Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-8191/2025

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Gordane Korotaj, te članova vijeća Roberta Završkog i Anđe Ćorluka, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog LC, zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 14. srpnja 2025., broj: Pp-8016/2024, na sjednici vijeća 15. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split i ukida prvostupanjska presuda, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljeni LC je nakon ponovljenog postupka oslobođen optužbe za počinjenje prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci iste s obrazloženjem prvostupanjskog suda da je okrivljenik porekao počinjenje djela, a da iskazi svjedoka nisu prihvaćeni kao istiniti, da ništa ne govori u prilog tome da bi postojale indicije da je okrivljenik taj koji pali kontejnere, a da subjektivna ocjena svjedoka ukazuje na utaboreni položaj svjedoka koji se sjeća jedino svojeg dojma prilikom postupanja, ali nije u stanju objektivno iskazivati o izjavama i ponašanju obiju strana, jer je iz iskaza policijskih službenika jasno da su njihovi iskazi kompromitirani vlastitim dojmom o okrivljeniku kao osobi koja ih je izvrijeđala i iskazivali im nepoštovanje, pa se njihovi iskazi ne mogu prihvatiti neutralnim i objektivnim, zbog čega je sud prvog stupnja u dvojbi presudio u korist okrivljenika.

2. Protiv te odluke ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu navodeći u bitnom, da nije bilo razloga za sumnju u istinitost iskaza svjedoka, nejasno je zbog kojeg razloga sud ulazi u taktiku policijskog postupanja i način provođenja radnje provjere identiteta, da je nejasan zaključak o iskazu lišenom svakog konteksta jer je upravo na sudu da vodi raspravu na način da upita svjedoka da pojasni iskaz i otkloni nejasnoće, pa je odluka paušalna i nepravilna. Kako su iskazi svjedoka životno i logično u korelaciji, predlaže da se pobijana presuda ukine i u ponovnom postupku okrivljenika oglasi krivim.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, koje povrede nisu utvrđene. No, ocjenom navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da, iako je prvostupanjski sud za svoju odluku dao razloge, po mišljenju vijeća ovog suda navedeni razlozi koji se odnose na ocjenu dokaza nisu u cijelosti prihvatljivi, odnosno zaključak da prekršaj nije počinjen je zasad preuranjen.

5. U odnosu na pitanje je li u postupku potpuno i pravilno utvrđeno postojanje svih odlučnih činjenica, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud zaključak da nije dokazano da bi okrivljenik počinio prekršaj temeljio na činjenici da je iskaz svjedoka policijskih službenika kontaminiran negativnim subjektivnim stavom prema okrivljeniku kao osobi koja ih je vrijeđala i iskazivala nepoštovanje (odlomak 7. pobijane presude).

5.1. Iz obrazloženja prvostupanjskog suda proizlazi da je okrivljenik prilikom legitimiranja vrijeđao policijske službenika, a što sud uzima kao razlog zbog kojeg su oni iskazivali neobjektivno u odnosu na osobu koja ih je izvrijeđala, pa da zbog toga nije dokazano da bi okrivljenik te prilike počinio prekršaj vrijeđanjem službenih osoba. Takvo obrazloženje suda prvog stupnja je potpuno nejasno i proturječno u odnosu na ocjenu dokaza koja se tiče odlučne činjenice - je li došlo do vrijeđanja i omalovažavanja policajca.

5.2. Točno je da je sud dužan kod takvih prekršaja utvrditi cjelokupni kontekst i ocijeniti svojevrsnu razmjernost između prava na slobodu govora i zone kada ta sloboda prelazi u protupravnost. No, u ovom slučaju sud prvog stupnja se ne upušta u ocjenu konteksta, same situacije i dinamike događaja, već donosi po mišljenju ovog suda pogrešan zaključak: da je činjenica da su policijski službenici izvrijeđani od strane okrivljenika dovoljan razlog zbog kojeg bi oni neistinito iskazivali u odnosu na činjenicu da su bili izvrijeđani.

5.3. Dodaje se da sud prvog stupnja iskaze policijskih službenika ocjenjuje subjektivnima, ne uzimajući pritom u obzir da se ne radi o osobama koje su očevici događaja koji se njih ne tiče ili kojem su slučajno prisustvovali, već o osobama koje su sudjelovale u događaju i prema kojima je radnja bila usmjerena. Stoga je logično da takvi svjedoci iskazuju subjektivno, dakle iz osobne perspektive koja se životno gledajući temelji na individualnom doživljaju, osjećaju i mišljenju, no takvi iskazi nisu zbog toga nužno neistiniti.

6. Stoga ovaj sud nije prihvatio zaključak prvostupanjskog suda vezan uz ocjenu dokaza, utvrdivši pritom da je prvostupanjski sud propustio okolnosno utvrditi činjenično stanje i svestrano razjasniti stanje stvari, pri čemu je sud s jednakom pažnjom dužan utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

7. S obzirom na sve navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će ispitati okrivljenika, provesti sve druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

8. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 15. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.