Poslovni broj: P-92/2023-37
Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Braće Radić 2, Varaždin
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji tog suda Jadranki Orlović, sucu toga suda Jadranki Orlović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CĆ, Lug 22, 42204 Turčin, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Neli Pilipović Ramušćak, protiv tuženice EĆ, [adresa], 42204 Turčin, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima u OD Mihalić & Pikija d.o.o. Zagreb, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 9. rujna 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, mjegove punomoćnice i punomoćnice tuženika, 15. listopada 2025. kao dana donošenja i objave presude,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženici EĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da ukloni izvor uznemiravanja – kuhinjsku napu, odnosno otvor za napu i vanjsku rozetu, veličina otvora 125 mm i vanjske rozete veličine 19x19 cm, sa sjevernog zida kuće u vlasništvu tužene, odnosno sa nekretnine u njezinom vlasništvu upisane kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća kbr. 59 ĐĆ površine 146 m2, pomoćna zgrada ĐĆ površine 43 m2, pomoćna zgrada ĐĆ površine 18 m2 i dvorište ĐĆ površine 577 m2, ukupne površine 784 m2, koji sjeverni zid kuće u vlasništvu tužene se nalazi uz među s nekretninom tužitelja upisanom kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi poslovni objekt 148 m2 i dvorište 755 m2, ukupne površine 903 m2, a koja kuhinjska napa, odnosno otvor za napu i vanjska rozeta, veličina otvora 125 mm i vanjske rozete veličine 19x19 cm, se prema nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje za graditeljstvo i procjenu nekretnina, mr. sc. Martine Cesar Kelemen, koji nalaz i mišljenje su izrađeni u predmetu P-92/2023 Općinskog suda u Varaždinu, od 24. prosinca 2024., nalaze na udaljenosti od 10,05 m od sjeverozapadnog ugla izgrađene kuće na opisanoj nekretnini tuženice, visina postavljenog otvora za napu 2,03 m od asfaltirane površine nekretnine tužitelja, veličina otvora 125 mm i vanjske rozete veličine 19x19 cm, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženici EĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da prestane bespravno i neovlašteno uznemiravati tužitelja CĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti na nekretnini upisanoj kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi poslovni objekt 148 m2 i dvorište 755 m2, ukupne površine 903 m2, a koje uznemiravanje se sastoji u tome da tuženica putem kuhinjske nape, odnosno otvora za napu i vanjske rozete, veličina otvora 125 mm i vanjske rozete veličine 19x19 cm koji se nalaze na sjevernom zidu kuće u vlasništvu tužene, na udaljenosti od 10,05 m od sjeverozapadnog ugla izgrađene kuće na nekretnini tuženice, visina postavljenog otvora za napu 2,03 m od asfaltirane površine nekretnine tužitelja, odnosno sa svoje nekretnine upisane kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća kbr. 59 ĐĆ površine 146 m2, pomoćna zgrada ĐĆ površine 43 m2, pomoćna zgrada ĐĆ površine 18 m2 i dvorište ĐĆ površine 577 m2, ukupne površine 784 m2 na nekretninu tužitelja upisanu kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi poslovni objekt 148 m2 i dvorište 755 m2, ukupne površine 903 m2, neposredno odašilje neposredne imisije odnosno neugodne mirise i buku, te joj se zabranjuje takvo uznemiravanje od dana donošenja prvostupanjske presude pa nadalje tj. ubuduće, pod prijetnjom ovrhe.
III. Nalaže se tuženici EĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju CĆ, [adresa], 42204 Turčin, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.641,62 EUR, (tri tisuće šesto četrdeset jedan euro i šezdeset dva centa) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos tekućom od dana donošenja presude, 15. listopada 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a to je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
IV. Tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka se odbija.
r i j e š i o j e
Dopušta se preinaka tužbe na način kako se to navodi u podnesku tužitelja od 29. siječnja 2025. kojim isti postavlja svoj konačni tužbeni zahtjev.
Obrazloženje
1. Tužitelj je veljače 2023. podnio tužbu protiv tuženice radi uznemiravanja prava vlasništva. U tužbi navodi da je vlasnik 1/1 nekretnine upisane kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi poslovni objekt 148 m2 i dvorište 755 m2, ukupne površine 903 m2, a tuženica je vlasnica 1/1 nekretnine upisane kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća kbr. 59 ĐĆ površine 146 m2, pomoćna zgrada ĐĆ površine 43 m2, pomoćna zgrada ĐĆ površine 18 m2 i dvorište ĐĆ površine 577 m2, ukupne površine 784 m2. Tuženica je oko Božića 2022. godine na sjevernoj strani zida svoje kuće, koji zid leži na međi predmetnih nekretnina tužitelja i tuženice, postavila kuhinjsku napu. Predmetna napa, konkretno vanjski dio otvora za istu prelazi preko međe na nekretninu tužitelja za oko pet centimetara. Na taj način s nekretnine tuženice na nekretninu tužitelja neposredno (izravno) dopiru neugodni mirisi i buka čime se tužitelja uznemirava, odnosno ometa u vršenju sadržaja njegova prava vlasništva, konkretno u uporabi i korištenju predmetnom nekretninom. Na temelju čl. 110. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje u tekstu: ZV) vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. Nadalje, ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (čl. 167. st. 1. ZV-a). Tužitelj kao vlasnik predmetne nekretnine nije dužan trpjeti da ga tužena bez posebnog temelja uznemirava time što putem kuhinjske nape sa svoje na njegovu nekretninu neposredno odašilje neugodne mirise i buku čime ga ometa u uporabi i korištenju predmetnom nekretninom. Stoga podnosi ovu tužbu I predlaže da sud usvoji postavljeni tužbeni zahtjev.
2. U odgovoru na tužbu tuženica osporava da bi uznemiravala tužitelja u njegovu pravu vlasništva na bilo koji način, a naročito da bi kuhinjska napa odašiljala neugodne mirise i buku na nekretninu u vlasništvu tužitelja koji bi bili prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini. Tužitelj se u tužbi poziva na odredbu članka 110. stavak 4. ZVDSP, ali zanemaruje kako je odredbom članka 110. stavak 1. ZVDSP propisano da se nitko ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučaju ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme. Tuženica je u srpnju 2022. godine renovirala kuhinju koja se nalazi u stražnjem dijelu prizemlja obiteljske kuće nalazeće na čestici čk. br. 2205 k. o. [katastarska općina]. Tom prilikom montirala je i kuhinjsku napu na način da je izlazno okno postavljeno na zidu koji graniči s nekretninom u vlasništvu tužitelja. Sama činjenica da kuhinjska mapa povremeno odašilje određene mirise odnosno proizvodi određenu buku ne znači da je došlo do uznemiravanja tužitelja kao vlasnika susjedne nekretnine. Naime, doživljaj mirisa kao ugodnog ili neugodnog kod svake osobe je drugačiji, pa tako miris koji je uobičajeno prisutan kod kuhanja za nekog može biti ugodan a za nekog neugodan ali da bi u konkretnom slučaju predstavljao uznemiravanje mora se raditi o imisiji koja je prekomjerna, a što ovdje nije slučaj. Navedeno jasno potvrđuje Županijski sud u Zagrebu u odluci posl. br. Gž-2887/09-2 od 17. veljače 2011.: „U konkretnom slučaju, s obzirom da se radi o stambenoj zgradi, mirisi od kuhanja su uobičajena i normalna pojava, pa s obzirom da zgrada nema na odgovarajući način riješen ventilacijski sustav, zbog čega su i drugi vlasnici stanova, pa i sam tužitelj, izveli odvod kuhinjskih mirisa kao i tuženik probijanjem otvora na vanjskom zidu zgrade, to ispuštanje mirisa, nastalih kuhanjem, kroz otvore koje je na zidu zgrade izveo i tuženik, ne predstavlja prekomjerne imisije u smislu navedene zakonske odredbe, kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja. Tuženica ističe kako nisu točni niti navodi tužitelja da bi predmetna kuhinjska napa odašiljala buku koja premašuje dozvoljena ograničenja propisana Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka. Buka koju proizvodi kuhinjska napa znatno je manjeg intenziteta od buke koja dolazi od cestovnog prometa i drugih izvora buke iz okoline. Opće je poznato da kuhinjske nape ne proizvode prekomjernu buku, a radi se o običnoj kuhinjskoj napi a ne npr. ugostiteljskoj napi. Po samoj prirodi stvari navedena buka je prisutna u prostoru tužene, a ne izvan njega. Kako je stoga razvidno da predmetna kuhinjska napa ne odašilje mirise i buku koji bi bili prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini, to su navodi tužitelja u cijelosti neosnovani. Tuženica nadalje navodi kako se tužitelj u tužbi poziva na odredbu članka 167. stavak 1. ZVDSP koja propisuje da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Međutim, tužitelj pritom zanemaruje kako je stavkom 2. istog članka propisano kako slijedi: „Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari.“ Tužitelj u tužbi ne obrazlaže kako bi ga mirisi i buka od kuhinjske nape uznemiravali u uporabi i korištenju nekretninom u njegovom vlasništvu. Naime, iz zemljišnoknjižnog izvatka za čk. br. 2375 k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tužitelja i koja graniči sa nekretninom u vlasništvu tuženice vidljivo je da ista u naravi predstavlja poslovni objekt površine 148 i dvorište površine 755 m2. Na predmetnoj nekretnini u vlasništvu tužitelja ranije se nalazio Autoservis „VEGO“ Ivica Kaniški, koji obrt je odjavljen 30.11.2011. Stoga je vidljivo da se u predmetnom poslovnom objektu ne obavlja nikakva poslovna djelatnost dok se obiteljska kuća u kojoj tužitelj živi i pretežno boravi nalazi se na drugoj čestici – čk. br. 2206 k. o. [katastarska općina] i predmetna nekretnine ne graniči s nekretninom u vlasništvu tuženice već je udaljena od mjesta gdje se nalazi izlazno okno kuhinjske nape najmanje 60 m. Stoga nije razvidno na koji način bi navodna buka i mirisi od kuhinjske nape uznemiravali tužitelja u izvršavanju njegovog prava vlasništva, naročito kada se uzme u obzir da su izvori buke koji dolaze iz okoline znatno većeg intenziteta od buke koju proizvodi kuhinjska napa, da mirisi koji dolaze od predmetne nape su povremeni i kratkog trajanja te da predmetnu nekretninu tužitelj ne koristi budući da je svoj obrt odjavio 30.11.2011. Upravo činjenica da je tužitelj izlazno okno kuhinjske nape primijetio tek 5 mjeseci nakon što je isto postavljeno (u tužbi navodi da je tuženica kuhinjsku napu postavila oko Božića 2022., dok je ista zapravo postavljena u srpnju 2022.) jasno potvrđuje da tužitelj predmetnu nekretninu u svojem vlasništvu ne koristi te da kuhinjska napa ne proizvodi buku i mirise koji bi na bilo koji način uznemiravali tužitelja u njegovu pravu uporabe i korištenja nekretnine kako to navodi u tužbi. Slijedom svega navedenog, tuženica predlaže sudu da odbaci tužbu tužitelja kao nedopuštenu, podredno da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan uz dosudu troškova u korist tuženice.
