Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru

    Obala Bana Berislavića 1

    21220 Trogir

    Poslovni broj: P-2911/2024-22

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu-Stalna služba u Trogiru po sucu Ivanka Karadža u pravnoj stvari tužitelja 1. EC pk. E, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Poljica 21222 Marina, pod 2. I VICE pk. E, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Poljica 21222 Marina, oboje boje zastupani po punomoćniku IC odv. u Trogiru, protiv tužene Republike Hrvatske zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko upravni odjel, OIB: 52634238587, radi Stvarno-Pravo vlasništva nekretnine, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 18. rujna 2025. u nazočnosti pun. tužitelja i zz tužene ŽC, koja odluka je objavljena dana 15. listopada 2025.,

    p r e s u d i o je

    1.Utvrđuje se spram Republike Hrvatske da je tužitelj pod 1. EC, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, pa se tužitelj pod 1. EC, OIB: [osobni identifikacijski broj] ovlašćuje da temeljem ove Presude i po njenoj pravomoćnosti zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tužene Republike Hrvatske za cijelo.

    2. Utvrđuje se spram Republike Hrvatske da je tužiteljica pod 2. JC, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka, ing.geod. datuma izrade Split, siječanj 2025.g. označen točkama 1-2-3-17-1 površine 53 m2 za cijelo, i to točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka, ing.geod. datuma izrade Split, siječanj 2025.g. označen točkama 3-4-18-6-7-14-15-16-17-3 površine 305 m2 za cijelo koje Vještvo se smatra sastavnim dijelom izreke ove Presude pa se tužiteljica pod 2. JC, OIB: [osobni identifikacijski broj] ovlašćuje da temeljem ove Presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na novoformiranim česticama zemljišta koje će nastati tim prijavnim listom na ime tužiteljice pod 2. za cijelo uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena Republike Hrvatske za cijelo.

    Obrazloženje

    1.Dana 25. srpnja 2024. kod suda je zaprimljena tužba u kojoj se navodi kako je na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] kao vlasnik upisana Republika Hrvatska za cijelo, međutim, da je tužitelj pod 1 stvarni vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, a tužitelj pod 2. da je stvarni vlasnik točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u skici Izmjera Biočić d.o.o. od rujna 2023. označen slovima ABCOA površine 53 m2 i točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u navedenoj skici označen slovima CDPFGMNOC površine 305 m2 za cijelo. Nadalje, navodi se da je u posjedovnom listu 6295 kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] upisana Republika Hrvatska, u posjedovnom listu 462 na čestici 5956 upisana je kao posjednik ECŠ, a kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je FC za ½ dijela i ECŠ za ½ dijela. Osim toga, tužitelji navode da je iz povijesnog zk izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] razvidno da je prvi upisani težak CC pok. ĐC, " Ž" iz [adresa], da bi na temelju dosudnice A 41/99 težačka prava prenijeta na I za 1/12 dijela, MC, RC sve za 1/12 dijela, te na ĐC pk. CC, AC pk. CC i ĐC DC pk. CC svaki za 3/12 dijela.

    Nadalje, ističe se da ŠC, MC, RC svaka svoju 1/12 dijela prenose na braću ĐC , AC i DC temeljem kupoprodajne pogodbe od 16. srpnja 1903. i 3. prosinca 197 i od 20. veljače 1908 .

    Tužitelji ističu da nakon smrti ZC pk. CC na temelju dosudnice A-73/31 predmetnu nekretninu nasljeđuju CC, DC, I. J, OC i SC svi pk. ZC, koji su se podijelili na način da je predmetna nekretnina pripala DC pk. ZC kojega nasljeđuju EC , BC i HC svi pk. E, a koji su se podijelili na način da je predmetna parcela pripala EC , tužitelju pod 1. za cijelo.

    1.1.Osim toga, u tužbi se navodi da je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao prvi težak upisana TC ud. Tade kako je to razvodno iz povijesnog zk izvatka , te da su sa iste težačka prava prenijeta na NC pk. F koji je podnio Agrarnu prijavu za predmetnu nekretninu Agr-3865/31 kojom je odbijeno njegovo traženje budući da je težački odnos prestao još 1896. kada je težak otkupio od erara vlasništvo predmetnih nekretnina, te je u zemljišnim knjigama zabilježeno brisanje zabilježbe prijave.

