ni jedan smisleni razlog da se isti provedu budući je po mišljenju suda na temelju naprijed iznesene dokazne građe činjenično stanje utvrđeno pa je samim time utvrđena i materijalna istina te se provođenjem navedenih dokaza ne bi utvrdilo ništa novoga niti bitnoga, ali bi se s druge strane bez ikakve potrebe dodatno kapacitirao i odugovlačio ovaj ionako složen i dugotrajan postupak. Naime, obrana smatra da bi predloženi svjedoci iznijeli svoja saznanja o uobičajenom načinu poslovanja Casina, poslovnoj suradnji Casina sa VIP igračima, ugovorima koje su VIP igrači sklapali sa Casinom, načinu izdavanja žetona, plaćanju depozita, te o saznanju direktora BS o svemu prethodno navedenom ali i da Casino GHA nije poslovalo drugačije od drugih igračnica. Obrana smatra da bi se na temelju iskaza predloženih svjedoka moglo zaključiti da okrivljenik nije postupao drugačije od onoga kako su postupali njegovi prethodnici, a što je po obrani bitno jer je optužba koncipirana neprecizno budući se ne navodi niti jedan datum odnosno niti jedno ime pa se gotovo nemoguće braniti. Dakle, obrana smatra da bi navedeni svjedoci rekli kako je okrivljenik posao direktora Casina obavljao na isti način kao i osobe koje su prije njega bile na istom radnom mjestu odnosno na način koji je uobičajen i ustaljen i u drugim igračnicama/casinima, međutim navedena teza ni na koji način ne utječe na odgovornost okrivljenika budući je ovaj i zaposlen na radnom mjestu direktora Casina kao stručnjak u „branši“ i zbog čega čak i da je poslovao na isti način kao i osobe prije njega ili čak i da postoji još Casina koja rade na isti način kako je to radio okrivljenik u inkriminiranom periodu, ne mijenja na zaključku suda kako je okrivljenik svjesno i voljno kršio propise o zakonitom i ispravnom načinu poslovanja. Uostalom i sam okrivljenik je u svojoj obrani rekao da svjesno nije postupao po propisima jer da je postupao da je onda mogao zatvoriti casino („Da sam postupio po propisima, trebao sam zatvoriti Casino …). Svakako valja ponoviti da osim što je po logici stvari okrivljenik bio dužan osigurati poslovanje Casina u skladu s propisima da je to bio u obvezi i temeljem akata citiranih u izreci (Pravilnika o radu igračnice casino „Adritic“ od 9. lipnja 2009., Pravilnika o organizaciji rada i uvjetima za rad u casinu „Adriatic“ S-69/2011 od 8. travnja 2011. te Ugovora o radu od 18. veljače 2013.), a što je svjesno i voljno kršio.

16. Svakako treba spomenuti da je obrana podneskom zaprimljenim na ovome sudu 16. srpnja 2025. iznijela stav o pogrešnim utvrđenjima vještaka DS i T te je predložila (iako je taj dokazni prijedlog već odbijen na raspravi) da se ispita Diana Antičić (očito kao svjedok) ali i da se suoči sa vještacima DS i T jer da se bez rasvjetljavanja svih okolnosti vezanih uz stvarne izvore sredstava i način njihova knjiženja ne mogu utvrditi zakonski elementi kaznenog djela stavljenog okrivljeniku na teret, a zbog čega bi prema mišljenju obrane zaključenje rasprave bez provođenja predloženog dokaza dovelo do nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a iznos štete bi bio neutemeljeno utvrđen. Ovdje valja ponoviti da je Diana Antičić (kao i Tomislav Prpić) angažirana od strane obrane i to kao osoba koja ima stručna znanja o materiji u pitanju. Ponovno se naglašava da za ovaj sud Diana Antičić (niti Tomislav Prpić) nije u ovom predmetu obavila vještačenje jer ju sud nije niti angažirao ali je sud na tragu načela utvrđivanja materijalne istine sve ono što je navodila u pisanim podnescima dostavljenim po obrani uzeo u obzir kao obrazložene prigovore obrane. Na navedene prigovore obrane koji se temelje na zaključcima kako Diane Antičić tako i Tomislava Prpića detaljno su se očitovali vještaci koje je sud angažirao za potrebe ovog postupka (najprije vještak DS, a potom i vještak T). Iz obrazloženja vještaka DS i T bez dvojbe proizlazi da su u prigovori obrane koji se baziraju na zaključcima Diane Antičić i Tomislava Prpića otklonjeni, a po mišljenju suda (kao što je naprijed u tekstu već navedeno) obrazloženja vještaka DS i T u cijelosti su jasna i logična te zbog načina na koji su iznesena (detaljnosti i logičke povezanosti) ovome su sudu u cijelosti prihvatljiva pa su i cijenjena vjerodostojnim. S obzirom na navedeno jasno je da se dokazni prijedlog obrane za ispitivanjem Diane Antičić i njenim suočenjem sa vještacima DS i Prpićem ukazuje nepotrebnom pa je taj dokazni prijedlog odbijen.