3. Tužitelj u podnesku od 15. lipnja 2023. navodi da se tužena se u odgovoru na tužbu poziva na članak 110. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na temelju kojeg se nitko ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). Tužitelj ističe da se u konkretnom slučaju ima primijeniti članak 110. stavak 4. ZV-a, a ne članak 110. stavak 1. ZV-a. Naime, u članku 110. stavku 4. ZV- a riječ je o tzv. neposrednim imisijama kod kojih je radnja upravljena izravno i neposredno na to da krute, plinovite ili tekuće supstance dospiju na susjedno zemljište te su neposredne imisije u svakom slučaju zabranjene. U članku 110. stavku 1. ZV -a riječ je pak o tzv. posrednim imisijama kod kojih je susjedovo zemljište slučajno ili djelovanjem prirodne sile izloženo smetnjama koje potječu od radnje na susjednom zemljištu. Posredne imisije dijele se na uobičajene koje su dopuštene i prekomjerne koje su nedopuštene. Dakle, posredne imisije su one koje na tuđu nekretninu dospiju bez izravnog utjecaja onog s čije nekretnine dolaze, to jest prirodnim silama ili slučajem. Budući da je tužena svojevoljno postavila napu na zid koji se nalazi na međi nekretnine tužitelja i tužene te njezinom voljom i radnjama mirisi i buka iz nape neposredno dolaze na nekretninu tužitelja to je u konkretnom slučaju riječ o neposrednim imisijama. U svakom slučaju tužitelj ističe da sukladno članku 110., stavku 4. ZV-a, kao vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti takve imisije, tim više što tužena za predmetno postupanje nema nikakav pravni temelj. Sukladno zakonu, tužitelj je ovlašten zahtijevati da opisano uznemiravanje prestane. Što se tiče sudske prakse na koju se poziva tužena, ista nije primjenjiva na konkretan slučaj, niti u činjeničnom, niti u pravnom smislu. Nadalje, tužena u odgovoru na tužbu navodi da se na konkretnoj nekretnini tužitelja ranije nalazio Autoservis „VEGO" Ivica CĆ, Turčin, [adresa], čiji je tužitelj bio vlasnik, a koji obrt je odjavljen 30.11.2011., da se u predmetnom objektu ne obavlja nikakva poslovna djelatnost, pa stoga tužitelj nije dokazao da ga tužena uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu predmetne nekretnine. Tužitelj ističe da je točno da je navedeni obrt, čiji je tužitelj bio vlasnik, odjavljen 30.11.2011., no poslovni prostor postoji i dalje te ga tužitelj svakodnevno koristi za vlastite potrebe. Osim tužitelja na predmetnu nekretninu često dolaze i roditelji tužitelja. Ističe da se zbog nape na nekretnini tužitelja čuje buka, odnosno da se čuje kako napa „puše“ te se znatno osjete razni mirisi. Navedena buka i mirisi posebice se osjete kada se otvore vrata radione, a što se učestalo čini u toplije dane te prilikom čišćenja iste. Vrata radione se nalaze u neposrednoj blizini predmetne nape te mirisi i buka direktno ulaze u prostor radione, a posebice se čuju, odnosno osjete kada tužitelj nešto radi/provodi vrijeme ispred same radione. Također, s nape izlazi i masnoća pa kada tužitelj u svom dvorištu parkira automobil isti je cijeli masan te ga svaki puta opetovano mora prati i čistiti. Osim buke i mirisa, tužitelj ističe da napa prelazi preko međe 5 centimetara, a dok se otvori tada se prošiti te prelazi među za još dodatnih 5 centimetara. Tužena prilikom postavljanja nape istu nije mogla postaviti bez da se prešlo među i ušlo na nekretninu tužitelja, a za što nije postojala dozvola tužitelja. Osim što je tužena svejedno postavila napu, prilikom postavljanja iste na nekretninu tužitelja popadala je žbuka sa zida kuće tužene. Ta žbuka je samo ostavljena na nekretnini tužitelja te ju je isti morao sam ukloniti, odnosno počistiti sa svoje nekretnine. Sve navedeno dovodi do toga da je tužitelj ometan u izvršavanju svojih ovlasti u pogledu predmetne nekretnine. Nastavno, tužena u odgovoru na tužbu ističe da je napa postavljena u srpnju 2022., a ne oko Božića 2022. kako to tvrdi tužitelj pa vezano uz navedeno ističe, među ostalim, da je tužitelju trebalo 5 mjeseci da primijeti da je predmetna napa postavljena. Tužitelj u potpunosti pobija navedenu tvrdnju te ističe da je napa sigurno postavljena tek oko Božića 2022. godine. Eventualni računi za kupnju predmetne nape nisu dokaz o postavljanju iste, već je potrebno predočiti račune majstora, odnosno izvođača koji su napu postavljali. S obzirom na to da tužitelj nije u posjedu takvog računa, već se isti nalazi u posjedu tužene, to tužitelj predlaže Naslovnom sudu da, u skladu s čl. 233. st. 1. ZPP-a, tuženu pozove da preda račun za postavljanje/ugradnju nape iz kojeg je vidljivo kada je predmetna napa postavljena.
4. Tuženica u podnesku od 16. kolovoza 2023. navodi da ostaje kod svih navoda iznijetih u odgovoru na tužbu, a naročito kod navoda da povremeni mirisi od kuhanja ne predstavljaju prekomjerne štete imisije koje bi u konkretnom slučaju bile nedopuštene dok je buka koju proizvodi kuhinjska napa znatno manjeg intenziteta od one koja dolazi od cestovnog prometa i drugih izvora buke iz okoline te se u vezi s tim poziva na sudsku praksu. U podnesku od dana 12.6.2023. tužitelj navodi da kuhinjska napa prelazi preko međe 5 centimetara, a dok se otvori tada se proširi te prelazi među za još dodatnih 5 centimetara, a koje navode tužitelj ničime ne potkrijepljuje. Ističe kako je njezin suprug kao raniji vlasnik ovdje predmetne nekretnine podni 15.06.1995. kao predlagatelj protiv tuženika kao protustranke prijedlog za uređenje međe između ovdje predmetnih nekretnina. U postupku koji se radi uređenja međe vodio kod Općinskog suda u Varaždinu pod brojem R1-345/95 dna 19.7.1995. održan je na licu mjesta očevid uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Vladimira Lukšić te je doneseno rješenje kojim se uređuje međa između nekretnine predlagatelja i to čk. br. 1014/26 (koja odgovara nekretnini čk. br. 2205 k. o. [katastarska općina]) te protustranke ovdje tužitelja čk. br.1014/295 (koja odgovara nekretnini čk. br. 2375 k. o. [katastarska općina]) tako da međašni pravac prolazi točkama A-B-C, označene u skici mjerničkog vještaka. Prema skici koju je vještak izradio služeći se skicom premjeravanja od 10.8.1973. koja je pohranjena u arhivi Općinskog zavoda za katastar i geodetske poslove vidljivo je da kuća koja se nalazi na nekretnini u vlasništvu tuženice udaljena od međe 33 cm. Stoga nisu točni navodi tužitelja da napa u bilo kojem dijelu prelazi preko međe. Tužitelj u podnesku od dana 12.06.2023. godine navodi da je napa sigurno postavljena oko Božića 2022. te poziva tuženicu da predoči račun majstora odnosno izvođača koji su napu postavljali. Tuženica ističe kako je kuhinjska napa montirala u srpnju 2022. te su montažu iste izvršili radnici Lesnine. U prilog svojih navoda tuženica dostavlja narudžbu za montažu broj 07/2022 u kojoj je navedeno da je dogovoreni termin montaže 20.07.2022. i zapisnik o montaži koji potvrđuje da je datum montaže 20.07.2022. Slijedom svega navedenog u ovom podnesku, razvidno je da tuženica ne uznemirava tužitelja u njegovom pravu vlasništva ni na koji način dok sam tužitelj u konkretnom slučaju nije dokazao a čak niti učinio vjerojatnim postojanje prekomjernih štetnih imisija a naročito da bi iste bile prekomjerne do te mjere da bi ga uznemiravale u njegovom pravu vlasništva.