    Nadalje, navodi se da je GC pk. F pogodbom doživotnog prihoda odnosno opskrbe od 23.1.1937. predmetne nekretnine prenosi na svoje sinove GC DC, UC i C koji su se podijelili na način da je predmetna nekretnina pripala LC pk. Đ kojeg su iza smrti naslijedili supruga LC ECŠ i sinovi GC, M i R uz odreku sestre VC, JC –tužiteljice pod 2., i KC i ĆC, koji su naknadno izvršili diobu cjelokupne imovine iza oca te da je u toj diobi tužiteljici pod 2. JC pripao točno određeni dio predmetne nekretnine koji potražuje ovom tužbom.

    Tužitelji ističu da su postupili u skladu sa odredbom čl. 186 a ZPP-a i podnijeli zahtjev za mirno rješenje spora ODO-u Split o čemu dostavljaju potvrdu o primitku navedene pošiljke.

    Iz ovih razloga, predloženo je odnošenje odluke pobliže opisane kao u izreci ove presude.

    2. Podneskom od 17. siječnja 2025. tužitelj je uredio svoj tužbeni zahtjev u dijelu pod točkom 2. predloživši donošenje odluke pobliže opisane kao u izreci ove presude, dok je u preostalom dijelu isti ostao neizmijenjen

    3. U odgovoru na tužbu od 7. kolovoza 2024. tužena je istakla da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja predlažući isti odbiti kao neosnovan uz obvezu tužitelja na snašanje parničnog troška tuženiku. Tužena navodi kako smatra da je potrebno izvršiti identifikaciju predmeta spora očevidom na licu mjesta uz vještaka geometra , saslušati predložene svjedoke i stranke, na okolnosti iz tužbe, izvršiti uvid u povijesni izvadak iz zemljišne knjige za sve nekretnine koje su predmet postupka, utvrditi identitet nekretnina koje su predmetom dosudnica i odluka na koje se tužitelj poziva u tužbi, a po potrebe pregledati evidenciju Hrvatskih šuma o tome da li upravljaju i gospodare sukladno odredbama Zakona o šumama u ime Republike Hrvatske kao vlasnika.

    4.U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz zk za predmetne čestice, posjedovnih listova broj 462,3597,6295 od 24.5.2024., povijesti promjena na kat česticama od 5.3.2024., i 19.2.2024., skice izmjere od rujna 2023., povijesnog zk izvatka priložen uz tužbu, rješenja o nasljeđivanju iza ČC ud Ante O-254/93, spisa iz zbirke isprava 60/37, zahtjeva za mirno rješenje spora sa potvrdom o primitku pošiljke, rješenja o nasljeđivanju iza LC E p Ivana O- 173/84, dosudnice A-73/31 iza pok ZC, očevidom na licu mjesta od 15.11.2024., pregledom nalaza i mišljenja vještaka Ante Bošnjaka od 14.1.2025., skice izmjere u mjerilu 1:400 od 12,.12.2024., prikaza na orto foto podlozi sve priloženo uz vještvo, saslušanjem svjedoka PC, EĐ pok Đ, i IĐ te saslušanjem tužiteljice pod 2 kao stranke.

    5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    6. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva tužitelja pod 1. ŽĐ na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, i radi utvrđenja prava vlasništva tužiteljice pod 2. JĐ pk. E na točno određenim realnim dijelovima nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], ovlaštenje za parcelaciju na način da se iz navedenih nekretnina izdvoje točno određeni realni dijelovi istih koji su u posjedu tužitelja, kao i ovlaštenje da se tužitelj na temelju presude i prijavnog lista uknjižbi za cijelo kao vlasnik na novooznačenim nekretninama koje će nastati parcelacijom navedenih nekretnina,. a sve kao osnov upisa ovog prava u zemljišne knjige.