17. Dakle, analizirajući obranu, iskaze svjedoka, nalaze i mišljenja vještaka DS i T, reproducirane snimke video nadzora i ostalu materijalnu dokumentaciju pojedinačno, a potom i dovodeći sve dokaze u međusobnu vezu ovaj sud smatra da je dokazano kako je okr. JS počinio kazneno djelo stavljeno mu na teret.

18. Glede vjerodostojnosti iskaza svjedoka nastavno detaljnije. Prije svega treba reći da je ovaj sud iskaze svjedoka US i SŽ (blagajnice), AS (šef računovodstva) i ĐS (inspektor video nadzora u Casinu) u bitnome cijenio vjerodostojnim. Tu je riječ o radnim kolegama okrivljenika s kojima ovaj nije bio u sukobu i prema stanju spisa ništa si međusobno ne zamjeraju pa ovi nemaju razloga lažno svjedočiti i time otežavati položaj okrivljenika u ovom predmetu. S druge pak strane njihovi su iskazi međusobno povezani i nadopunjuju se te su potvrđeni reproduciranim snimkama video nadzora na koji način daju jasnu sliku događaja u pitanju.

19. Budući se obrana između ostalog temelji na tvrdnjama kako je okrivljenik postupao uz znanje i po uputama svjedoka BS (glavni direktor i član uprave) i ĆS (šef računovodstva hotela) sud je njihove iskaze detaljno ispitao i doveo ih u korelaciju s drugim provedenim dokazima prije zauzimanja stava o njihovoj vjerodostojnosti. Naime, očito je da okrivljenik pokušava dokazati da je djelovao po uputama spomenuta dva svjedoka od kojih je BS hijerarhijski bio iznad njega, međutim tu prije svega valja naglasiti da je okrivljenik primljen u radni odnos kao stručnjak za vođenje Casina i da je po tom temelju sklopio Ugovor o radu i da je za to primao plaću slijedom čega već po toj osnovi teza obrane da nije kriv jednostavnim rječnikom rečeno „ne drži vodu“. Naime, čak i da je okrivljenik dobio uputu da postupa na način suprotan propisima/zakonu od njega se s obzirom na činjenicu da je primljen u radni odnos kao stručnjak u tom području očekuje da takvu uputu odbije odnosno zanemari i da osigura rad Casina na način usklađen sa propisima/zakonom. S druge pak strane obrana osim paušalnih navoda da je okrivljenik djelovao i sve činio uz znanje i po uputama nadređenog BS i šefa računovodstva ĆS, po mišljenju ovoga suda, nije ničim dokazana. Ako pak obrana smatra da je navedena teza dokazana jer su u tom smislu govorili svjedoci G i O onda treba istaknuti činjenicu da su svjedoci G i O doista rekli im je okr. JS rekao kako mu je direktor BS odobrio tzv. avansno igranje ali i da oni istinitost takvih navoda nisu provjeravali. S obzirom na izneseno ovaj sud vjeruje svjedocima G i O da su navedene informacije čuli od okrivljenika ali to ne znači da je okrivljenik tu govorio istinu. Naime, nema nikakve logike da bi direktor društva (BS) i šef računovodstva (ĆS) najprije odobrili tj. davali upute za nelegalno poslovanje, a onda nalagali provođenje izvanredne kontrole poslovanja Casina kao i da u tom slučaju ne bi bespogovorno odobravali dopunu Casina financijskim sredstvima neophodnim za zakonito poslovanje (tzv. zakonski minimum) odnosno da ne bi pokrivali gubitke Casina.

20. U odnosnu na činjenična utvrđenja prije svega treba reći da nije sporno kako je okr. JS, tempore criminis bio direktor odnosno voditelj Casina Grand hotela Adriatic jer to proizlazi iz iskaza ispitanih svjedoka, materijalne dokumentacije i obrane. Kada se uzme u obzir zakonska definicija odgovorne osobe iz čl.87. st.6. KZ/11 ("Odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je izričito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe …") onda je jasno da se okrivljenik u pravnom smislu smatra odgovornom osobom.