5. Tužitelj u podnesku od 20. studenoga 2023. navodi da tužena ponavlja svoje tvrdnje kako povremeni mirisi od kuhanja ne predstavljaju prekomjerne štete imisije koje bi u konkretnom slučaju bile nedopuštene dok je buka koju proizvodi kuhinjska napa znatno manjeg intenziteta od one koja dolazi od cestovnog prometa i drugih izvora buke iz okoline te se u vezi s tim poziva na sudsku praksu koja za ovaj slučaj nije mjerodavna jer nije riječ oposrednim, već neposrednim štetnim imisijama, da se glede međe između dviju predmetnih susjednih nekretnina, tužena poziva na postupak uređenja međe iz 1995. godine, dok prešućuje da se vezano uz predmetne nekretnine vodio sudski postupak pred Općinskim sudom u Varaždinu te je 18.03.2010. bila potpisana sudska nagodba sa drugačijim uređenjem od onog iz 1995 na koje se poziva tužena, da je točkom III. Sudske nagodbe otac ovdje tužitelja priznao postojeće građevinsko stanje na stambenom objektu FĆ, strica ovdje tužitelja i (nažalost pokojnog) supruga ovdje tužene, a radi se upravo o predmetnoj kući u čiji zid je montirana sporna napa te su se stranke nagodile da među između susjednih nekretnina predstavlja sam zid kuće, što je potvrđeno i Geodetskim elaboratom za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama na kč. br. [katastarska čestica] (izrađen po GIM d.o.o.) 1. srpnja 2013., da se kao prilog tom elaboratu nalazi među ostalim, Izviješće o predočenju elaborata za upis objekta, potpisano od strane CĆ i CĆ FĆ, pokojnog supruga tužene, da se prilaže i poziv na predočenje elaborata, upućen ovdje tužitelju, zajedno sa kopijom katastarskog plana kao i Skica izmjere izrađena od strane GIM d.o.o. od 20.10.2009., što sve ukazuje na neistinite navode tužene kojim predmet ovog postupka očito nastoji usmjeriti u krivi smjer, udaljavajući se od merituma spora, da montirana napa stoga prelazi među između dviju predmetnih nekretnina, kako je u dosadašnjem tijeku postupka argumentirao tužitelj, da je možda napa montirana u unutarnjem prostoru kuhinje s datumom kako navodi tužena, međutim potpuno montiranje nape je trebalo završiti radovima u/na samom zidu kuće s vanjske strane, što je učinjeno oko C 2022. kako je i do sada tužitelj tvrdio, s obzirom da nema razloga lagati, a ti radovi su učinjeni smetanjem posjeda tužitelja s obzirom on nije dao suglasnost da se ti radovi izvode sa prostora njegove nekretnine, a na drugi način se zbog položaja nekretnina (što dokazuje i u spis priložena Skica izmjere od strane tužitelja od dana 20.10.2009.) takvi radovi nisu ni mogli izvesti, da su prema saznanjima tužitelja, radnici preskakali ogradu tužiteljeve nekretnine kako bi izvodili radove na zidu predmetne nekretnine tužiteljice u koju je montirana sporna napa, da neugodni mirisi iz nape nastaju kao posljedica prljavog ventilacijskog sistema u kojem je došlo do razvijanja bakterija i sloju masnoća i prljavštine kojima je ventilacijski sistem obložen, da su povišena temperatura i masnoće odlična podloga za razvijanje bakterija, te mogu uzrokovati razne infekcije i bolesti“ (nasumce odabran primjer/opis „reklame“ za uslugu za čišćenja ventilacije), da tužitelj nije dužan trpjeti sporne neugodne mirise, da otac tužitelja JĆ, trpi ozbiljne zdravstvene posljedice upravo povezane i sa neovlašteno i protupravno postavljenom napom koja odašilja neugodne neposredne imisije na nekretninu njegova sina, ovdje tužitelja, o čemu se prilaže dokumentacija.
6. Tuženica u podnesku od 8. siječnja 2024. navodi da tužitelj u podnesku od 17.11.2023. godine proširuje predmet raspravljanja na činjenice koje su posve irelevantne za ovaj spor, a sve očigledno uslijed izostanka činjenica i dokaza kojima bi potkrijepio podnesenu tužbu i tužbeni zahtjev postavljen u ovoj pravnoj stvari. U tom podnesku navodi da je 18.03.2010. sklopljena Sudska nagodba između oca tužitelja i pok. supruga tuženice iz koje proizlazi da su se stranke usuglasile da zid u koji je montirana sporna napa predstavlja među između predmetne dvije nekretnine, pozivajući se pritom na točku III. predmetne Sudske nagodbe. Ističe kako se predmetni postupak u kojem je sklopljena Sudska nagodba nije vodio radi uređenja međe već radi utvrđenja prava vlasništva pok. supruga tuženice, a što je jasno vidljivo iz točke I. predmetne Sudske nagodbe gdje je navedeno da stranke (između ostalog i otac tužitelja) suglasno utvrđuju ipriznaju da je pok. suprug tužene IĆ samovlasnik zemljišnoknjižne čestice katastarskog broja 1014/26, Lug od ukupno 784 m2, u naravi: kuća Lug od 80 m2, dvorište Lug od 500 m3 i livada Lug od 204 m2, upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] II. U točki III. Sudske nagodbe (na koju se poziva tužitelj) navedeno je da se pok. suprug tužene obvezuje u roku od 60 dana odmaknuti postojeću ogradu s betonskim parapetom koja odjeljuje zemljišnoknjižnu česticu katastarskog broja 1014/26 od zemljišnoknjižne čestice katastarskog broja 1014/295 i to 26 centimetara prema jugu i u dužni od 25,03 cm od sjevernog ruba kuće pok. suprug tužene prema ulici Augusta Šenoe dok otac tužitelja JĆ priznaje postojeće građevinsko stanje na stambenom objektu pok. supruga tužene.Posve je nejasno iz čega tužitelj crpi zaključak da je predmetnom točkom III. Sudske nagodbe uređena međa između predmetne dvije nekretnine odnosno da je međa uređena na način da upravo sporni zid predstavlja među između predmetnih nekretnina. Pok. suprug tužene je postupio prema sklopljenoj Sudskoj nagodbi te je pomaknuo ogradu 26 cm prema jugu i u dužini od 25,03 cm od sjevernog ruba kuće te je postojeće stanje predmetne ograde takvo da se ograda ne nalazi u ravnini sa zidom kuće već su ograda i betonski parapet pomaknuti najmanje 10 cm od ruba zida prema nekretnini tužitelja, a što je jasno vidljivo iz fotografija koje tužena dostavlja u prilogu ovog podneska. Pa čak kada bi se i uzelo u obzir navodi tužitelja da je predmetnom Sudskom nagodbom uređena međa (što tužena osporava), tada zid kuće nikako ne predstavlja među između predmetne dvije nekretnine već se međa nalazi u ravnici sa postavljenom ogradom a to je 10 cm od ruba zida prema nekretnini tužitelja. Tužitelj u prilog svojih navoda glede međe dostavlja dijelove odnosno pojedine stranice Geodetskog elaborata za evidentiranja, brisanje ili promjenu podataka o zgradama i drugim građevinama na čk. br. 1014/26 (izrađen od GIM d.o.o.) od 1.7.2013. te Izvješće o predočenju elaborata za upis objekata koji čini prilog predmetnom Geodetskom elaboratu. Tužena u prilogu ovog podneska dostavlja cijeli Geodetski elaborat od 1.7.20213. iz kojeg je vidljivo da susjedni međaši nisu pozvani na izmjeru jer međe nisu predmet ovog elaborata i ne mijenjaju se, na stranici 18. nalazi se Izvješće o predočenju elaborata na kojem se nalazi potpis tužitelja, a kojim potpisom tužitelj potvrđuje i tehničko izvješće u kojem je navedeno da međe nisu predmet elaborata i ne mijenjaju se, na stranici 26. nalazi se rješenje o izvedenom stanju od 01.02.2013. godine koje je izvršno s danom 15.2.2013., a u obrazloženju kojeg rješenja je navedeno da predmetne zgrade nisu izgrađene na međi i da nemaju istak koji prelazi na drugu česticu. Iz navedenog je jasno vidljivo da tužitelj nije dostavio cjeloviti Geodetski elaborate budući da isti ni na koji način ne potvrđuje njegove navode iz podneska od 17.11.2023. Osporava navode tužitelja iz podneska od 17.11.2023. da je kuhinjska napa montirana oko Božića 2022. Te u vezi s tim dostavlja fotografije s Google maps-a snimljene u kolovozu 2022. godine na kojima je jasno vidljivo vanjsko okno kuhinjske nape na spornom zidu nalazećem na obiteljskoj kući tužene. Ukoliko je tužitelj smatrao da predmetni zid u koji je montirano vanjsko okno kuhinjske nape predstavlja među između predmetnih nekretnina te da predmetna napa prelazi preko međe na nekretninu tužitelja za oko pet centimetara, tada je isti mogao pokrenuti postupak radi smetanja posjeda. Prema odredbi članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja. Kako je kuhinjska napa (uključujući vanjsko okno) montirana u srpnju 2022. godine, to je tužitelju protekom roka od 30 dana prestalo pravo na zaštitu posjeda te je isti u svakom slučaju pristao na sadašnje posjedovno stanje, pa su svi navodi o montiranju nape preko međe u cijelosti bespredmetni. Tužitelj u podnesku navodi da nije dužan trpjeti neugodne mirise, pozivajući se pritom na primjer/opis reklame za uslugu čišćenja ventilacije u kojoj se navodi: „Neugodni mirisi iz nape nastaju kao posljedica ventilacijskog sistema u kojem je došlo do razvijanja bakterija i sloju masnoća i prljavštine kojima je ventilacijski sistem obložen. Povišena temperatura i masnoće odlična su podloga za razvijanje bakterija te mogu uzrokovati razne infekcije i bolesti“, da otac tužitelja, JĆ trpi ozbiljne zdravstvene posljedice upravo povezane i sa neovlašteno i protupravno postavljenom napom koja