    7. Valja istaći da je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću kao originarna osnova stjecanja prava vlasništva, sve do stupanja na snagu ZOVO-a, bio je u primjeni Opći građanski zakoni koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.g., i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl. list FNRJ br. 86/46 ) a od 1. siječnja 1997.g. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine « broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12,152/14, dalje: ZV).

    8.Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472. austrijskog Općeg građanskog zakonika, vlasništvo nad državnom imovinom moglo se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi, za što se tražili posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941.g.

    9. U postupku je valjalo utvrditi je li tužitelj preko svojih prednika ispunio pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću sukladno pravnim pravilima paragrafa 1472 OGZ-a., a imajući u vidu da se prema odredbi članka 388. stav 2. ZV- a primjenjuju pravila koja su bila na snazi u vrijeme stjecanja.

    Pored činjenice da je posjed neke osobe na predmetnim nekretninama mora trajati neprekidno kroz zakonom određeno vrijeme, od odlučnog značaja su okolnosti da stjecatelj ima samostalan posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost. Pretpostavka o savjesnosti, poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Poštenje mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti, poštenje je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikada ne prelazi s prednika na slijednika u posjedovanju- poštenje se uvijek prosuđuje na onoga tko je posjednik. Prenošenje posjeda derivatnim , izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

    9.1.Dakle, da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

    Samostalni posjed stvari postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava time ničiju tuđu posrednu vlast (vlasnički posjed).

    Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

    10. Između stranaka neprijeporno je da je tužitelj prije podnošenja ove tužbe podnio ODO Split zahtjev za mirno rješenje spora kako to proizlazi iz zahtjeva za mirno rješenje spora od 19.2.2024. priložen na strani 38 do 41 spisa.

    11. Očevidom na licu mjesta od 15. studenog 2024. u nazočnosti sudskog vještaka geometra Ante Bošnjaka utvrđeno je da se predmetna parcela nalazi u mjestu Vrsine, zemlja zvana Selenica, Pod Krč. Pokazani predmet spora predstavlja pašnjak u južnom dijelu obrastao šumom, ista je sa svih strana omeđene betonskim, kamenim zidovima i suhozidima. Pristup nekretnini s lokalnog puta je sa sjeverne strane, četvrtastog oblika.

    11.1.Vještak navodi kako se opisana nekretnina sastoji od tri kat.čestice koje u naravi čine jednu cjelinu čiju će površinu, položaj i oblik te identifikaciju dati u svom nalazu i mišljenju.

    12. Dana 14. siječnja 2025. kod suda je zaprimljen nalaz i mišljenje sudskog vještaka geometra Ante Bošnjaka, geodetska skica i fotografije lica mjesta, a vještak navodi kako se predmet spora sastoji se od četiri dijela:

    –Prvi dio predmeta spora odnosi na dio čest. zem. [katastarska čestica]. U naravi je riječ o manjem dijelu neposredno južno od lokalne ceste. Navedeni dio na

    priloženim skicama definiran je kao LIK 1. označen je točkama 1-2-3-17-1 u površini od 53 m2 .

    –Drugi dio predmeta spora odnosi na dio čest. zem. [katastarska čestica]. U naravi je riječ o pašnjaku oblika pravokutnika. Navedeni dio je sa istočne i zapadne strane omeđen kamenim betonskim zidom. Navedeni dio na priloženim skicama definiran je kao LIK 2. označen je točkama 3-4-18-6-7-14-15-16-17-3 u

    površini od 305 m2 .

    –Treći dio predmeta spora odnosi na dio čest. zem. [katastarska čestica]. U naravi je riječ o malom dijelu pašnjaka koji čini cjelinu s drugim dijelom predmeta spora. Navedeni dio je sa istočne i južne strane omeđen kamenim betonskim

    zidom. Navedeni dio na priloženim skicama definiran je kao LIK 3. označen je točkama 4-5-6-18-4 u površini od 20 m2 .

    –Četvrti dio predmeta spora odnosi na cijelu čest. zem. [katastarska čestica]. U naravi je riječ o djelomično zaraslom pašnjaku kvadratnog oblika. U južnom dijelu pašnjak prerasta u šumu. Navedeni dio je sa stranih omeđen suhozidima i betonskim zidovima. Navedeni dio na priloženim skicama definiran je kao LIK 4. označen je točkama 7-8-9-10-11-12-13-14-7 u površini od 476 m2.