21. Naprijed u tekstu sud je već iznio razloge iz kojih smatra dokazanim da je okrivljenik postupao suprotno čl.2. Zakona o igrama na sreću (Narodne novine br. 87/2009, 35/2013, 158/2013, 41/2014, 143/2014, 114/2022, 72/2025), čl.4. st.3. Pravilnika o radu igračnice broj Su-106/09 od 8. lipnja 2009., čl.5. toč.1. Pravilnika o organizaciji rada i uvjetima za rad u Casinu „Adriatic“ i čl.2 Ugovora o radu od 18. veljače 2013., a slijedom čega je povrijedio obvezu da kao voditelj Casina osigura da radnici u igračnici novčano ne pomažu igrače (propustio je osigurati da nema igranja bez da su igrajući žetoni prethodno plaćeni) ali je i propustio poduzeti mjere za regularnost igara i zakonitost rada i poslovanja Casina. Uzimajući u obzir navedene propise/akte okrivljenik je s obzirom na svoju tadašnju poziciju i obveze koje se vežu uz istu bio odgovoran i za rezultate poslovanja i zakonitost rada Casina.

21.1. Dakle, uzimajući u obzir u toč.21 navedene propise/akte jasno proizlazi da je za započinjanje igre na sreću potrebno najprije izvršiti uplatu tj. da nije predviđeno omogućavanje igre na sreću "na dug" tj. da igrač obeća kako će u slučaju gubitka naknadno donijeti novac na ime uplate ili tzv. avansno igranje. Takva odredba i takvo shvaćanje je u potpunosti usklađeno sa zdravom logikom jer je jasno da bi u slučaju igre na dug igrači mogli igrati beskonačno te se u slučaju gubitka izlagati daljnjim igrama sve dok ne bi ostvarili dobitak koji bi ih zadovoljio, a to je teoretski nikad. U takvim situacijama igranje igara na sreću ne bi imalo smisla i iz razloga što se Casina možebitno nikada ne bi uspjela naplatiti od igrača koji su izgubili jer su primjerice nesposobni za plaćanje i sl.

21.2. Nadalje iz čl.4. st.3. Pravilnika o radu igračnice broj Su-106/09 od 8. lipnja 2009. proizlazi da "Radnici u igračnici ne smiju od igrača uzimati proviziju, poklone ili usluge bilo koje vrste, a nije im dopušteno niti novčano pomagati igrače.". Iz dokaznog postupka proizlazi da je okrivljenik kao direktor Casina tj. igračnice omogućavao igru na dug tj. da omogućavao pojedinim igračima igru za žetone bez da su ih ovi prethodno platili na način da je kao voditelj Casina nalagao blagajnicama tj. da je kao osoba koja ima autoritet nad blagajnicama nalagao ovima da tako čine pa je za zaključiti kako je kršio navedenu odredbu u dijelu da je "novčano pomagao pojedine igrače" (to proizlazi iz iskaza svjedoka ĐS koji je potkrijepljen snimkama slijedećih oznaka: situacije 1- ("pogled panorama – 20. rujna 2013. od 23:12), situaciju 10- ("pogled kasa – 11. listopada 2013. u 02:02" i "pogled panorama – 11. listopada 2013. u 02:02"), situacija 11- ("pogled kasa – 11. listopada 2013. u 02:14", "pogled panorama – 11. listopada 2013. u 02:14"), situacije 12- ("pogled kasa - 13. listopada 2013. u 02:06" i "pogled panorama – 13. listopada 2013. u 02:06") situaciju 13- ("pogled kasa – 19. listopada 2013. u 00:23", "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 00:23), situaciju 15- ("pogled kasa – 19. listopada 2013. u 01:42" i "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 01:42"), situacije 14- ("pogled kasa – 19. listopada 2013. u 00:42" i "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 00:42"), situacije 16- ("pogled kasa – 19. listopada 2013. u 01:57" "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 01:57"), situacije 17- ("pogled kasa – 19. listopada 2013. u 22:42", "pogled kasa – 19. listopada 2013. u 23:07", "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 22:42" i "pogled panorama – 19. listopada 2013. u 23:07"), i dr. sve kako je to opisano naprijed u tekstu). S obzirom na izneseno tvrdnje tužiteljstva u navedenom dijelu optužnice nalaze se dokazanim.

21.3. Da je okr. JS u nekoliko navrata sa igrajućih stolova uzimao žetone koje je potom predao u blagajnu bez da je to praćeno odgovarajućom papirologijom/dokumentima slijedi iz iskaza svjedoka ĐS koji je potkrijepljen snimkama oznaka: situacija 35 (" pogled kasa – 20. listopada 2013. u 01:57" i "pogled panorama – 20. listopada 2013. u 01:57") i situaciju 36 ("pogled panorama – 03. studenog 2013. u 02:33"). S obzirom na izneseno navedeni navodi iz činjeničnog opisa optužnice nalaze se dokazanim.