odašilja neugodne neposredne imisije na nekretninu njegova sina, o čemu se prilaže dokumentacija. Nisu točni navodi tužitelja da je zbog kuhinjske nape i neodržavanja ventilacijskog sistema došlo je do razvijanja bakterija koje mogu uzrokovati razne infekcije i bolesti. Tužena redovito provodi čišćenje svoje nape, a uostalom u tako kratkom vremenu od montiranja nape nije niti moglo doći do bilo kakvog razvijanja bakterija u ventilacijskom sustavu. Predmetni oglas koji tužitelj dostavlja u prilog svojih navoda odnosi se na čišćenje napa i ventilacijskih sustava u ugostiteljskim objektima, gdje postoji zakonska obveza čišćenja najmanje jednom godišnje. Stoga se takva reklama i predmetni navodi o razvijanju bakterija ne mogu primijeniti na kuhinjsku napu koju tužena povremeno koristi u svojem kućnom domaćinstvu, a tužitelj uostalom ničime ne dokazuje da iz predmetne nape dolaze bilo kakvi neugodni mirisi, a naročito da bi isti bili posljedica neodržavanja nape te razvoja bakterija u ventilacijskog sustava. Također, naročito nisu točni navodi da je postavljena kuhinjska napa prouzročila ozbiljne zdravstvene probleme oca tužitelja. U prvom redu, otac tužitelja ne živi na nekretnini koja graniči sa nekretninom u vlasništvu tužene već živi u obiteljskoj kući na čk. br. 2206 k. o. [katastarska općina] koja je od obiteljske kuće tužene udaljena više od 80 metara. Iz dostavljene medicinske dokumentacije, otpusnog pisma od 13.10.2023. kao glavna dijagnoza navedeno je R55-sinkopa i kolaps te je vidljivo da otac tužitelja već od ranije ima razne zdravstvene tegobe te uzima terapiju. Niti jedan dio predmetnog otpusnog pisma ne potvrđuje navode tužitelja da je zdravstveno stanje narušeno ili ugroženo zbog montiranja kuhinjske nape od strane tuženice, a naročito nije životno logično da bi povremeni mirisi koji dopiru iz kuhinjske nape udaljene više od 80 metara mogli prouzročiti bilo kakve zdravstvene tegobe jer bi tada i tužena i njezina obitelj koji žive u predmetnoj nekretnini gdje se nalazi kuhinjska napa imali zdravstvene probleme, što nije slučaj. Slijedom svega navedenog u ovom podnesku, razvidno je da tuženica ne uznemirava tužitelja u njegovom pravu vlasništva ni na koji način dok sam tužitelj u konkretnom slučaju nije dokazao, a čak niti učinio vjerojatnim postojanje prekomjernih štetnih imisija, a naročito da bi iste bile prekomjerne do te mjere da bi ga uznemiravale u njegovom pravu vlasništva. Također tužitelj nije ničime dokazao da sporna kuhinjska napa prelazi samu granicu međe između nekretnina i da je postavljena oko Božića 2022., jer iz dostavljenih fotografija proizlazi da kuhinjska napa ne prelazi među, a također i da je postavljenja u srpnju 2022. godine, kako je tužena i navela ranije.
7. U dokaznom je postupku pročitana je i razgledana dokumentacija u spisu predmeta: izvodi iz zemljišnih knjiga za nekretnine stranaka (na stranicama 5-6 spisa), izvod iz katastarskog plana (na stranici 9 spisa), razgledane su fotografije (na stranicama 7-8 spisa), pročitani su izvodi iz katastarskog plana (na stranici 18 spisa), izvadak iz obrtnog registra (na stranici 20 spisa), razgledane su fotografije (na stranicama 19 i 24-32 spisa), pročitana je dokumentacija u vezi s uređenjem međe (na stranicama 38-41 spisa), narudžba (na stranici 42 spisa, zapisnik pod brojem 19 P.1023/02-64 (na stranicama 46-49 spisa), geodetski elaborat i skica izmjere (na stranicama 50-52 spisa), izvješće o utvrđivanju međa i novih granica te o novim razgraničenjima (na stranicama 53-54), izvješće o predočenju elaborata (na stranicama 55-56 spisa), rješenje ovoga suda poslovni broj P.1023/02 -55 (na stranicama 57-58 spisa), poziv na predočenje elaborata (na stranicama 59 spisa), kopija katastarskog plana (na stranici 60 spisa), razlozi čišćenja ventilacije (na stranici 62 spisa), otpusno pismo (na stranicama 63-65 spisa), razgledane su fotografije (na stranicama 71-73 spisa), pročitani su geodetski elaborat (na stranicama 74-86 spisa), izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima te izvješće o zgradama i drugim građevinama (na stranicama 87-88 spisa), izvješće o terenskom uviđaju (na stranici 89 spisa), tehničko izvješće (na stranici 90 spisa), izvješće o predočenju elaborata (na stranici 91 spisa), skica geodetske osnove i prijavni list za zemljišnu knjigu (na stranicama 92-98 spisa), rješenje o izvedenom stanju (na stranicama 99-102 spisa), preklop izmjerenog stanja i katastarskog plana s prikazom identičnih točaka i skica izmjera (na stranicama 103-104 spisa), izvod iz katastarskog plana (na stranicama 105 spisa), izvod iz popisa katastarskih čestica (na stranici 106), izvadak iz zemljišne knjige (na stranici 107 spisa), rješenje Državne geodetske uprave (na stranicama 108-110 spisa), razgledane su fotografije (na stranicama 111-115 spisa) i fotografija (na stranici 119 spisa), provedeno je vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji za graditeljstvo i procjenu nekretnina Martini Cesar Kelemen, pročitani su nalaz i mišljenje vještakinje Martine Cesar Kelemen (na stranicama 146-175 spisa), zapisnik iz spisa predmeta ovog suda P.1023/02-9 (na stranicama 185-189 spisa), zapisnik ovog suda sastavljen u izvanparničnom predmetu poslovni broj R1.345/95 -3 (na stranicama 200-201 spisa),saslušani su svjedoci LĆ, JĆ, RĆ, GĆ VĆ, saslušana je vještakinja Martina Cesar Kelemen te su saslušane i stranke u svrhu dokazivanja.
8. Tužitelj je po provedenom vještačenju tijekom glavne rasprave u podnesku od 29. siječnja 2025. postavio tužbeni zahtjev usklađen sa nalazom vještakinje te je sud o tom njegovom konačno postavljenom tužbenom zahtjevu odlučivao. Tuženica u podnesku od navodi da je time tužba preinačena te se tome protivi budući da se tužba može preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Neosnovano se tuženica protivi preinaci tužbe budući da prema čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Tužitelj tek nakon što je provedeno vještačenje, na temelju nalaza i mišljenja vještakinje mogao postaviti svoj konačni tužbeni zahtjev, budući da se u Nalazu vještaka navode sastavni dijelovi kuhinjske nape i njihov položaj, da mirisi nastali radom nape i zvuk rada nape dolaze iz otvora postavljenog na zidu kuće tuženice koji graniči s nekretninom tužitelja te da je to moguće spriječiti promjenom položaja otvora nape, postavljanjem otvora na krov ili korištenjem nape kao filtracijske nape bez ispusta izvan objekta. Dakle u uvom slučaju je tužba preinačena u fazi glavne rasprave bez krivnje tužitelja, pa se tuženica takvoj preinaci ne može protiviti. Stoga je sud rješenjem sadržanim u ovoj odluci dopustio preinaku tužbe.
9. Među strankama nije sporno :
- da je tuženik vlasnik 1/1 nekretnine upisane kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi poslovni objekt 148 m2 i dvorište 755 m2, ukupne površine 903 m2,
- da je tuženica je vlasnica 1/1 nekretnine upisane kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća kbr. 59 ĐĆ površine 146 m2, pomoćna zgrada ĐĆ površine 43 m2, pomoćna zgrada ĐĆ površine 18 m2 i dvorište ĐĆ površine 577 m2, ukupne površine 784 m2.
- da je tuženica na sjevernoj strani zida svoje kuće koji graniči s nekretninom tužitelja postavila kuhinjsku napu, odnosno vanjski dio otvora za istu,
- da se na nekretninini tužitelja nalazi poslovni objekt u kojem se više ne obavlja poslovna djelatnost te da je otvor kuhinjske nape postavljen na dijelu zida kuće tuženice koji je u neposrednoj blizini poslovnog objekta tužitelja,
10. Sporno je da li vanjskog dijela otvara za kuhinjsku napu postavljenu od strane tuženice dopiru neugodni mirisi i buka, kojima se uznemirava tužitelja u vršenju sadržaja njegova prava vlasništva, u uporabi i korištenju svoje nekretnine,
11. Nakon pomne analize provedenih dokaza, svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
12. Prema čl. 110. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 ) nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). Prema st. 2. tog članka vlasnici nekretnine koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije. Prema st. 3. tog članka kad prekomjerne posredne imisije potječu od djelatnosti za koju postoji dopuštenje nadležne vlasti, vlasnici nekretnine koja im je izložena nemaju pravo dok to dopuštenje traje zahtijevati propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašteni zahtijevati naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i poduzimanje prikladnih mjera da se ubuduće spriječe prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete, ili da se smanje. Prema st. 4. tog članka vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta, a prema st. 5. vlasnik čijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tuđe nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio dužan trpjeti, ovlašten je zahtijevati da se odrede i provedu svrhovite mjere radi njihova sprječavanja.
