Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Dr. Franje Tuđmana 35
Poslovni broj: Pp-2698/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Senki Vrdoljak, na temelju prijedloga sudske savjetnice Marije Hrboka, uz sudjelovanje Leonarde Kokić kao zapisničara, odlučujući u prekršajnom predmetu protiv okrivljene GI koju brani Marko Kolanović, odvjetnik u Zadru, zbog djela prekršaja iz članka 228. stavka 2. točke 29. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj: 80/13., 15/18., 14/19., 127/19., 155/23., dalje: Zakon o zaštiti prirode), povodom prigovora okrivljenice izjavljenog na obavezni prekršajni nalog Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora morskih ekostustava, KLASA: 352-01/24-02/318, URBROJ: 443-01-16-06/7-24-6 od 22. travnja 2024., nakon provedenog žurnog postupka, 24. srpnja 2025. nakon održane glavne i javne rasprave 15. listopada 2025. u odsutnosti tužitelja i prisutnosti okrivljenice, istog dana u odsutnosti tužitelja i okrivljenice objavio je i
p r e s u d i o j e
I Okrivljena GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći G i CI djev. C, rođena **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], državljanka RH, SSS, knjigovođa, samozaposlena, mjesečna primanja oko 900,00 EUR, udovica, majka jednog djeteta, prekršajno neosuđivana
k r i v a j e
što je kroz neutvrđeno duže vrijeme držala u zatočeništvu 18 jedinki kopnenih kornjača (Testudo hermanni) u skučenom zatvorenom dvorišnom prostoru (oko 10 m2) obiteljske kuće na adresi [adresa] Tkon smještenoj na čest. br. 445, k. o. [katastarska općina], bez mogućnosti izlaska odnosno bijega. Kopnena kornjača (Testudo hermanni) je strogo zaštićena divlja vrsta proglašena temeljem članka 151. Zakona o zaštiti pšrirodei nalazi se na popisu priloga I Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br: 144/13 i 73/16)
čime je postupila protivno odredbi članka 153. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode, a što je kažnjivo po odredbama članka 228. stavka 2. istog Zakona u svezi stavka 1. alineja 29. istog Zakona
pa joj se na temelju citiranih propisa, uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18., 114/22., dalje: Prekršajni zakon)
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 300,00 EUR (tristo eura)
II Okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.
III Na temelju odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne u iznosu od 200,00 EUR (dvjesto eura) u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude.
IV Na temelju odredbe čl. 138. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 EUR (dvadeset eura) u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude, u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora morskih ekostustava, izdala je prekršajni nalog pod brojem KLASA: 352-01/24-02/318, URBROJ: 443-01-16-06/7-24-6 od 22. travnja 2024. protiv okrivljenice, zbog djela prekršaja opisanog u izreci ove presude, na koji je okrivljenica pravodobno izjavila prigovor, pa je isti stavljen van snage, provedena je rasprava i donesena presuda.
2. Okrivljenica je na glavnoj raspravi održanoj pred ovim sudom dana 15. listopada 2025. iskazala da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Navela je kako je njen pokojni suprug te kornjače donio i ogradio ih u dvorišnom prostoru. Nakon što je on preminuo ona se o kornjačama nastavila brinuti. Djeca iz susjedstva su donosila kornjače kada bi ih našli na cesti, da ih ne bi auto zgazilo, jer se njihova kuća nalazi odmah uz cestu. Ističe da nije znala da je držanje tih kornjača zabranjeno. Kako se njena kuća nalazi uz cestu netko je vjerojatno vidio te kornjače i prijavio inspekciji. Vidjela je da u zapisniku stoji da su se kornjače nalazile u dvorišnom prostoru od oko 10 kvadrata, međutim taj prostor je barem duplo veći jer unutra postoji nekakva šupljina kroz koju su se one kretale. Nadalje je navela kako je prilikom inspekcijskog nadzora utvrđeno da je u tom prostoru 18 kornjača, međutim mora naglasiti da ih u početku nije bilo toliko, bilo ih je možda 4 ili 5, tako da su se one vjerojatno razmnožavale. Ističe da nije u mogućnosti platiti ovako veliku kaznu jer bi to ugrozilo njenu egzistenciju. Ističe da je udovica i da školuje dijete u Zagrebu. Nadalje navodi da je njen pokojni suprug jako volio životinje pa je ona nastavila te životinje hraniti kao uspomenu na njega. Također ima i pet, šest mačaka koje i dana hrani. Žao joj je zbog ove situacije jer stvarno nije znala da je držanje ovih životinja zabranjeno jer ih onda ne bi niti držala. Koliko zna u selu ima još obitelji koje imaju kornjače u dvorištu tako da i zbog toga nije imala razloga posumnjati da je držanje istih zabranjeno.