21.4. Svakako treba reći da je tvrdnja obrane kako tu nije riječ o avansnom igranju, odnosno da okrivljenik nije bezrazložno uzimao žetone sa igrajućih stolova budući su igrači prethodno kod njega u sobi položili čekove, što svjedok ĐS nije ni znao, prema mišljenju ovoga suda neistinita. Naime, vještaci su ustanovili štetu i po prirodi tj. po logici stvari, a da je doista okrivljenik od igrača kojima je dozvoljavao da igraju bez da su na blagajni prethodno kupili žetone to činio jer su ovi prethodno kod njega položili ček odnosno da je uzimao žetone sa stolova u vrijednosti položenih čekova onda štete ne bi bilo jer bi ista bila pokrivena ranije preuzetim čekovima koji bi makar inventurama u kojima je sudjelovao i okrivljenik bili pronađeni. Naime, ponavlja se da su vještaci uzeli u obzir cjelokupnu dokumentaciju, cjelokupni ulaz i izlaz iz blagajne kao i sva sredstva kojima su igrajući žetoni plaćeni ali i sadržaj relevantnih zapisnika o inventuri, pa su nakon svega ipak utvrdili štetu.

21.5. Člankom 3. st.1. Pravilnika o obveznim evidencijama za obračun naknade od priređivanja igara na sreću koji je bio na snazi tempore criminis (Narodne novine br. 10/2008) "Priređivač je dužan u svome poslovanju osigurati sve podatke za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje mjesečne naknade.". Istu formulaciju sadrži u čl.3. st.1. i Pravilnik o obveznim evidencijama za obračun naknade od priređivanja igara na sreću (Narodne novine br. 8/2015, 144/2022, 122/2023, 89/2025) koji je propis na snazi u trenutku donošenja ove odluke). Međutim ne samo da odredbe o ispravnom i potpunom, točnom, pravilnom i pravodobnom slanju izvještaja iz Casina u računovodstvo osiguravaju da će se državi prijaviti i platiti sva potrebna davanja nego je takvo postupanju u pravom smislu riječi normalno i očekivano zbog praćenja stanja prihoda / gubitka od strane poslodavca (u ovom slučaju uprave Grand hotela Adriatic d.d.). Na taj se način osigurava da se u svakom trenutku zna što se događa sa financijom stranom poslovanja Casina. Ne samo da je okrivljenik s obzirom na poziciju voditelja Casina trebao osigurati da se poštuju navedene odredbe nego njegova obveza slijedi i barem iz izrijekom preuzetih obveza temeljem naprijed opisanog Ugovora o radu (čl.2.i 3. Ugovora o radu) jer je okrivljenik bio direktor Casina i kao takav je bio u obvezi poduzeti sve potrebne mjere da Casino (kao izdvojena poslovna jedinica) dostavlja sve podatke za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje mjesečne naknade odnosno da uprava Casina po logici stvari uvijek ima točne informacije o poslovanju Casina. Iako tako iz dokaznog postupka slijedi da Casino to nije činio i to upravo i isključivo zbog postupanja samog okrivljenika. Naime, upravo po nalogu okrivljenika sačinjavani su lažni izvještaji (očito u cilju prikrivanja kršenja propisane procedure rada u Casinu koji je uzrokovao manjkove) koji su išli prema računovodstvu Grand hotela Adriatic d.d. (to proizlazi iz iskaza blagajnica US i SŽ te AS kojoj je upravo blagajnica rekla da je tako postupala budući joj je to naložio okrivljenik), a na koji način računovodstvo / uprava društva nije mogla u realnom vremenu znati pravo stanje pa nije mogla ranije niti intervenirati. S obzirom na navedeno i ti navodi iz činjeničnog opisa optužnice nalaze se dokazanim.

22. Iz okrivljenikove obrane slijedi da ovaj prvenstveno prigovarao nalazu i mišljenju vještaka DS i T u kojem smislu je istaknuo da:

- je računovodstvo pogrešno obračunalo iznos od 100.000,00 eura vezanih uz nadopunu blagajne žetonima u čekovima i da je pogrešno obračunalo iznos od 2x62.000,00 eura u vezi korištenje depozita agencije Helios za nadopunu blagajne;

- vještaci nisu uzeli u obzir ispravno stanje gotovine u blagajni Casina jer nije uključena dopuna u žetonima koji su zamjenjivali gotovinu; da su igrači na koje se osvrće optužnica VIP igrači agencije Helios i da su izdane žetone unaprijed platili polaganjem depozita;

- u inkriminiranom razdoblju došlo je do manjka gotovine i žetona zbog povećanog obujma posla, a što računovodstvo nije adekvatno i stručno pratilo, jer nije bilo doraslo situaciji zbog kronične nelikvidnosti hotela.