13. Prema čl.167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže, a kad je uznemiravanjem prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.
14. U konkretnom slučaju štetne imisije bi prema tužbenom zahtjevu tužitelja predstavljali neugodni mirisi i buka koja dopire iz otvora kuhinjske nape postavljene na zidu tuženice koji graniči s nekretninom tužitelja na nekretninu tužitelja. Prema citiranim propisima imisije su dakle fizičke smetnje koje dolaze s jedne nekretnine i ometaju služenje ili korištenje drugom nekretninom, kao što su dim, neugodni mirisi, buka, otpadne vode i slično. Granica preko koje se ne moraju trpjeti štetni utjecaji određuju se po nekoliko kriterija, pri čemu je osnovni način odašiljanja samih štetnih imisija. Po načinu odašiljanja imisije se dijele na neposredne, koje su u pravilu zabranjene, a dopuštene su jedino ako postoji pravni temelj za takvo ponašanje u smislu odredbe članka 110. stavka 4. ZV. Posredne imisije su pak one koje na tuđu nekretninu dospiju bez izravnog utjecaja onoga s čije nekretnine dolaze, dakle prirodnim silama ili slučajem. O dopuštenosti posrednih imisija valja procjenjivati po kriterijima prekomjernosti, štete koju prouzrokuju ili posebnih ciljeva. S obzirom na to da tužitelj u tužbi tvrdi da je tuženica imisije, odnosno prodor neugodnih mirisa i buke uzrokovala postavljanjem otvora kuhinjske nape na sjeverni zid svoje kuće koji graniči s nekretninom tužitelja, sud zaključuje da je za rješavanje ovog spora mjerodavna odredba st. 4. citiranog propisa prema kojoj vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta, a i da prema st. 5. traži da se odrede i provedu svrhovite mjere radi sprječavanja takvog uznemiravanja.
15. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio:
- čitanjem i razgledavanjem dokumentacije priložene uz tužbu i podneske tužitelja da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi poslovni objekt 148 m2 i dvorište 755 m2, ukupne površine 903 m2, a tuženica je vlasnica 1/1 nekretnine upisane kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća kbr. 59 ĐĆ površine 146 m2, pomoćna zgrada ĐĆ površine 43 m2, pomoćna zgrada ĐĆ površine 18 m2 i dvorište ĐĆ površine 577 m2, ukupne površine 784 m2, da je na sjevernoj strani zida kuće tuženice postavljen otvor kuhinjske nape, da se u poslovnom objektu tužitelja ispred kojeg je natkrivena razni strojevi i uređaji te da se taj poslovni objekt nalazi u neposrednoj blizini sjevernog zida kuće tuženice na kojem je postavljen sporni otvor kuhinjske nape
- razgledavanjem fotografija koje je na ročištu održanom 9. rujna 2025. u spis predmeta predala punomoćnica tužitelja, a koje je sud uzeo u obzir iako su predane tijekom glavne rasprave, jer je tužitelj uvidom u podatke svog mobilnog uređaja dokazao da ih je snimio 7. rujna 2025., dakle dva dana prije održavanja ročišta za glavnu raspravu, a na osnovu njih može utvrditi relevantne činjenice o utjecaju otvora kuhinjske nape na stanje zida na kojem se nalazi otvor kuhinjske nape, da se na zidu nalaze masne mrlje,
- čitanjem dokumentacije priložene uz podnesak tuženice od 16. kolovoza 2023. da da je prema Rješenju o uređenju međe i priloženoj skici geodetskog vještaka iz predmeta vođenog kod ovog suda pod poslovnim brojem R1-345/95 razvidno da je kuća tuženice unutar njezine čestice odmaknuta od od linije međe označene slovima A-B-C za 32,70 cm,
- čitanjem dokumentacije priložene uz podnesak tužitelja od 20. studenoga 2023., Sudska nagodba sklopljena pred Općinskim sudom u Varaždinu 18.3.2010. u predmetu poslovni broj, Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama na kč. br. [katastarska čestica] (izrađen po GIM d.o.o.) 1. srpnja 2013., zajedno s potpisanim Izviješćem o predočenju elaborata za upis objekta, poziv na predočenje elaborata, upućen ovdje tužitelju, zajedno sa kopijom katastarskog plana, Skica izmjere izrađena od strane GIM d.o.o. od 20.10.2009. da je točkom III. Sudske nagodbe otac tužitelja JĆ priznao postojeće građevinsko stanje na stambenom objektu FĆ, strica tužitelja i pokojnog supruga tužene, da su se stranke nagodile da među između susjednih nekretnina predstavlja zid predmetne kuće na koji je montirana sporna napa te da je otac tužitelja JĆ iz hitne kirurške ambulante zaprimljen na Odjelu neurologije Opće bolnice Varaždinte gdjemu je postavljena dijagnoza sinkope i kolapsa.
- čitanjem dokumentacije, Geodetski elaborat za evidentiranja, brisanje ili promjenu podataka o zgradama i drugim građevinama na čk. br. 1014/26 od 01.07.2013. godine (Prilog 4) i razgledavanjem fotografija i skica dostavljene uz podnesak tuženice od 8. siječnja 2024. da se na stranici 17. Geodetskog elaborata nalazi se Tehničko izvješće u kojem je navedeno da susjedni međaši nisu pozvani na izmjeru jer međe nisu predmet ovog elaborata i ne mijenjaju se, da se na stranici 18. nalazi se Izvješće o predočenju elaborata na kojem se nalazi potpis tužitelja, a kojim potpisom tužitelj potvrđuje i tehničko izvješće u kojem je navedeno da međe nisu predmet elaborata i ne mijenjaju se, da se na stranici 26. nalazi se rješenje o izvedenom stanju od 1.2.2013. koje je izvršno s danom 15.2.2013., a u obrazloženju kojeg rješenja je navedeno da predmetne zgrade nisu izgrađene na međi i da nemaju istak koji prelazi na drugu česticu.
- provedenim očevidom na licu mjesta sud je utvrdio da se mjesto prijepora nalazi na nekretnini tuženice upisanoj kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća kbr. 59 ĐĆ, koja se nalazi neposredno do nekretnine tužitelja upisane kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi poslovni objekt i dvorište, da se otvor kuhinjske nape nalazi na zidu kuće tuženice na visini od 2,03 m od razine asfaltiranog dijela dvorišta, da se nakon što je tuženica uključila kuhinjsku napu kroz otvor nape postavljen na zidu kuće tuženice čuje uobičajeni zvuk rada kuhinjske nape te da kroz otvor dolaze mirisi kuhanja iz kuhinje tuženice koji se šire po dvorištu na nekretnini tužitelja.
- na temelju Nalaza i miljenja vještakinje Martine Cesar Kelemen sud je utvrdio da tuženica za hvatanje i odsis onečišćenog zraka iz svoje kuhinje koristi uređaj, napu Faber Inka Smart HCS LED X A52 (390m3/h), da je otvor za napu izveden na sjevernom zidu na udaljenosti od 10,05 m od sjeverozapadnog ugla izgrađene kuće na nekretnini tuženice koji graniči s nekretninom tužitelja na kojem se u neposrednoj blizini nalazi poslovni objekt tužitelja kao što je razvidno iz fotografija sadržanih u Nalazu, da je visina postavljenog otvora za napu 2,03 m od asfaltirane površine nekretnine tužitelja, veličina otvora je 125 mm, dok je vanjska rozeta veličine 19x19 cm, da prema čl. 62. VII. ID PPUO Gornji Kneginec – pročišćeni tekst za Odbor ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevine na zidu orijentiranom prema toj međi ne mogu imati predviđene otvore, otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 120 cm x 60 cm, s parapetom najmanje visine 1,20 m mjereno od kote gotovog poda prostorije, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm, na osnovu čega vještakinja zaključuje da je otvor za napu postavljen sukladno prostornom planu općine Kneginec, da je otvor za napu postavljen sukladno pravilima struke no nije završno obrađen (potrebno je porezati pur pjenu, obraditi otvor završnim materijalom – žbukom i završno obojati), da se radi o napi Faber Inka Smart HCS LED X A52 (390m3/h) koja se prema opisu i tehničkim specifikacijama svrstava u nape koje se mogu koristiti kao filtracijske nape bez ispusta izvan objekta, pa se stoga kao jedno od alternativnih rješenja nudi rješenje korištenja nape kao filtracijske nape, a kao drugo alternativno rješenje vanjski ispust nape može se izvesti kao krovni, time da se instalacija odnosno ventilacijski kanal vodi kroz objekt prema krovu objekta tuženice. Razgledavanjem fotografija sadržanih u Nalazu sud je utvrdio da se na zidu kuće ispod otvora kuhinjske nape nalaze mrlje žućkaste boje.