2.1. Branitelj okrivljenice ističe, ukoliko bi okrivljena bila kažnjena na način i u iznosu navedenom u prekršajnom nalogu, po mišljenju obrane, došlo bi do određenog paradoksa prema osobi koja stvarno voli životinje i koja je imala namjeru pružiti im bolje uvjete života. S obzirom na njena primanja i činjenicu da uzdržava dijete koje se školuje te iskazano kajanje i nepoznavanje zakonskih odredbi, obrana smatra da bi sankcija prema okrivljenoj morala biti puno blaža, jer će se svrha kažnjavanja apsolutno postići, a zapravo se već i postigla. Ističe da okrivljenica nije nikada bila prekršajno kažnjavana pa da bi prema istoj tako drastično represivno djelovanje države bila zapravo velika šteta i u neku ruku "odmazda". Uvažavajući kooperativnost okrivljene u ovom postupku i uzevši sve utvrđeno u obzir, obrana smatra, da se istu može sankcionirati sa puno blažom sankcijom pa i opomenom i tako u cijelosti ispuniti svrhu kažnjavanja.
5. U daljnjem tijeku postupka sud je pročitao prigovor ls. 3-6, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru ls. 15-17, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta ls. 18, službena zabilješka ls. 19, potvrda iz PE Ministarstva pravosuđa ls. 20-21, potvrda o školovanju.
6. Člankom 153. stavkom 3. Zakona o zaštiti prirode propisano je da je zabranjeno držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki iz prirode strogo zaštićenih vrsta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, a kad se radi o pticama, navedene zabrane odnose se i na bilo koji njihov lako prepoznatljivi dio ili derivat.
6.1.Člankom 82. Zakona o zaštiti prirode propisano je da pravna i fizička osoba koja namjerava uzgajati strogo zaštićenu zavičajnu divlju vrstu dužna ishoditi dopuštenje Ministarstva.
6.2. Člankom 228. stavkom 2. Zakona o zaštiti prirode u svezi sa stavkom 1. alineja 29. istog članka istog Zakona propisno je da će se novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja drži, prevozi, prodaje, razmjenjuje te nudi na prodaju ili razmjenu žive ili mrtve jedinke iz prirode strogo zaštićenih vrsta iz stavaka 1. i 2. članka 153. ovoga Zakona, kao i sve njihove razvojne oblike u neznatnoj količini ili u mjeri koja neznatno utječe na stanje očuvanja tih vrsta ili drži, prevozi, prodaje, razmjenjuje te nudi na prodaju ili razmjenu žive ili mrtve ptice, odnosno bilo koji njihov lako prepoznatljivi dio ili derivat te sve njihove razvojne oblike u neznatnoj količini ili u mjeri koja neznatno utječe na stanje očuvanja tih vrsta ptica (članak 153. stavci 3. i 4.).
6.3. Iz priloga I Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama vidljivo je da je kopnena kornjača (Testudo hermanni) strogo zaštićena vrsta.
7.1. Iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 15. travnja 2024. (ls. 15-17) je utvrđeno da je nadzor proveden po službenoj dužnosti pregledom dvorišta na čest. br. 445., k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], gdje je s ulične strane vidljiv veći broj kopnenih kornjača Testudo hermanni u skučenom zatvorenom dvorišnom prostoru od oko 10 m2, bez mogućnosti izlaska.
7.1. Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od 15. travnja 2024. vidljivo je da je oduzeto ukupno 18 jedinki strogo zaštićene kopnene kornjače Testudo hermanni, različite veličine i starosti.
7.2. Iz službene zabilješke od 15. travnja 2024. vidljivo je da su dana 15. travnja 2024. u prirodu puštene ilegalno držane kopnene kornjače Testudo hermanni, na lokaciji otoka Pašmana, izvan naselja i podalje od stambenih objekata.
7.3. Iz Izvatka iz prekršajne evidencije za okrivljenicu, vidljivo je da ista nije ranije prekršajno kažnjavana.
8. Na temelju iskaza okrivljenice, koja ne poriče objektivni učin djela, odnosno da je u svom dvorištu držala 18 kornjača i materijalnih dokaza u spisu odnosno Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 22. veljače 2024. (ls. 15-17), a koji zapisnik je dokaz u prekršajnom postupku sukladno čl. 158. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je našao dokazanim da je okrivljenica počinila djelo prekršaja koje je opisano u izreci ove presude. Slijedom navedenog Sud je okrivljenicu oglasio krivom i kaznio.
9. Sud je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrečene novčane kazne ublažio te je izrekao novčanu kaznu u gore naznačenom iznosu, a pritom je vodio računa o svim okolnostima iz članka 36. Prekršajnog zakona, koje utječu na visinu kazne, te drži da je izrečena novčana kazna primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika te da će se istom postići svrha kažnjavanja. Prilikom odmjeravanja kazne Sud je okrivljenici kao olakotnu okolnost cijenio prijašnju prekršajnu neosuđivanost, kajanje zbog počinjenog djela, okolnosti i pobude zbog kojih je učinjen prekršaj, dok otegotnih okolnosti nije našao. Slijedom navedenog uvjerenje je suda da se i s manjom kaznom od propisane može ostvariti svrha kažnjavanja.
10. Trošak prekršajnog postupka je određen u paušalnom iznosu obzirom na njegovo trajanje i složenost.
Zadar, 15. listopada 2025.
Sudska savjetnica
Sutkinja
Marija Hrboka
Senka Vrdoljak
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
PRESUDU DOSTAVITI:
1. Okrivljenica: GI
2. Branitelj: Marko Kolanović, odvjetnik u Zadru
3. Tužitelj: Državni inspektorat, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora morskih ekostustava
4. U spis