    13.Ovaj sud jednako kao i stranke prihvaća nalaz i mišljenje vještaka geometra Ante Bošnjaka kao stručno, objektivno i argumentirano.

    14. Uvidom u priložene izvatke iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 25.7.2024. utvrđeno je da je tužena Republika Hrvatska uknjižena za cijelo na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

    15.IZ posjedovnog lista borj 462 od 24.1.2024 proizlazi da je na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Pod Krč kao posjednica upisana LC "Majstorova" ECŠ koja je majka tužiteljice pod 2. JC pok. E rođ. LC.

    15.1.Iz posjedovnog lista broj 3597 proizlazi da je majka tužiteljice pod 2. upisana kao suposjednica na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zajedno sa FC , za koju su svjedoci kazali da nikada nije bila u posjedu predmetne zemlje i da je njezina parcela zapadno od predmetne. Kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] Pod Krč upisana je Republika Hrvatska kako je to razvidno iz posjedovnog lista broj 6295 priloženog uz tužbu.

    16. Uvidom u povijesti promjena na kat. čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 5.3.2024. utvrđeno ej da je u posjedovnom listu br 174 od osnutka operata na predmetnoj čestici bila upisana FĐ ud. E koju su naslijedili HC, BC i ECtužitelj pod 1.

    16.1.Iz povijesti promjena na katastarskim česticama od 19.2.2024. u odnosu na čestice 5956 i 5957 k. o. [katastarska općina], proizlazi da su kao posjednici upisani ICŠ i FC kako je to već naprijed navedeno,

    15. U postupku je kao stranka saslušana JĐ pk. E koja je istakla da se predmetne nekretnine nalaze u Vrsinama, predio Selence , Pod Krč, da je njezina parcela do puta dok je donja parcela u vlasništvu i posjedu njezinog supruga ŽĐ, navodi da je ona svoju parcelu stekla a od svojih roditelja koji su joj darovali parcelu za svog života, da njezina braća PC, R, M i sestre ČC i ĆC nikada nisu bile u posjedu predmetne parcele, navodi da su upravo ona i suprug obrađivali tu njezinu parcelu, sijali su bob, grašak i sl, da je suprug obrađivao svoju donju parcelu koju je stekao od oca E , navodeći da je ta parcela njegova djedovina, da je suprug EC imao sestre HC i BC koje su sada pokojne i nikada nisu bile u posjedu te parcele te naglašava kako nju osobno i njezinog supruga nitko nikada nije ometao u posjedu i obrađivanju predmetnih zemalja koje na terenu čine jednu cjelinu omeđenu suhozidima, dok su ranije između njezine i suprugove parcele bili kameni međaši. Navodi da je CĐ supruga od suprugova rođaka koja ima parcelu zapadno od predmetne, između njihovih parcela je suhozid, da je upisana posjednica ĐĐ bila kćer njezinog strica UC navodeći da nikada nije bila u posjedu čestice 5957 k. o. [katastarska općina], dok ej upisana posjednica MĐ " ICŠ" njezina majka.

    16. Navedeno potvrđuju saslušani svjedoci IĐ pok. A koja je potvrdila da je ICŠ majka tužiteljice JĐ, i da ostali upisani posjednici EC, RĐ i BC nemaju ništa sa predmetnom parcelom. Nadalje, navodi kako je ona vlansica susjedne parcele sa istočne strane, između njezine i predmetne parcele je suhozid, ističe da je tužiteljica JC predmetnu parcelu stekla od majke MĐ i oca E koji su joj za života darovali tu parcelu u Vrsinama, predio Selenca. Navodi kako se ispod parcele JĐ nalazi parcela njezinog supruga ŽĐ koju je on stekao od svojih roditelja , da obje parcele na terenu predstavljaju jednu cjelinu, dok ej ranije bio kameni međaš. Navodi da se parcela obrađivala do prije 20-ak godina , da su tužitelji na obje parcele sadili bob, grašak i sl, dok su ranije iste obrađivali njihovi roditelji, te ističe kako tužitelje a ranije njihove roditelje nitko nikada nije ometao u posjedu predmetnih nekretnina.