16. Vještakinja se o primjedbama stranaka očitovala u podnesku od od 1. ožujka 2025. U tom podnesku navodi da vezano uz podnesak tužitelja, posebno dio u kojem isti navodi d se ne slaže s njezinim vještakinje da je otvor za napu postavljen sukladno Prostornom planu općine Kneginec i da u konkretnom slučaju treba primijeniti cjeloviti sadržaj odredaba članka 62., ali i članka 63. VII. 1D PPUO Gornji Kneginec, ostaje u cijelosti kod izrađenog Nalaza i mišljenja te da se ne može složiti sa tužiteljevim tumačenjem čl. 62. stavka 5. PPUG Općine Gornji Kneginec, jer se po njoj otvor nape odnosi na stavak 2. točku 5 u kojoj se navodi da se otvorima u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm. Što se tiče navedenog čl. 63 koji navodi da je ukoliko je zid lociran na međi prema susjednoj čestici treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno treba zadovoljiti posebne uvjete zaštite od prijenosa požara na okolne građevine i druge objekte s kojim se apsolutno slažem, no pojašnjava da se o istome nije konkretno očitovala u Nalazu i mišljenju obzirom da isto nije bilo niti postavljeno kao zadatak vještačenja, a čak i da je bilo postavljeno kao zadatak vještačenja na isto ne bi bila u mogućnosti odgovoriti obzirom je moja struka građevinarstvo, a ne zaštita od požara. Vezano uz podnesak tuženice ostaje u cijelosti kod izrađenog nalaz i mišljenja
17. Vještakinja je tijekom saslušanja na sudu dodatno obrazložila svoj nalaz. Navela je da je da je u času kad se provodio očevid napa bila uključena na zahtjev suda te se iz otvora osjetio miris od kuhanja neke hrane, da je filtracijska napa ona napa koja nema ispust van iz objekta nego ima filter te isti apsorbira sve ispuhe koji bi inače išli kroz otvore van iz objekta, da se prema karakteristikama nape koja je bila viđena na licu mjesta po opisu i tehničkim specifikacijama ista svrstava u nape koje se mogu koristiti kao filtracijske nape bez ispusta izvan objekta, mišljenja je da ne bi trebalo nikakve dodatne preinake raditi na navedenoj napi no detalje o tome bi mogli reći radnici koji se bave postavljanjem tih napa, jer je to ipak više elektrostruke te da je mišljenja s obzirom na položaje krova i položaje dimnjaka na krovu koji se nalazi u blizini mjesta gdje bi bio ispust nape kada bi se on izveo kao ispust na krovu, da je isti moguće izvesti s postojećom napom, da je po prostornom planu Općine Kneginec koji je uzet prilikom nalaza i mišljenja dozvoljeno imanje ventilacijskog otvora na zidu građevine koji je ujedno i međa između dvije nekretnine, da ne može odgovoriti da li se zid na kojem je postavljen ventilacijski otvor nape na međi ili nije, jer se u trenutku očevida nije određivala međa, , da je bilo nužno pristupiti na nekretninu tužitelja da bi se postavio vanjski dio odnosno okno-rešetka nape, da nije moguće završno obraditi otvor oko plastične rešetke bez pristupa na nekretninu, da se ne može u ovom času očitovati o tome koliko bi iznosila cijena izrade alternativnog rješenja na način da se provede provodna cijev na krov objekta tužene, a na pitanje da li je u konkretnom slučaju riječ o ventilacijskom otvoru ili ispustu, odgovarila je da u prostornom planu nema posebne definicije za ispust odnosno za ventilacijski otvor, pa se može iščitati da se misli na otvore dimenzije do 20 cm, a u ovom slučaju je otvor 19 cm.
18. Sud je nakon pomne analize Nalaza vještakinje, koja je u svom nalazu odgovorila na sve postavljene joj zadatke, to detaljno obrazložila u Nalazu te dodatno u dopuni nalaza i tijekom saslušanja na sudu, prihvatio kao stručan i objektivan te kao mjerodavan za rješavanje ovog spora.
19. Sud je odlučne činjenice utvrdio i na temelju iskaza svjedoka i stranaka:
- svjedokinja LĆ u svom iskazu u bitnome navodi da je početkom 2022. godine primijetila kako je tužena EĆ postavila kuhinjsku napu na zidu svoje kuće, da im to strašno smeta, jer iz nje dolaze neugodni mirisi i čuje se prevelika buka, da živi u kući s tužiteljem pa i ona ima problem zbog toga što je postavljena ta napa, a još više moj suprug koji je bolestan, imao je infarkt, neugodni mirisi mu strašno smetaju i zbog toga se stalno uzrujava što škodi njegovom zdravlju, da se tužitelj stalno žali na nju kako zbog buke, tako i zbog neugodnih mirisa kad dođe u poslovni prostor i otvori vrata pa neugodni mirisi uđu i ostanu u prostoru, da su uočili i tragove masnoće koji se nakuplja od te nape i po prozorima, da sa suprugom dolazi u radionicu u vlasništvu tužitelja često, a neugodni mirisi i prekomjerna buka najviše dolaze upravo u tu radionicu, da su parceli dva objekta stambeni objekt i radionica, a radionica je najbliža međi s nekretninom tuženice, da se u radionici u koju se iz kuće dolazi pločnikom trenutno ne obavlja djelatnost, ali tužitelj, ona i njezin suprug redovito dolaze u nju svakoga dana, da je da je udaljenost od kuće u kojoj stanuje do mjesta gdje se nalazi vanjsko okno kuhinjske nape oko 60-70 metara, a radiona je od tog okna udaljena oko 4-5 metara, te da u slučaju da je otvor nape postavljen na krovu to nikome ne bi smetalo.
- svjedok JĆ u svom iskazu u bitnome navodi da je tužitelju dao gornji dio parcele da si napravi radionu, da su tuženici kad je počela postavljati otvor kuhinjske nape na zidu svoje kuće poslali opomenu da to ne čini, jer ga je postavila na mjestu odakle direktno na naša vrata dolaze neugodni mirisi, da je ona ipak tu napu ugradila na način da se otvor nalazi na zidu njezine kuće zbog čega imaju velikih problema, jer stalno nešto smrdi i fućka, ovisno o tome što se kuha, da ima zdravstvenih tegoba, srčani je bolesnik, a otkada je ta napa postavljena to loše utječe na moje zdravlje i zbog toga su se pojavili neurološki problemi zbog kojih sam završio u bolnici i još sad trpi štetne posljedice, da zbog se zbog navedene nape nakuplja masnoća, što su prvo primijetili na autu koji je parkiran bočno uz zid na kojoj se nalazi napa, tragovi masnoće se vide i na zidu, a pojavile su se i gljivice, da mu se tužitelj gotovo svakodnevno žali zbog te nape, da sa suprugom svaki dan dolazi do radionice i u nju, da bi bilo bolje da je otvor nape postavljen na krovu kuće tuženice, jer bi mirisi odlazili u zrak i to nikome ne bi smetalo.
- svjedokinja RĆ u svom iskazu u bitnome navodi da je predmetna kuhinjska napa postavljena prilikom renoviranja kuhinje u prvoj polovici srpnja 2022. godine na jedinom vanjskom zidu na visini od 205 cm s unutarnje strane, a koristi se prilikom kuhanja i to uglavnom zimi kad se ne otvaraju prozori i vrata, da iz nje izlazi para kad se kuha za koju smatra da nije neugodna mirisa, odnosno da je to je miris od kuhanja koji po njezinom mišljenju nije neugodan, a masnoća uopće ne izlazi, jer postoji metalni filter za zadržavanje masnoće, da narušeno zdravlje tužiteljevog oca nema nikakve veze s tom napom, zdravlje mu je narušeno puno prije nego je napa postavljena, da je napu montirala Lesnina, a koristi ju ona, jer mama ne kuha, da tužitelj svakodnevno dolazi na dio nekretnine prema kojoj je usmjeren otvor nape zbog preuzimanja pošte, kosi travu i šeće se, ali se rijetko duže zadržava, da ne postoji mogućnost da se otvor te kuhinjske nape postavi na drugo mjesto, jer je to jedini vanjski zid uz koji je smještena kuhinja, da tužitelj auto parkira kod svojih roditelja na susjednoj parceli udaljenoj oko 60 metara, da je u lošim odnosima s tužiteljem s kojim uopće ne razgovara, ali iako ne komunicira s njim može vidjeti kud se on kreće, jer je između njihovih nekretnina žičana ograda, da se osobno uvjerila da na napi nema masnoće, a ne može reći da li se masnoće nalaze na nekretnini tužitelja, jer bi morala doći na tu nekretninu kako bi to vidjela, da nije bila osobno uključena u postavljanje nape, jer je bila na poslu, a radni nalog glasi na njezinu ime, budući je ona kupila kuhinju i tu napu u Lesnini i to platila svojom bankovnom karticom.
- svjedokinja TĆ u svom iskazu u bitnome navodi da kao susjeda stranaka o predmetnoj napi zna da je jednom prilikom dok je tužitelj bio na svom dvorištu neka osoba došla na njezino dvorište i odatle pitala tužitelja da li se može postaviti otvor kuhinjske nape na zidu tužene na što je on odgovorio da se s tim ne slaže, da je osoba koju spominje u iskazu tražila dozvolu za postavljanje nape, a misli da se time htjela dobiti dozvola da se dođe na dvorište tužitelja kako bi se to izvelo, da je napa postavljena u lipnju ili srpnju 2022., da ona ne osjeća mirise niti čuje buku iz te nape, da tužitelj svoj auto parkira uz svoju kuću, ali ne na spornoj nekretnini po kojoj se šeće i ne zadržava se dulje, da je u dobrim odnosima sa s kćeri tužene EĆ, prijateljice su, a s tužiteljem je u lošim odnosima, da sa svoje nekretnine vidi poslovni prostor tužitelja, a i nekretninu tužene, ali napu ne vidi te da nije vidjela kad je napa postavljena i na koji način.
