REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1389/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice ĐT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivici Begonji, odvjetniku u Rijeci, protiv ovršenika NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Luani Šepek, odvjetnici u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovršenika protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž Ovr-128/2023-2 od 12. svibnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-227/2020-80 od 13. veljače 2023., u sjednici održanoj 15. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbija se revizija ovršenika.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja određena je ovrha na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3024/2016 od 2. ožujka 2017. kao ovršne isprave, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditeljice u iznosu od 2.710,30 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznose kako su pobliže označeni u izreci, i to na nekretnini ovršenika opisanoj kao čest. br. [katastarska čestica] dvorište sa 418 m2 i stambena zgrada sa 148 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu ovršenika u ½ dijela.
2. Rješenjem suda drugog stupnja odbijena je žalba ovršenika, te je potvrđeno rješenje o ovrsi suda prvog stupnja.
3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-1186/2024-2 od 10. travnja 2024. ovršeniku je dopuštena revizija protiv rješenja drugostupanjskog suda zbog pravnog pitanja:
„Mora li, kad je predmet ovrhe nekretnina, nekretnina u rješenju o ovrsi biti opisana kao što je opisana u zemljišnoj knjizi?“.
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, ovršenik je na temelju čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), u svezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ), podnio reviziju protiv rješenja suda drugog stupnja zbog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena, s prijedlogom da se rješenje drugostupanjskog suda preinači, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova revizijskog postupka.
5. U odgovoru na reviziju ovrhovoditeljica je predložila odbiti reviziju ovršenika kao neosnovanu.
6. Revizija nije osnovana.
7. Sukladno odredbi čl. 391. st. 3. ZPP, u svezi sa čl. 400. ZPP, ovaj sud ispitao je pobijano rješenje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. S obzirom na sadržaj pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena revizija u ovom predmetu, u ovom je stupnju postupka sporno mora li, kad je predmet ovrhe nekretnina, nekretnina u rješenju o ovrsi biti opisana kao što je opisana u zemljišnoj knjizi.
9. Iz postupka pred nižestupanjskim sudovima proizlazi:
- da je rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-227/2020-4 od 2. travnja 2020. određena ovrha na nekretnini ovršenika opisanoj kao ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] površine 566 m2, u naravi dvorište površine 418 m2, stambena zgrada površine 148 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pri čemu je predmetna nekretnina na istovjetan način bila opisana u zemljišnim knjigama,
- da je ovrhovoditeljica je prilikom uviđaja na licu mjesta, održanog radi procjene vrijednosti nekretnine, obavijestila sud kako se sa ovršenikom sporazumjela o načinu diobe suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini i dostavila u spis etažni elaborat za koji je navela da se nalazi u provedbi na zemljišnoknjižnom odjelu suda prvog stupnja,
- da je vještak građevinske struke izradio procjenu tržišne vrijednosti dvaju stanova u zgradi sagrađenoj na predmetnoj čestici, i to stana na prvom katu oznake E-4 korisne površine 47,90 m2 s kojim je povezan suvlasnički dio od 158/1000 dijela predmetne nekretnine, te stana u potkrovlju zgrade oznake E-5 korisne površine 90,51 m2 s kojim je povezan suvlasnički dio od 237/1000 dijela predmetne nekretnine,
- da je na ročištu održanom 4. ožujka 2021. rješenjem utvrđeno kako vrijednost suvlasničkog dijela nekretnine ovršenika od ½ dijela čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] realno odgovara stanu u potkrovlju zgrade i odgovarajućem suvlasničkom dijelu zemljišta,
- da je zaključkom suda prvog stupnja od 8. veljače 2022. određena prodaja nekretnine ovršenika elektroničkom javnom dražbom putem Financijske agencije, i to suvlasničkog dijela od 298/1000 etažno vlasništvo (E-5), povezanog s vlasništvom stana 5, stambenog prostora u potkrovlju zgrade uknjiženog kao vlasništvo ovršenika,
- da je rješenjem suda prvog stupnja od 31. svibnja 2022. navedena nekretnina nakon provedenog postupka elektroničke javne dražbe dosuđena kupcu LT,
- da je povodom žalbe ovršenika rješenjem Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž Ovr-229/2022-3 od 12. prosinca 2022. ukinuto rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-227/2020-4 od 2. travnja 2020., te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovan postupak,
- da je rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja poslovni broj Ovr-227/2020-80 od 13. veljače 2023. ponovno određena ovrha na nekretnini ovršenika opisanoj kao 1/2 dijela čest. br. [katastarska čestica] dvorište sa 418 m2 i stambena zgrada sa 148 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da je prije donošenja spornog rješenja o ovrsi na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] provedeno etažiranje, nakon čega je ovršenik ostao upisan kao suvlasnik u 158/1000 dijela povezano s vlasništvom posebnog dijela - stana 4 na prvom katu i kao suvlasnik u 298/1000 dijela povezano s vlasništvom posebnog dijela - stana 5 u potkrovlju.
10. Odredbom čl. 82. st. 1. OZ propisano je kako je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika, dok je odredbom čl. 84. st. 1. OZ propisano da će, čim donese rješenje o ovrsi, sud po službenoj dužnosti zatražiti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe.
11. Uzimajući u obzir sadržaj citiranih odredbi OZ, na postavljeno pitanje načelno treba odgovoriti da, kada je predmet ovrhe nekretnina, nekretnina u rješenju o ovrsi mora biti opisana kao što je opisana u zemljišnoj knjizi. Naime, ovršni postupak predstavlja strogo formalni postupak u kojem je potrebno utvrditi da je nekretnina koja je predmet postupka upisana kao vlasništvo ovršenika, a što ujedno podrazumijeva potrebu da takva nekretnina bude jasno i nedvojbeno identificirana, pa tako i opisana u skladu sa stanjem zemljišne knjige.
12. Međutim, ovdje je potrebno napomenuti kako je predmetna nekretnina u vrijeme pokretanja ovršnog postupka u ovoj pravnoj stvari bila opisana u skladu sa stanjem zemljišne knjige, da je nakon provedenog etažiranja ovršenik ostao upisan kao suvlasnik u ukupno 456/1000 dijela, povezanim s vlasništvom dva posebna dijela nekretnine, te da se ovrha u ovom predmetu provodi samo u odnosu na jedan etažni dio (stan 5) povezan sa suvlasništvom 298/1000 dijela predmetne nekretnine, koji je nakon provedenog postupka elektroničke javne dražbe dosuđen kupcu.
13. Iz navedenog proizlazi kako je, unatoč okolnosti što sporno rješenje o ovrsi ne sadrži opis nekretnine u skladu sa aktualnim stanjem zemljišne knjige, ovršni postupak u stvarnosti proveden upravo na suvlasničkom dijelu nekretnine povezanim s vlasništvom posebnog dijela upisanog za korist ovršenika, i to u manjem omjeru od onog određenog rješenjem o ovrsi. Stoga je ocijenjeno kako bi „mehanička“ primjena ovog pravila, bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline, u okolnostima konkretnog slučaja predstavljala pretjerani formalizam (u tom smislu i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III- 4908/2021 od 4. lipnja 2025.).
14. Slijedom navedenog, s obzirom da primjena pravnog shvaćanja u svezi pitanja radi kojeg je dopuštena revizija u ovoj pravnoj stvari ne bi dovela do drugačije odluke suda, to je revizija ovršenika neosnovana, te ju je valjalo odbiti na temelju čl. 391. st. 6. ZPP, u svezi sa čl. 21. st. 1. OZ, i odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 15. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