    17. Isto tako, svjedoci PC pk. D i EĐ pk, Đ –nećak tužitelja potvrđuju navode tužitelja pod 1 i 2 u cijelosti, PC navodi da je njegova parcela od predmetne udaljena oko 80 m, s tim da je zadnji put bio na parceli prije 30 ak godina, ali mu ej poznato da su tužitelji obrađivali predmetnu zemlju do 1990-ih godina pri čemu ih nitko nije ometao, da pretpostavlja da je danas parcela neobrađena obzirom na životnu dob tužitelja. Navodi da mu je poznato da je tužiteljica AĐ predmetnu parcelu naslijedila od oca DĐ zvani Š, a njezina majka zvala se ICŠ, da je ranije između parcele ŽĐ i JĐ postojao zid kojeg su srušili kako bi parcela bila jedna cjelina, da su braća od I i to M, Z i R od oca naslijedili druge nekretnine, da AĐ rođ. ICŠ nitko nije ometao u posjedu predmetne zemlje na kojoj su ona i suprug sijali bob, grah, žito i sl..

    18. Svjedok EĐ pk. Đ navodi da je tužiteljica AĐ sestra njegove pk. majke ŠĐ rođ. ICŠ, da je gornji dio parcele zvane Selenice u Vrsinama bio u vlasništvu njegove bake ICŠ i djeda DĐ, da je njegova teta AĐ danas u posjedu te nekretnine , da istu u tome nitko ne ometa, da njegova majka i njezina braća PC, M i R nikada nisu bili u posjedu te zemlje, da su oni naslijedili preostalo imanje od oca DĐ. Nadalje, navodi da je donja parcela u posjedu tetka ŽĐ koju je on naslijedio do svog oca E , da su sada obje parcele u naravi jedna cjelina, na donjoj parceli da se nalazi jedna smokva , da je parcela u cijelosti ograđena suhozidima osim sa zapadne strane gdje se nalazi betonski zid susjedne kuće. Navodi da je tetak ZĐ na toj donjoj parceli sadio grašak, krumpir i sl, do otprilike 25 godina, pri čemu ga nitko nikada nije ometao, da su se sestre od ŽCŠ i BC odrekle svog dijela u korist brata EC te one nikada nisu bile u posjedu ove zemlje .

    19. Prema rješenju o nasljeđivanju iza pk. ČC ud. Ante O-254/93 njezinim nasljednikom za cijelo proglašen je sin ZĐ. Etužitelj pod 1. u ovom postupku.

    20. Spisu je priloženo i rješenje iza pk. DĐ E pk. Đoca tužiteljice pod 2. JĐ posl. broj O.-173/84 iz kojeg proizlazi da su njegovi nasljednici supruga MĐ , te sinovi PC, M i R uz odreku sestara VC , JC , JĐ ČC i ĆC.

    21. Iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] razvidno je da je kao prvi težak upisan TC ud. F , da su nakon nje težačka prava prešla između ostalih i na NC pk. F koji je podnio Agrarnu prijavu Agr- 3865/31 koja je odbijena jer je već ranije 1896 prestao težački odnos jer je težak otkupio od erara vlasništvo navedenih nekretnina, a nakon toga GC je predmetne nekretnine prenio na svoje sinove DC, UC i C temeljem pogodbe doživotnog prihoda odnosno opskrbe od 23.1.1937. , koja je priložena spisu na strani 31-36, a nakon toga isti su se podijelili na način da su predmetne parcele pripale LC pk. Đ kojega su , kako ej već navedeno naslijedili supruga LC ICŠ i sinovi R, M i GC, s tim da su se nakon podjele između njih i sestara JC, VC i ČCčiji je sin saslušan kao svjedok, i ĆC , predmetna zemlja pripala je upravo JC tužiteljici pod 2-, kako su to potvrdili svi saslušani svjedoci među kojima je i nećak EĐ –sin njezine sestre ŠĐ.