- Su vještaci DS i T koristili samo računovodstvenu dokumentaciju dostavljenu od strane oštećenika (GOT. IN - OUT excel tablicu sa rekapitulacijom blagajničkog poslovanja casina iz 2013.), a koja je utemeljena na nezakonito provedenim inventurama koje su pogrešno i nepotpuno utvrdile stanje gotovine u blagajni casina.

- su vještaci pogriješili jer su zanemarili podatak koji slijedi iz samih inventura od 23. rujna, 29. studenog i 18. prosinca, a to je da su nedostajući žetoni iz blagajne ustvari uzorak zbog čega su dostavljeni Ministarstvu financija gdje se nalaze „već godinama“, a što da proizlazi iz dijela zapisnika inventure u kojima se navodi da su „žetoni poslani kao uzorak“.

22.1. Na sve upravo iznesene prigovore okrivljenika vještaci su detaljno odgovorili kako je to i navedeno naprijed u ovoj presudi, a objašnjenja vještaka su kako je i to već navedeno u cijelosti prihvaćena pa su samim time svi naprijed izneseni prigovori/tvrdnje okrivljenika odbijeni jer jednostavno rečeno nisu nevjerodostojnim.

23. Nastavno je okrivljenik naveo i da je do računovodstvenih pogrešaka došlo zbog izvanrednih inventura od 23. rujna, 29. studenog i 18. prosinca 2013., koje su trebale blagajnu staviti u početno novca i žetona u što je trebalo priznati i obračunati kao potraživanja, tako i obveze iz poslovanja Casina, a to se nije dogodilo. Okrivljenik je iznio tvrdnju i da su inventure provedene protuzakonito, zbog čega „prvu izvanrednu inventuru od 23. rujna 2013.“ nije potpisao i u svezi čega je upozorio AS (šeficu računovodstva), ĆS te BS. Prije svega treba napomenuti da je ovaj sud pažljivo analizirao zapisnike o inventuri koje spominje okrivljenik. Tako iz Zapisnika o inventuri od:

- 23. rujna 2013. proizlazi da su je sačinili Đ, Ž i V uz prisutnost direktora Casina (sada okrivljenog I), a kojom prilikom su u blagajni Casina utvrdili novčano stanje (7.498,41 EUR, 100,00 CHD, 230,00 USD i 3.535 kn) te stanje od 1.893,981 eura igrajućih žetona. Zapisnik o inventuri je potpisan od strane Đ kao osobe koja je zapisnik i sastavila s time da na ovom zapisniku i nije predviđeno da ga potpisuju drugi članovi inventurne komisije niti okrivljenik kao direktor Casina. Isto tako na zapisniku nigdje nije evidentirano da je bilo koja osoba, uključujući okrivljenika, izjavila prigovor.

- 29. studenog 2013. proizlazi da su je sačinili Đ, M, P i V uz prisutnost direktora Casina (sada okrivljenog I), a kojom prilikom su u blagajni Casina utvrdili novčano stanje (27.887,58 EUR i 68.177,00 kn) te stanje od 1.912.024 eura igrajućih žetona. Zapisnik o inventuri je potpisan od strane Đ kao osobe koja je zapisnik i sastavila s time da na ovom zapisniku i nije predviđeno da ga potpisuju drugi članovi inventurne komisije niti okrivljenik kao direktor Casina. Isto tako na zapisniku nigdje nije evidentirano da je bilo koja osoba, uključujući okrivljenika, izjavila prigovor.

- 18. prosinca 2013. proizlazi da su je sačinili Đ, M, F, P i V uz prisutnost direktora Casina (sada okrivljenog I), a kojom prilikom su u blagajni Casina utvrdili novčano stanje (25.846,19 EUR i 30.295,20 kn) te stanje od 1.899.094 eura igrajućih žetona. Zapisnik o inventuri je potpisan od strane Đ kao osobe koja je zapisnik i sastavila s time da na ovom zapisniku i nije predviđeno da ga potpisuju drugi članovi inventurne komisije niti okrivljenik kao direktor Casina. Isto tako na zapisniku nigdje nije evidentirano da je bilo koja osoba, uključujući okrivljenika, izjavila prigovor.