- svjedok VĆ u svom iskazu u bitnome navodi da živi u zajedničkom domaćinstvu s tuženicom u kući na čijem sjevernom zidu je postavljena sporna kuhinjska napa koju su postavljena od strane majstora koji su montirali kuhinju, sa napu koriste prilikom kuhanja objeda, ali ne često jer kuhaju i vani, da napa postavljena u mjesecu kolovozu 2022., a obično je koristi njegova majka RĆ, da je od kuće tužitelja u kojoj on živi udaljena više od 50 metara, a u njezinoj neposrednoj blizini se nalazi objekt tužitelja koji je on koristio prije 15 godina kao autoservis, a nakon što je autoservis prestao poslovati tamo više nitko ne boravi, da tužitelj dolazi u taj objekt kad kosi travu i kad provjerava poštu, ali ga ne viđa često da to čini, da je udaljenost od nape do ulaza u bivšu radionicu oko 10 metara, da nije svaki dan u kući tuženice jer često prespava i kod svoje cure, a na nekretninu tužitelja ne dolazi, da nije bio prisutan kad se postavljala napa pa ne zna na koji način je postavljana te da li su radnici prilikom postavljanja dolazili na nekretninu tužitelja.
- tužitelj u svom iskazu navodi da je prigovorio tuženici kad je primijetio da je postavila kuhinjsku napu na sjevernom dijelu njezine kuće koji se nalazi na međi sa njegovom nekretninom i poslao joj pisanu opomenu kojom je zatražio da se napa ukloni, ali je ona to ignorirala i nije ju uklonila, da je primijetio da je napa postavljena kad sam jednom prilikom vidio neku paru kako se širi dvorištem prema njegovom autu koji je parkiran tik uz zid pa je prvo pomislio da je požar i uplašio se, a onda je vidio da je ta para vrući zrak koji izlazi iz postavljene kuhinjske nape, od čega su nastale mrlje na vjetrobranskom staklu, krovu i haubi auta, da su se jednom prilikom dok je čistio mrlje na staklu auta strgali brisači auta jer je staklo morao trljat i arfom kako bi se mrlja skinula, a teško su se skidale čak i uz pomoć sredstva odmašćivanje pećnice, da je kuhinjska napa od njegove radionice na kojoj su prozirne ploče i vruće je u njoj udaljena 2 metra, a zbog nje ne može otvarati vrata da se radiona prozrači i rashladi jer dolaze neugodni mirisi i para, da se zbog nape, odnosno tih para koje od nje dolaze, ispod nadstrešnice radionice se sakupljaju muhe i drugi insekti, da se zbog toga zdravstveno stanje njegovog oca koje je inače loše jer je srčani bolesnik dodatno pogoršalo, jednom prilikom se onesvijestio pa je po njega došla hitna pomoć što je razvidno iz njegove medicinske dokumentacije koja je predana u spis predmeta, a napa loše utječe i na njegovo zdravstveno stanje, alergičan je na jod, a dok se kuha, koristi se jodirana sol što kod njega izaziva alergijske reakcije u vidu suzenja očiju i svrbeža kože, da je u nedjelju, 7. rujna 2025. primijetio mrlje na zidu na kojem se nalazi navedena kuhinjska napa što je fotografirao tog dana ujutro u 7:40 sati putem svog mobitela, a fotografije zida su predane danas u spis predmeta, da se uvidom u njegov mobitel može utvrditi kad su te fotografije snimljene, da su mirisi koji dolaze iz nape jako neugodni, posebno kad se pirja luk ili kuha gulaš, da se čuje se i velika buka dok napa radi i osjeti se snažno strujanje zraka, da se mrlje od para koje dolaze iz nape nalaze i u kutu nadstrešnice radionice i mora ih svakodnevno čistiti, a na podu se redovito nalazi izmet insekata jer u prostoru radionice se sabija miris hrane, da nije vidio radnike kako preskaču preko njegove ograde, ali je zaključio da su to učinili jer je rupa na zidu 12,5 cm, a okno nape je 19 cm, a takve radove ne bi mogli izvesti bez da dolaze na njegovu nekretninu, da nije pokrenuo postupak radi smetanja posjeda, ali je pokrenuo ovaj postupak radi uznemiravanja prava vlasništva prije svega zbog zdravstvenih problema, da u kući u kojoj ima prijavljeno prebivalište živi sa svojim roditeljima, u njegovoj obitelji kuha njegova majka, ali dok ona kuha nema neugodnih mirisa, jer njihova kuhinjska napa ima izlaz na krov, da kad njegova majka kuha, njegov otac i on su nekad u kući, nekad u radioni, a u kuhinju dođu samo jesti te da je okno nape od kuće u kojoj ima prijavljeno prebivalište udaljeno 50 do 60 metara. Tijekom davanja svog iskaza tužitelj je sudu predočio fotografije predmetnog zida danas predane u spis predmeta iznad kojeg je na mobitelu napomena da su snimljene, u nedjelju u 7:51 sati, a u detaljima se navodi da su fotografije snimljene 7. rujna 2025. u 7:52 sati.
-tuženica u svom iskazu navodi da je kuhinjska napa na sjevernom zidu njezine kuće postavljena u skladu s propisima Općine Kneginec, da mrlje na zidu nastaju od asfalta na nekretnini tužitelja i to kad pada kiša i kad se voda odbija od asfalta i dolazi na zid, da je sporna napa je postavljena u kolovozu 2022., a koristi ju njezina kćer, da okno nape od kuće tužitelja u kojoj on ima prijavljeno prebivalište udaljeno 70 do 80 metara, da se u neposrednoj blizini nape na nekretnini tužitelja nalazi tužiteljeva radionica koja ne radi već petnaest godina, da nikad nije vidjela da tužitelj parkira tamo svoj auto, da tužitelj dolazi na taj dio nekretnine kad kosi travu, da ima voćnjak ispred svoje kuće u koji često dolazi kroz koji prolazi prema ulici pa odatle vid i nekretninu tužitelja, ne gleda baš na njegovu nekretninu, ali ga je viđala i čula da kosi travu kosilicom koja stvara veliku buku, da na nekretnini tužitelja nikad nije bila, da ju tužitelj nije upozorio da iz nape smrdi i da iz nje dolaze neugodni mirisi te da zna da je zid crn od asfalta iako ne dolazi na nekretninu tužitelja, jer to vidi kada ide prema trgovini.
20. Kao što je već rečeno između stranaka nije sporno da je tuženica postavila otvor svoje kuhinjske nape na sjevernom zidu svoje kuće koji graniči s nekretninom tužitelja na kojem se nalazi njegov poslovni objekt. Sporno je kad je otvor postavljen i da li zid na kojem je postavljen predstavlja među između nekretnina stranaka. Prema dokumentaciji dostavljenoj od strane tuženice iz 1995. godine zid kuće je odmaknut od međe, a prema dokumentaciji dostavljenoj od strane tužitelja međa je uređena nakon sklapanja sudske nagodbe između oca otac tužitelja JĆ i strica tužitelja te pokojnog supruga tužene IĆ na način da među predstavlja zid kuće tuženice, dok prema dokumentaciji dostavljenoj uz podnesak tuženice od 1. siječnja 2024. sjeverni zid kuće tuženice nije na međi, već 10 cm odmaknut od nje, ali je to za ovaj spor irelevantno budući da iz činjeničnih navoda tužbe i odgovora na tužbu te provedenih dokaza proizlazi da je postavljena na sjevernom zidu kuće tuženice koji se nalazi u neposrednoj blizini poslovnog objekta na nekretnini tužitelja, pri čemu nije bitno da li je taj zid na međi ili odmaknut od nje za 33 ili 10 cm, već je odlučno to da li tuženica korištenjem kuhinjske nape s tim otvorom koji je njezin završni dio uznemirava tužitelja u njegovom pravu vlasništva ili ne. S obzirom na to sud nije utvrđivao gdje se nalazi međa između nekretnina stranaka. Stoga je sud u cijelosti usvojio i toč. I. tužbenog zahtjeva u kojoj se navodi da se sjeverni zid kuće tuženice na kojem je postavljen otvor njezine kuhinjske nape nalazi na međi s nekretninom tužitelja upisanom kod Općinskog suda u Varaždinu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], u naravi poslovni objekt 148 m2 i dvorište 755 m2, ukupne površine 903 m2 toč. I. konačnog tužbenog zahtjeva tužitelja, budući da, kao što je već prethodno rečeno za ovaj spor nije odlučno da li je taj zid na međi ili odmaknut od nje, već da li tužiteljica postavljanjem otvora nape na predmetni zid uznemirava tužitelju u njegovom pravu vlasništva susjedne nekretnine. Nije odlučno niti to kad je taj otvor postavljen na zidu kuće tuženice, da li u mjesecu srpnju 2022. ili krajem te godine, jer pravo iz gore citiranog čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojem ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane nije vremenski ograničeno. Nadalje za rješavanje ovog spora nije od značaja niti sudska praksa na koju se poziva tuženica budući da se ista odnosi na posredne imisije, a u ovom slučaju je kao što je to prethodno obrazloženo riječ o neposrednim imisijama. da li otvor kuhinske nape prelazi preko međe ili ne budući da tužitelj sudsku zaštitu od uznemiravanja svog prava vlsništva traži samo u odnosu na štetne imisije, odašiljanje neugodnih mirisa i buke iz otvora kuhinjske nape
21. Na temelju iskaza svjedoka LĆ i UĆ te iskaza tužitelja sud je utvrdio da se iz otvora kuhinjske nape postavljene od strane tuženice koji se se nalazi na sjevernom zidu nekretnine tužiteljice nekoliko metara udaljenom od poslovnog objekta tužitelja u koji on i članovi njegove obitelji redovito dolaze, tijekom procesa kuhanja na nekretninu tužitelja izlazi i širi se vruća para neugodnog mirisa koja ostavlja masne tragove na zidu, prozorima poslovnog objekta i vozilu parkiranom na nekretnini tužitelja te dopire u poslovni objekt tužitelja gdje neugodni mirisi ostaju u prostoru zbog čega se u njemu skupljaju insekti, da se radom te nape stvara i prevelika buka, da to jako smeta tužitelju i njegovim roditeljima s kojima on živi, posebno njegovom ocu lošeg je zdravstvenog stanja suprug koji se zbog toga stalno uzrujava što škodi njegovom zdravlju koje se zbog toga i dodatno pogoršalo. Svjedokinja RĆ predložena od strane tuženice ne osporava navode svjedoka LĆ i UĆ da prilikom kuhanja iz otvora kuhinjske nape postavljene od strane tuženice izlazi vruća para, ali smatra da uobičajeni miris kuhanja povezan s njom nije neugodan te tvrdi da iz otvora ne izlazi masnoća, a i tuženica u svom iskazu osporava tvrdnje svjedoka LĆ, UĆ i tužitelja da iz otvora nape izlaze neugodni mirisi i masnoća, a navodi i da su mrlje na zidu nastale od asfalta na nekretnini tužitelja dok pada kiša. Svjedoci TĆ, susjeda stranaka koja je s tuženicom u prijateljskim odnosima, a s tužiteljem u lošim odnosima i VĆ koji živi u zajedničkom domaćinstvu s tuženicom, ali je često odsutan nemaju saznanja o utjecaju rada kuhinjske nape na nekretninu tužitelja budući da na njegovu nekretninu ne dolaze, VĆ nije bio prisutan kad se montirala kuhinjska napa, a svjedokinja TĆ ne živi u neposrednoj blizini mjesta na kojem se nalazi otvor kuhinjske nape pa nisu od značaja njezini navodi da ne osjeća mirise niti čuje buku od rada prilikom rada kuhinjske nape.
