REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1466/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CIA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Karmela Tus, odvjetnica u Crikvenici, protiv prvotuženika CI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotuženice ĆI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trećetuženika ČI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotuženica i trećetuženik osobno i kao nasljednici pok. ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], četvrtotuženika CI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], petotuženice ŠI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], šestotuženice AI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i sedmotuženika ŽI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], šestotuženica i sedmotuženik kao nasljednici pok. NI iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-1499/2021-2 od 25. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Crikvenici broj P- 782/2020-10 od 25. veljače 2021., u sjednici održanoj 15. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-1499/2021-2 od 25. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Crikvenici broj P-782/2020-10 od 25. veljače 2021.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije, tužiteljica je navela da ga podnosi zbog pravnih pitanja koje smatra važnima za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi (čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku), naznačujući sljedeća pitanja: „1. Je li drugostupanjski sud kada koristi ovlaštenje iz članka 373.a stavak. 1. točka 2. Zakona o parničnom postupku i sporne činjenice utvrđuje na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, dužan ocjenu dokaza provesti na temelju odredbe članka 8. istog zakona, odnosno ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, vodeći računa o rezultatima cjelokupnog postupka?
2. Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredbi članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ukoliko, sukladno ovlaštenju iz članka 373. a Zakona o parničnom postupku sam ocjenjuje dokaze, ali pri tome daje nejasne i proturječne razloge o činjenicama na kojima je utemeljio svoju odluku te u svojoj odluci ne daje ocjenu svih dokaza provedenih u tijeku prvostupanjskog postupka, a koji dokazi su bili od utjecaja na ocjenu odlučne činjenice na kojoj je drugostupanjski sud utemeljio svoju odluku?
3. Je li sud prilikom ocjene da li su na strani tužitelja ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću dužan uzeti u obzir sve okolnosti slučaja?
4. Što čini posjed poštenim, odnosno može li se poštenje posjeda tužitelja kao uvjet za stjecanje prava vlasništva dosjelošću procijeniti kroz okolnosti da se prednik tužitelja u katastarskom operatu vodi upisan kao posjednik predmetnih nekretnina preko 40 godina, da predmetne nekretnine zajedno s okolnim zemljištem predstavljaju jedinstvenu cjelinu kojom je neometano gospodario prednik tužiteljice preko četrdeset godina, odnosno poslije njegove smrti tužiteljica?“.
3. U odgovoru na prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije, prvotuženik ga je predložio odbiti kao neosnovanog.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi, sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Prva dva pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije ne mogu se smatrati važnima u smislu potrebe za intervencijom revizijskog suda radi osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Odluke na koje se je tužiteljica pozvala navodeći ih kao razloge važnosti postavljenog pitanja (Rev-2660/19 od 9. listopada 2019., Rev-2668/12 od 1. ožujka 2017., Revt-461/15 od 9. siječnja 2018., Rev-x-481/12 od 17. prosinca 2019. i Rev-2849/15 od 6. veljače 2018.) smatrajući da drugostupanjska presuda odudara od pravnih shvaćanja iznesenih u tim odlukama, donesene su u predmetima u kojima činjenična i pravna situacija nije podudarna onoj u ovom konkretnom predmetu. Stoga nema potrebe za ujednačavanjem sudske prakse od strane revizijskog suda te se navedena pitanja ne mogu smatrati važnima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
6. Treće pitanje tužiteljice naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije je općenite naravi, i kao takvo ne može se smatrati važnim pitanjem sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP.
7. Četvrto pitanje koje je predlagateljica naznačila u prijedlogu za dopuštenje revizije polazi od činjenica koje nisu utvrđene u postupku pred nižestupanjskim sudovima, radi čega to pitanje nije važno za odluku u sporu, niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
8. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 389.b st. 1. ZPP, riješiti kao u izreci rješenja.
Zagreb, 15. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