23.1. Nakon iznesenog ovaj sud primjećuje da okrivljenik iako je bio prisutan na inventurama nije iznio nikakav prigovor kao i da njegovi navodi kako je usmeno prigovarao provedenim inventurama Đ, C i GŽ od strane potonjih nisu potvrđeni, a drugih dokaza u tom smjeru nema. Isto tako treba istaknuti da ovaj sud nema nikakvog razloga sumnjati u ispravnost onoga što su utvrdile osobe koje su provodile inventuru jer iste, barem prema sadašnjem stanju spisa, s okrivljenikom nisu u zavadi niti mu bilo što zamjeraju, pa da bi ih ta okolnost natjerala da u vidu komplota (zajednički i dogovorno), a u namjeri da naštete okrivljeniku lažno sastave zapisnike o inventuri. Uzimajući u obzir izneseno ovaj sud nalazi razumnim zaključiti kako su okrivljenikove tvrdnje o protuzakonito provedenim inventurama i neispravnim utvrđenjima inventura paušalne, ničim potkrijepljene i samim time nevjerodostojne, a motivirane pokušajem izbjegavanja kaznene odgovornosti u ovom predmetu.

24. Okrivljenik je naveo i da nije istinita tvrdnja ŽDO kako je bez propisane dokumentacije i evidentiranja u blagajni Casina izdavao rezervne žetone za igru koji su bili pohranjeni u sefu njegovog ureda i pod isključivom njegovom nadležnosti. S druge pak strane evidencije o izdavanju (datum, vrijeme, iznos i ime osobe kojoj su žetoni izdani) jednostavno nije bilo u Casinu niti su takvu dokumentaciju tijekom ovog postupka sudu dostavili bilo okrivljenik bilo oštećenik. Kraj iznesenog stanja stvari iz kojeg između ostalog proizlazi da okrivljenik niti ne spori da je izdavao žetone iz svojeg sefa jedino je moguće zaključiti da su žetoni izdavani nekritički i bez ikakve evidencije sijedom čega se i na početku ovog odlomka navedena tvrdnja ŽDO ukazuje dokazanom. Tvrdnje okrivljenika kako je rezervne žetone izdavao zbog propusta uprave za osiguranjem dovoljnog iznosa gotovine za normalno poslovanje te sukladno uputi uprave, su paušalni i ničim dokazani te samim time po ocjeni ovoga suda nevjerodostojni.

25. Iako nije utuženo da je okrivljenik izdavao igrajuće žetone za čekove i osobama koje nisu bile na popisu onih kojima je bilo dozvoljeno igrati za čekove, ovaj sud smatra kako je i u tom dijelu okrivljenik kršio uputu tj. dogovor sa upravom GHA. Naime, okrivljenik je u bitnome naveo da je on osobno izdavao igrajuće žetone za čekove pojedinim igračima. Iz spisa proizlazi koji su igrači bili predviđeni za igru na čekove i do kojeg su iznosa mogli igrati za čekove- ŽŽ do 15.000,00 eura, DŽ do 10.000,00 eura, Cusma FS do 10.000,00 eura, ĐŽ do 10.000,00 eura, ŠŽ do 5.000,00 eura, ČŽ do 15.000,00 eura, Mantua Gianfilippo do 10.000,00 eura, UŽ do 10.000,00 eura, EŽ do 5.000,00 eura i BŽ do 10.000,00 eura, a nije sporno da je okrivljenik omogućio igru na čekove i igračima H i S i to do iznosa kako sam okrivljenik kaže, od 32.000,00 eura ali i igraču Collera do iznosa od 100.000,00 eura što svakako višestruke premašuje odobrene iznose za igre na čekove. Iz iskaza svjedoka C koji je bio nadređen okrivljeniku ne proizlazi da mu je ovaj usmeno odobrio da za čekove igraju i neki drugi igrači odnosno da mu je dao općenito odobrenje kako okrivljenik sam i po svojem nahođenju može odobriti igru na čekove i da tim osobama može dati žetone iz svojeg sefa. Dakle i iz ovakvog ponašanja okrivljenika jasno je vidljiva njegova samovolja i zanemarivanje propisa. Iako je zbog igre na čekove GHA u konačnici pretrpio štetu ovaj sud se iznosom iste nije bavio jer to nije niti utuženo ali je sud i to uzeo u obzir jer isto ukazuje na svijest i volju okrivljenika da zanemaruje propise i obaveze kojima se osigurava zakonito poslovanje.

26. U svezi dijela inkriminacije da je okrivljenik nalagao blagajnicama netočno izvještavanje od strane Casina okrivljenik je naveo da je optužba nekonzistentna i neprecizna međutim sud je utvrdio da je tome doista bilo tako i to prvenstveno jer tako govore svjedoci OŽ, SŽ i Đ kako je to naprijed u tekstu i navedeno.

