REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

Broj: Ppž-9914/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Gordane Korotaj, te članova vijeća Roberta Završkog i Anđe Ćorluka, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ŠŽ, zbog prekršaja iz članka 136. stavka 3. Zakona o protuminskom djelovanju („Narodne novine“ broj: 110/2015, 118/2018, 98/2019 i 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 18. rujna 2023., broj: 83. Pp-2822/2022, na sjednici vijeća održanoj 15. listopada 2025.,

p r e s u d i o j e :

I. Žalba okrivljenog ŠŽ odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

III. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljeni ŠŽ je dužan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu 30,00 (trideset) eura, u roku 3 (tri) mjeseca od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 136. stavka 3. Zakona o protuminskom djelovanju, činjenično pobliže opisanog u izreci te presude, za koje djelo mu je izrečena novčana kazna 1.320,00 eura, te je na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 20,00 eura.

2. Protiv te presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj u žalbi navodi u bitnom, da nije kriv i da je odluka nepravilna. Ponavlja obranu koju je iznio tijekom postupka, ističući da pronađena mina nije bila u trenutku razminiranja u prostoru predmetnog projekta i ugovora o razminiranju područja Ugljarice uz naselje Tenja. Ukazuje da bi stroj za razminiranje uništio ili znatno oštetio minu, a eventualne ostatke bi pronašao pirotehničar kontrolnim pregledom detektorom metala, što ovdje nije slučaj. Ne zna kako se 11 godina nakon razminiranja tu našla mina, ali u vrijeme razminiranja nije bila, pa krivnju ne može preuzeti. Navodi da su radovi obavljeni kvalitetno i u skladu s propisima strojevima i opremom koja je certificirana, te je sve potvrđeno i svakodnevnim pirotehničkim zapisnicima kao i zapisima Hrvatskog centra za razminiranje i uz konstantan nadzor, što je sve dokumentirano, pa se te tvrdnje mogu provjeriti u arhivi HCR-a, zbog čega predlaže da ga se oslobodi optužbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. U odnosu na utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, te je zadovoljavajuće obrazložio odluku o krivnji žalitelja. U postupku je prvostupanjski sud pročitao pisanu obranu okrivljenika te svu dokumentaciju u spisu.

5.1. Obranu okrivljenika i provedene dokaze prvostupanjski sud je cijenio slobodnom ocjenom, sukladno članku 88. stavku 2. Prekršajnog zakona, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima. Analizom i dovođenjem u međusobnu vezu provedenih dokaza, prvostupanjski sud je utvrdio da je žalitelj predmetne zgode postupao na način opisan u izreci pobijane presude, za svoju odluku dao je razloge, koji su po mišljenju ovog suda, opravdani, logični i pravno utemeljeni, te je izveo pravilan i nedvojben zaključak o krivnji okrivljenika.

5.2. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik odgovorna osoba tvrtke koja je vršila razminiranje, da je on izradio, izdao i potpisao Izjavu o očišćenosti područja, te da je na lokaciji za koju je izdana Izjava (prema utvrđenim koordinatama čišćenog područja i koordinatama mjesta pronalaska mine) naknadno pronađena protupješačka mina tijekom poljoprivredne obrade područja.

Dakle, sporno je u postupku pitanje je li pronađena mina ostala nakon pirotehničkog čišćenja i izdavanja predmetne Izjave o očišćenosti ili je naknadno odbačena na to područje nakon završetka radova razminiranja.

5.3. U bitnome, u odnosu na to pitanje, ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da je pronađena mina ostala nakon radova razminiranja, odnosno da radovi razminiranja nisu bili pravilno obavljeni, a da je okrivljenik izdao Izjavu o očišćenosti područja.

5.4. Pravilno prvostupanjski sud cijeni činjenicu da je mina pronađena prilikom tanjuranja zemljišta sa zalijepljenim slojem zemlje na sebi, zaključujući da se ne može raditi o naknadno bačenoj mini, već o protupješačkoj mini koja je bila ukopana, te je uslijed tanjuranja izbačena na površinu zemlje. Sud prvog stupnja proveo je detaljnu analizu cjelokupne dokumentacije Inspekcije za humanitarno razminiranje Policijske uprave osječko-baranjske, po mišljenju ovog suda potpuno je i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, te je u pobijanoj presudi opširno i detaljno iznio valjane razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud.

6. Sud prvog stupnja svoju je odluku donio pregledavajući i ocjenjujući dokumentaciju sa stajališta logike i na temelju pravila općeg ljudskog iskustva (utvrdivši da je protupješadijska mina bila ukopana u zemlju pa da ne postoji mogućnost da bi bila naknadno odbačena). Stoga je neosnovan žalbeni navod okrivljenika u kojem ističe da se ne smatra krivim za predmetni prekršaj, pa po ocjeni ovog suda nema mjesta dvojbi da je okrivljenik ostvario sva bitna obilježja prekršaja iz članka 136. stavka 3. Zakona o protuminskom djelovanju. Naime, u lancu odgovornosti za kvalitetu obavljenih poslova svakako odgovara i osoba čija je odgovornost konkretizirana i individualizirana kroz obvezu da izda završno izvješće za područje koje se razminiralo, a koja obveza se temelji na obvezi dužnog nadzora nad obavljenim poslom prije davanja takve izjave

7. Kako žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, sukladno odredbi članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona.

7.1. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao odgovarajuću kaznu, pravilno utvrdivši sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu na vrstu i mjeru kazne, te mu je izrekao kaznu primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

7.2. Pritom treba istaknuti da je za prekršaj iz članka 136. stavka 3. Zakona o protuminskom djelovanju propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 eura. Dakle, prvostupanjski je sud okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u minimalnom iznosu predviđenom za to djelo.

7.3. Imajući u vidu prirodu i težinu počinjenog djela prekršaja, kao i sve vidove zakonske svrhe kažnjavanja, izrečena minimalna novčana kazna za to djelo nije previsoka, te je zadovoljavajuće obrazložena. Vrednujući razmjere i objektivnu težinu djela u smislu cjelovite koncepcije svrhe kažnjavanja i analitičkog postupka pri sudskom odmjeravanju kazne, uzimajući u obzir ukupnost svih okolnosti u njihovoj ukupnosti i kvaliteti, ovaj sud drži da će samo ovako izrečena novčana kazna postići kako opću svrhu kažnjavanja iz članka 6. Prekršajnog zakona, tako i svrhu kažnjavanja iz članka 32. istog Zakona.

8. Također, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik se upozorava da, ako na način i u roku za plaćanje novčane kazne određenom u izreci pobijane presude, a računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

8.1. Ispitujući presudu po službenoj dužnosti ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjski sud povrijedio materijalno pravo u korist okrivljenika kada je odredio rok za plaćanje novčane kazne u trajanju šest mjeseci, Imajući u vidu da je člankom 33. stavak 10. Prekršajnog zakona propisan najdulji rok od tri mjeseca, nije bilo zakonskih mogućnosti za primjenu navedenog roka od šest mjeseci. Međutim, navedenu povredu materijalnog prava ovaj Sud nije otklonio s obzirom na zabranu reformatio in peius, dakle jamstvo okrivljeniku da žalba podnijeta u njihovu korist ne može djelovati na njihovu štetu (članak 202. stavak 4. Prekršajnog zakona).

9. Paušalni iznos troškova ovog žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura ) pa iznos od 30 eura predstavlja iznos paušalne svote bliže minimalnom, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

10. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 15. listopada 2025.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v. r

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.