22. Da iz otvora kuhinjske nape na nekretninu tužitelja, i to na dijelu njegove nekretnine na kojem se u neposrednoj blizini tog otvora nalazi poslovni objekt tužitelja, koji isti kao što proizlazi iz iskaza svjedoka LĆ i UĆ to koristi, izlazi vruća para s intenzivnim mirisom kuhanja popraćena zvukom rada kuhinjske nape mirisa sud je utvrdio i na temelju provedenog očevida, a i vještakinja je na ročištu na kojem je usmeno iznijela i dodatno obrazložila svoj nalaz navela da je u času kad se provodio očevid napa bila uključena na zahtjev suda te se iz otvora osjetio miris od kuhanja neke hrane.
23. Na temelju pomne analize iskaza svjedoka i stranaka sud je prihvatio kao vjerodostojne iskaze svjedoka LĆ i UĆ koji su za razliku od ostalih svjedoka i tuženice koji na nekretninu tužitelja ne dolaze pa niti ne mogu znati što se događa kad je kuhinjska napa uključena, do saznanja o odlučnim činjenicama, utjecaju kuhinjske nape s otvorom na zidu kuće tuženice koji graniči s nekretninom tužitelja na nekretninu tužitelja došli neposrednim zapažanjem, o tome su iskazivali suglasno, uvjerljivo i sigurno, a njihovi navodi su potkrijepljeni i ostalim provedenim dokazima, provedenim očevidom, iskazom vještakinje i fotografijama sadržanim u nalazu vještakinje i dostavljenima od strane tužitelja. Stoga sud iskaze ostalih svjedoka i tuženice u dijelu u kojem su proturječni s iskazima svjedoka LĆ, UĆ i tužitelja nije prihvatio kao vjerodostojne.
24. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka dakle proizlazi da tuženica postavljanjem otvora svoje kuhinjske nape na zidu svoje kuće koji graniči s nekretninom tužitelja na kojoj se nalazi njegov poslovni objekt u koji, iako se više ne obavlja poslovna djelatnost u njemu, tužitelj i članovi njegove obitelji redovito dolaze, iz kojeg se ispušta para intenzivnog mirisa koja dopire i u poslovni objekt tužitelja, uzrokuje stvaranje masnih mrlja na objektima i vozilima te proizvodi buku, uznemirava tužitelja u izvršavanju njegovog prava vlasništva, pri čemu sud prihvaća tvrdnje tužitelja i svjedoka UĆ i RĆ da to loše utječe na već ranije narušeno zdravlje tužiteljevog oca, iako na tu okolnost nije provedeno medicinsko vještačenje, jer je općepoznato da stres uzrokovan nepovoljnim utjecajima iz životnog okruženja negativno utječe na zdravlje. Okolnost da otvor nape kako to proizlazi iz Nalaza vještakinje nije postavljen protivno prostornom planu Općine Gornji Kneginec prema kojem se otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 120 cm x 60 cm, s parapetom najmanje visine 1,20 m mjereno od kote gotovog poda prostorije, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm i pravilima struke, a predmetni otvor nije veći od 20 cmx20 cm, ne pobija taj zaključak, jer pravila prostornog plana govore općenito o "ventilacijskim otvorima i njihovoj veličini", a ne i o njihovom utjecaju na susjedne nekretnine i okoliš, pa po stavu suda otvor koji u ovom slučaju služi za hvatanje i odsis onečišćenog zraka iz kuhinje tuženice putem kuhinjske nape s tim otvorom preko kojeg taj onečišćeni zrak dolazi na nekretninu tužitelja, predstavlja napu kojom se uznemirava tužitelja u njegovom pravu vlasništva iako otvor nije veći od propisanih dimenzija te unatoč tome što je napa postavljena u skladu s pravilima struke. To utoliko više što tuženica prema Nalazu vještakinje ima dvije mogućnosti postavljanja kuhinjske nape bez otvora prema nekretnini tužitelja, korištenjem te mape kao filtracijske bez otvora, ili postavljanjem otvora na krovu svoje kuće. Stoga tužitelja u ovom slučaju ima pravo na zaštitu od uznemiravanja svog prava vlasništva u skladu s odredbom stavka 4. članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojem vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Stoga je sud tužbeni zahtjev tužitelja usvojio u cijelosti, odnosno odlučeno je kao u izreci ovog presude.
25. Napominje da dokazi koji se ne analiziraju u ovoj odluci nisu od značaja za rješavanje ovog spora pa ih sud stoga posebno ne obrazlaže.
26. Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku prema kojem je stranka koja izgubi parnicu u cijelosti dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Prema stavku 2. tog članka omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Nadalje, prema st. 5. tog članaka sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Slijedom navedenog, tužitelju pripada pravo na naknadu svih opravdanih troškova i to troškova sastava tužbe u iznosu od 250,00 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 7. t. 1. i Tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, (Narodne novine 138/2023., dalje Tarifa), sastava podneska od 12. lipnja 2023. u iznosu od 250,00 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 8. t.1. Tarife i Tbr. 46.), sastava podneska od 17. studenoga 2023. u iznosu od 250,00 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 8. t.1. Tarife i Tbr. 46.), sastava podneska od 27. svibnja 2025. u iznosu od 250,00 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 8. t.1. Tarife i Tbr. 46.), sastava podneska od 4. lipnja 2024. u iznosu od 250,00 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 8. t.1. Tarife i Tbr. 46.), sastava podneska od 24. srpnja 2024. u iznosu od 125,00 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 8. t.3. Tarife i Tbr. 46.), sastava podneska od 27. siječnja 2025. u iznosu od 125,00 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 8. t.3. Tarife i Tbr. 46.), sastava podneska od 27. siječnja 2025. u iznosu od 125,00 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 8. t.3. Tarife i Tbr. 46.), podnesak sastava podneska od 20. studenoga 2024. u iznosu od 62,50 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 8. t. 4. Tarife i Tbr. 46.), troškova zastupanja na ročištima 17. siječnja 2024., 4. travnja 2024., 24. svibnja 2024., 27. studenoga 2024. (očevid), 22. svibnja 2025. i 9. rujna 2025., za svako ročište po 250,00 EUR s uključenim PDV- om (Tbr. 9. t. 1. Tarife i Tbr. 46.), troškove očevida i vještačenja u iznosu od 499,48 EUR, te troškove sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 26,55 EUR i presudu u iznosu 53,09 EUR, sveukupno 3.641,62 EUR, a koje je troškove je sukladno citiranim propisima tuženica dužna naknaditi tužitelju. Tužitelju nije u cijelosti priznat i zatraženi trošak pristojbe na tužbu po kom osnovu je zatražio 53,09 EUR jer je tu pristojbu platio u iznosu od 26,55 EUR, a nije mu priznat niti ukupno zatraženi trošak dva podneska od 27. travnja 2024., 27. siječnja 2025. već mu je za te podneske na temelju Tbr. 8/3 priznat iznos od 125,00 EUR, a ne 250,00 EUR koliko je zatraženo budući da prema Tbr 8/3 sa sastavljanje obrazloženih podneska izvan Tbr. 8/1 odvjetniku pripada 50% nagrade iz tbr. 7, ali ne više od 100 bodova. S obzirom na to da je tužitelj dva puta zatražio trošak sastava podnesaka od 27. siječnja 2025., a toga dana je podnesen samo jedan podnesak, zatraženi trošak od 250, EUR za taj podnesak nije mu priznat u cijelosti.
27. S obzirom na to da je tuženik parnicu izgubio, njegov zahtjev za odbijen je sa naknadu troškova ovog postupka je odbijen.
U Varaždinu 15. listopada 2025.
Sutkinja
Jadranka Orlović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).
Rokovi za žalbu iz stavka 1. ovoga članka ne teku od 1. do 15. kolovoza (Čl. 348.st.4. ZPP-a).
Dostaviti:
1. tužiteljima po punomćnici Neli Pilipović Ramušćak, odvjetnici u Varaždinu,
2. tuženiku po punomoćnicima, odvjetnicima u OD Mihalić & Pikija d.o.o. Zagreb