27. Obrana kroz postupak provlači i tvrdnju da je sud odbio sve njihove dokazne prijedloge međutim tome jednostavno nije tako. Naime, sud je prihvatio i proveo niz dokaznih prijedloga obrane i u ovoj se presudi na značenje istih i osvrnu, a s druge pak strane sud je i odbio neke od dokaznih prijedloga obrane i u svezi te odluke iznio u ovoj presudi razloge. Uostalom i provedeno vještačenje po vještaku T je dokazni prijedlog obrane budući je obrana na raspravi od 24. siječnja 2025. i inzistirala na provođenju novog vještačenja koje je po njima trebalo pokazati da je vještačenje TD Ručević d.o.o. nevjerodostojno.

28. Obrana iznosi i stav da sukladno čl.252. st.2. Zakona o trgovačkim društva, član uprave ne postupa protivno obvezi o načinu vođenja poslova društva ako pri donošenju poduzetničke odluke smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva te navodi da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti niti za građanskopravnu odgovornost okrivljenika za štetu, a čije pretpostavke su mnogo šire od onih za kaznenopravnu odgovornost. Prije svega treba reći da obrana brka stavke čl.252 Zakona o trgovačkim društvima koji u st.1. i 2. glasi: „(1) Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Član uprave ne postupa protivno obvezi o načinu vođenja poslova društva ako pri donošenju poduzetničke odluke smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva. (2) Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici. U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.“. Nastavno u svezi iznesene teze treba reći da ovaj sud smatra upravo suprotno tj. da okrivljenik nije imao niti jednog zdravorazumskog razloga za zaključak kako je oportuno kršiti propise jer to dovodi odnosno jer će to dovesti do financijskog benefita za društvo, budući je jasno da je upravo kontinuirano kršenje propisa neprestano dovodilo Casino u poziciju manjka, a zbog čega je okrivljenik i nalagao blagajnicama sastavljanje lažnih izvještaja prema računovodstvu hotela. Uostalom i da je okrivljenik dosita mislio da kršenjem propisa radi u korist TD-a u kojem je bio odgovorna osoba onda bi makar nakon 1. inventure koja je bila 4. siječnja 2013. prestao sa kršenjem propisa jer je već tada bilo jasno da kršenje propisa dovodi do financijskog gubitka.

29. Dakle, iz svega do sada iznesenog slijedi da je okr. JS bio odgovorna osoba u GHA budući je bio na mjestu direktora Casina. Iz dokaznog postupka nastavno slijedi i da je okrivljenik postupajući na način citiran u izreci povrijedio obvezu zaštite tuđih interesa tj. interesa TD-a za koje je tada radio (GHA). Obveza okrivljenika da štiti interese tadašnjeg poslodavca se temelji na zakonu i propisima citiranim u izreci ove presude ali i na pravnom poslu (Ugovoru o radu) te odnosu povjerenja budući je samom činjenicom da je GHA kao poslodavac angažirao okrivljenika kao direktora Casina očito da je GHA kao poslodavac imao povjerenja u okrivljenika tj. povjerenje da će okrivljenik poslove obavljati sukladno propisima/zakonu. S obzirom je okrivljenik postupajući na način citiran u izreci kršio zakon/propise koji su isto tako navedeni u izreci očito je kako je zbog takvog postupanja njegovom poslodavcu pričinjena šteta u ukupnoj visini od 217.307,38 eura. Sukladno čl.87. st.27 KZ/11 šteta je znatna ako prelazi 7.963,37 eura, slijedom čega u ovom predmetu govorimo o znatnoj imovinskoj šteti. Da je okrivljenik postupao svjesno i voljno govori u prilog cijeli njegov modus operandi koji je detaljno iznesen u ovoj presudi, od čega osobito činjenica da je nalagao blagajnicama da u računovodstvo dostavljaju neistinita dnevna izvješća iz čega sud nalazi razumnim zaključiti kako je okrivljenik to činio svjestan da način rada uzrokuje gubitak i htijući to prikriti. Svakako o svjesnom i voljnom elementu postupanja okrivljenika govori i dio njegove obrane iz kojeg proizlazi da on ne negira da je kršio propise o redovnom/zakonitom poslovanju jer sam kaže „Da sam postupio po propisima, trebao sam zatvoriti Casino“. S obzirom na izneseno po mišljenju ovoga suda u ponašanju okr. KS ostvarila su se u objektivnom i subjektivnom smislu sva bitna obilježja terećenog kaznenog djela pa ga je u konačnici i valjalo oglasiti krivim za učin kaznenog djela iz čl.246. st.1. i 2. KZ/11.