    22. Iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je kao prvi težak upisan CC pk. ĐC "Kulić" , nakon njegove smrti, na temelju dosudnice A 41/99 težačka prava prenijeta su na I za 1/12 dijela, I MC, RC sve za 1/12 dijela, te na ĐC pk. CC, AC pk. CC i ĐC DC pk. CC svaki za 3/12 dijela, nakon čega su ŠC, MC, RC svaka svoju 1/12 dijela prenijele na braću ĐC , AC i DC temeljem kupoprodajne pogodbe od 16. srpnja 1903. i 3. prosinca 1907 i od 20. veljače 1908 .

    Nadalje, nakon smrti ZC pk. CC a na temelju dosudnice A-73/31 predmetnu nekretninu nasljeđuju CC, DC, I. J, OC i SC svi pk. ZC, koji su se podijelili na način da je predmetna nekretnina pripala DC pk. ZC kojega nasljeđuju EC

    –tužitelj pod 1., te njegove sestre BC i HC svi pk. E, a koji su se podijelili na način da je predmetna parcela pripala tužitelju EC za cijelo.

    23. Na temelju svih naprijed izvedenih dokaza u postupku i utvrđenih činjenica proizlazi da su supružnici tužitelji ZĐ pk. E i JĐ pok. E rođ. LC , računajući i posjed njegovih prednika , jedini u faktičnom posjedu predmetnih nekretnina i to tužiteljica pod 2. da je vlasnik i posjednik upravo realnih točno određenih dijelova označenih čest. zem. [katastarska čestica] , a tužitelj pod 1. ZĐ da je vlasnik i posjednik čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo, koju nekretninu je tužitelj ZĐ stekao nasljeđivanjem od oca E i majke ČC kako je to razvdino iz priloženih rješenja o nasljeđivanju iza njihove smrti, te u diobi sa sestrama HC i ZĐ i OĐ, kako su to potvrdili saslušani svjedoci navodeći da nitko drugi osim njega nije bio u posjedu te parcele koja zajedno sa parcelom tužiteljice JC na terenu čini jedinstveni posjed i jednu cjelinu nakon što su oni stupili u posjed , srušili ranije kamene međaše kako bi činile jednu parcelu ograđenu suhozidima na terenu, te nakon svojih roditelja nastavili obrađivati obje zemlje, odnosno sada jednu parcelu sve do 1990-ih godina su na istoj sadili i sijali razne povrtne kulture, kako su to izjavili svjedoci i tužiteljica AĐ pk. E rođ. LC.

    24. Prema tome, tužitelji su nesmetanom i neprekidnom posjedu označenih nekretnina znatno duže od zakonom određenog vremena, a s obzirom da se posjed smatra poštenim i samostalnim, odnosno savjesnost se pretpostavlja osim ako se dokaže suprotno, a tuženik ničim nije dokazao da prednici tužitelja ne bi bili pošteni odnosno savjesni posjednici, to je očito da je tužitelj po osnovu dosjelosti i nasljeđivanja stekao pravo vlasništva na nekretninama koje su predmet ovog spora i to na nekretninama u odnosu na koje je tužena Republika Hrvatska pasivno legitimirana a koje čestice koje na terenu čine jednu cjelinu.

    25. Prema ocjeni suda, u ovom slučaju nedvojbeno je utvrđen pravni slijed posjedovanja tužitelja i njihovih pravnih prednika kroz zakonom određeno propisano vrijeme , kao načina stjecanja vlasništva dosjelošću.

    26. Na temelju svih naprijed izvedenih dokaza u postupku, sud ocjenjuje kako su prednici tužitelja predmetnu nekretninu posjedovali kao obrađivači iz čega proizlazi da je njihov posjed istinit, nije pribavljen silom, potajno , prijevarom niti zloupotrebom povjerenja, te da su iste obrađivali i koristili kao pošteni posjednici , a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je mogao znati niti je imao razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed -prema čl. 18 stavak 3. ZV-a.

    26.1.Dakle, njihov pošteni posjed trajao je više od četrdeset godina samostalnog posjeda potrebnog za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću od 17. studenog 1999.g. kada je ustavni sud RH u Odluci broj U-I-58/1997 ukinuo članka 388. Stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojom je bilo određeno da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. Listopada 1991.g. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.