30. Prilikom izbora vrste i visine kaznene sankcije sud je okrivljeniku olakotnim cijenio raniju neosuđivanost ali i činjenicu da pored dvoje punoljetne djece ima i maloljetno dijete o kojem je sa suprugom u obvezi skrbiti, dočim mu je otegotnim cijenio dugotrajnost protupravnog postupanja (gotovo cijelu 2013.g.) ali i pokušaj prebacivanja odgovornosti na druge osobe (na C i „računovodstvo“ GHA- očito misli na Đ i VŽ). S obzirom na utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, svrhu kažnjavanja, stupanj krivnje, pogibeljnosti djela te okrivljenikove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenja djela i njegov odnos prema oštećenom TD-u ovaj mu je sud izrekao zatvorsku kaznu u trajanju od 2 godine. Naime, ovaj sud smatra da je upravo izrečena zatvorska kazna u cijelosti pogodna da se u ovom konkretnom predmetu ostvare sve svrhe kažnjavanja iz čl.41. KZ/11 tj. da je pogodna da se njome izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utječe na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te da se omogućiti okrivljeniku ponovno uključivanje u društvo nakon izdržane kazne.

31. Budući je okr. JS ovom presudom oglašen krivim za učin kaznenog djela iz čl.246. st.1. i 2. KZ/11, a posljedica kojega je šteta u visini od 217.307,38 eura, valjalo je temeljem čl.158. st.1. i 2. ZKP/08 u cjelosti usvojiti postavljeni imovinskopravni zahtjev ošt. Grand hotela Adriatic d.o.o. te okrivljenika obvezati na plaćanje istog uvećanog za pripadajuće kamate sve na način citiran u izreci presude.

32. Glede troškova postupka sud je uzeo u obzir da je okrivljenik zaposlen i mjesečno ostvaruje cca 1.000,00 eura, da je vlasnik nekretnine na adresi stanovanja i posjeduje osobno vozilo marke Volvo (kako to proizlazi iz podataka pribavljenih od nadležnog tijela R. Slovenije), da mu je i supruga s kojom uzdržava mlt. dijete u dobi od 17 godina isto tako zaposlena. Kraj iznesenog stanja stvari te uzimajući u obzir da su tijekom postupka nastali troškovi u iznosu od 14.000,00 eura (13.661,86 eura na ime troškova vještaka, tumača i svjedoka te iznos od 1.338,14 eura na ime paušala, a uzimajući u obzir složenost postupka i rad državnog aparata), sud je temeljem čl.145. st.2 toč.1. i 6. u svezi čl.148. st.1. i 6. ZKP/08 odlučio da okrivljenik snosi troškove svjedoka, vještačenja i tumača te paušalni trošak u polovici stvarno nastalog. Dakle, tijekom postupka, a u odnosu na vještake, tumače i svjedoke nastali su troškovi u visini od 13.661,86 eura od čega se iznos od 9.993,24 eura odnosi na troškove financijskog vještačenja (Ručević vještačenja d.o.o. i vještak T), iznos od 7.940,00 kn odnosno 1.053,82 eura na troškove informatičkog vještačenja, iznos od 2.351,61 eura na troškove tumača i iznos od 1.983,00 kn odnosno 263,19 eura na troškove svjedoka Š, a iznos od 1.338,14 eura na paušalni trošak. Uzimajući u obzir naprijed navedeno o imovinskom i obiteljskom stanju okrivljenika ovaj je sud mišljenja da polovica od stvarno odmjerenog troška od 14.000,00 eura tj. iznos od 7.000,00 eura predstavlja iznos koji okrivljenik može podmiriti bez da ugrozi svoje ili uzdržavanje svojeg djeteta. Slijedom iznesenog odlučeno je temeljem čl.145. st.2. toč.1. i 6. u svezi čl.148. st.1. i 6. ZKP-a da okr. E snosi troškove ovog postupka u polovici stvarno nastalih tj. da troškove postupka snosi u iznosu od 7.000,00 eura.

32.1. U isto vrijeme valjalo je temeljem čl.145. st.2. toč.8 u svezi čl.148. st.1. ZKP/08 odlučiti da okrivljenik snosi i troškove tj. nužne izdatke i nagradu opunomoćenika oštećenika odvjetnice Anamarije Kvaternik iz Rijeke s time da će se o visini navedenih troškova donijeti posebno rješenja nakon i ukoliko ti troškovi budu traženi.

U Rijeci 15. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Domagoj Vučkov

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopušteno je podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje viši sud.

DN-a:

- ŽDO

- okr. JS

- branitelj Marko Kuvač, odvj. iz Rijeke

branitelj Jadranka Sloković, odvj. iz Zagreba

- opun. ošt. Anamarija Kvaternik, odvj. Iz Rijeke