    27. Iz svega naprijed navedenog nedvojbeno je da su prednici tužitelja posjedovali navedene nekretnine i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji je primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. Travnja1941.g. i za vrijeme neprijateljske okupacije, sve do rujna 1. Rujna 1980.g. , kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (ZOVO), koji je bio na snazi do 1. Siječnja 1997.g., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV), te su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine, koje na terenu nedvojbeno čine jednu cjelinu i jedinstveni posjed tužitelja, pa tako i nakon 1. Siječnja 1997.g. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. propisuje pretpostavke za stjecanje oprava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

    28. Prema tome, tužiteljica može u postupku tražiti utvrđenje prava vlasništva jednog točno određenog dijela nekretnine za cijelo, a upravo takav zahtjev tužiteljica JĐ pk. E je i postavila u podneskom od 17.1.2025. u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], sukladno vještvu vještaka geometra Ante Bošnjaka, dok je u tužbi pod točkom 1. postavljen tužbeni zahtjev tužitelja pod 1. u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo. Dakl,e sud je prihvatio kao utemeljene navode tužiteljice JĐ da bi ista bila stvarna vlasnica i posjednica dijela čest.,zem. 5956 k. o. [katastarska općina] površine 53 m2 za cijelo i to upravo onog realnog točno određenog dijela koji je u skici vještaka Bošnjaka od siječnja 2025. označen točkama 1-2-3-17-1, kao i točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 305 m2 koji je u vještvu vještaka Bošnjaka od siječnja 2025. označen točkama 3-4-18-6-7-14-15-16-17-3.

    29. Isto tako prihvaćen je zahtjev u dijelu kojim je zatraženo donošenje odluke kojom će se isti ovlastiti da izvrši parcelaciju navedene nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se iz iste izdvoji fizički i geometrijski točno određeni navedeni dio iste, da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta te da se na temelju presude i prijavnog lista na temelju kojeg će se izvršiti parcelacija, izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta na ime tužitelja za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika u ovom postupku.

    29.1.Nadalje, tužitelj je kao stjecatelj ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva, otpisom navedene čestice u zemljišnim knjigama i upis prava vlasništva na svoje ime. Dakle, tužitelj ima ovlast da zatraži parcelaciju, a nadležno upravno tijelo prilikom parcelacije će procijeniti jesu li ostvarene pretpostavke za parcelaciju, a tužitelj na temelju ove presude ima samo ovlast tražiti od nadležnog upravnog tijela da provede parcelaciju ukoliko je ista u skladu sa Zakonom

    30. Iz svega naprijed navedeno jasno proizlazi da tužitelj ZĐ pk. E ima pravnog interesa tražiti da se stanje u zemljišnim knjigama uskladi sa stvarnim stanjem, budući da je stanje u zemljišnim knjigama pogrešno i ne odgovara stvarnom stanju, te je ovlašten ovom tužbom zahtijevati da se stanje u zemljišnim knjigama uskladi sa faktičkim stanjem, te ishoditi upis prava vlasništva na svoje ime na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, a tužiteljica JĐ pk. E na novooznačenim parcelama položenim u k. o. [katastarska općina] i to na nekretninama koje će nastati parcelacijom matičnih čest. zem. [katastarska čestica] k.,o. Marina a kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom koji odgovara utvrđenjima ovlaštenog vještaka geometra Ante Bošnjaka od 17.01.2025. u odnosu na točku 2. tužbenog zahtjeva, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tužene Republike Hrvatske.

    31. Obzirom na iznijeto, a budući da sud tužbeni zahtjev tužitelja kako je postavljen u tužbi pod točkom 1. i u podnesku od 17.01.2025. u odnosu na točku 2. tužbenog zahtjeva , ocjenjuje osnovanim u cijelosti, isti je valjalo usvojiti donošenjem odluke kao u izreci ove presude.

    32. Odluka o trošku je izostala budući da nije popisan.

    U Trogiru, dana 15. l.istopada 2025.

    Sudac:

    Ivanka Karadža

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istih. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u 3 primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud

    Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi presude.

    Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

    Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud je presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (čl.335. ZPP-a)

    DNA: pun. tužitelja

    ODO Split

    u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.