Republika Hrvatska

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 31

Pr-6/2025-31

U  I M E R E P U B L I K E H R V A TS K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru po sucu Ivici Grubišiću u pravnoj stvari tužitelja tužitelja JD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], po punomoćniku odvjetniku Boris Hlatki, protiv tuženika Adriatica Dunav, društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju gnojiva, OIB 19669028337, Vinkovačka 56, 32000 Vukovar, po punomoćniku odvjetniku Igor Plavšić, radi Radno - naknada štete, nakon javno održane i zaključene glavne rasprave 7. listopada 2025. u prisustvu punomoćnika parničnih stranaka, 15. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatica Dunav d.o.o. iz Vukovara, Vinkovačka 56., OIB: 19669028337 da tužitelju JD iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti isplati ukupan novčani iznos od 5.782,40 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23. prosinca 2024. godine po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Adriatica Dunav d.o.o. iz Vukovara, Vinkovačka 56., OIB:19669028337 da tužitelju JD iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime imovinske štete iznos od 960,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. listopada 2025. po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

III. Odbija se tužitelj sa preostalim zahtjevom za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti za iznos od 717,52 eura sa zateznom kamatom na taj iznos.

IV. Odbija se tužitelj preostalim zahtjevom za naknadom zatezne kamate na dosuđeni iznos ne imovinske štete od 28. ožujka 2022. do 22. prosinca 2024.

V. Odbija se tužitelj sa preostalim zahtjevom za naknadom zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štete od 28. ožujka 2022. do 14. listopada 2025.

VI. Nalaže se tuženiku Adriatica Dunav d.o.o. iz Vukovara, Vinkovačka 56., OIB: 19669028337 da tužitelju JD iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.094,23 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 15. listopada 2025. po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbom od 10. ožujka 2025. tužitelj zahtijeva naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 6.000,00 eura .

1.1. Tužbu obrazlaže navodom da je tužitelj je temeljem zaključenog Ugovora o radu od 08. veljače 2010. godine zaposlenik kod tuženika Adriatica Dunav d.o.o, Vinkovačka 56., na radnom mjestu mehaničara, te je isti dana 28. ožujka 2022. godine u proizvodnoj hali za proizvodnju i pakiranje umjetnih gnojiva obavljao poslove zavarivanja vrata iznad spirale na lijevku ispod filtera. Prilikom obavljanja predmetnog zavarivanja tužitelj je doživio nesreću na radu i to na način su se ljestve kojima se kretao skliznule uslijed čega je tužitelj pao na leđa sa visine 1,5 – 2 metara, te je prilikom pada zadobio teške tjelesne ozlijede, odnosno prijelom lumbalnog kralješka i prijelom križne kosti.

1.2. Rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 27. svibnja 2022. godine, Klasa: UP/I-502-03/22-02/119., Ur.broj: 338-16-02-22-06 tužitelju je priznata ozljeda na radu.

1.3. Obzirom da je do predmetne nezgode u kojoj je nastradao tužitelj došlo na radu to je tuženik Adriatica Dunav d.o.o. kao poslodavac sukladno čl. 111. Zakona o radu kao i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu u obvezi tužitelju kao radniku naknaditi štetu.Tuženik za naknadu štete odgovora prema objektivnoj odgovornosti.

1.4. Tužitelj je u opisanom štetnom događaju zadobio teške tjelesne ozlijede koje su dijagnosticirane u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici dr. Juraj Njavro u [adresa] i to: kontuzija donjeg dijela leđa i zdjelice i fractura ossis sacri sups. Tužitelj je odmah nakon štetnoga javlja u NMB dr. Juraj Njavro u [adresa], a iz kojeg nalaza proizlazi da je pao na radnom mjestu s visine od 2 metra na stražnjicu, te da se žali na bolove u trtici, da lokalno palpatora i perkutorna bolonost sakruma i kokcigisa, DRP: vijenac reponbilnih prolabiranih unutarnjih hemoroida, na rukavici trag normokolorirane stolice, bez primjesa krvi.

1.5. Tužitelj se od posljedica štetnoga događaja liječio u vremenskom razdoblju od 28. ožujka 2022. godine pa sve dok 14. prosinca 2022. godine, te u tom periodu trpio bolove jakog, srednjeg i slabog intenziteta za cijelo vrijeme liječenja, osjećao strah od ishoda liječenja zbog ozbiljnosti i težine tjelesnih ozljeda koje je pretrpio, te je kod tužitelja umanjena životna i radna aktivnost uslijed prijeloma trupa LI kralješka i kokcigealne kosti i na taj način povrijeđeno pravo osobnosti.

1.6. štetnom događaju, tužitelj je pretrpio imovinsku štetu, a koja se sastoji od troškova prijevoza koje je isti imao zbog odlazaka na fizikalne terapije u 20 tretmana, te je zbog potreba odlaska na fizikalne terapije na relaciji s adrese stanovanja [adresa] –NMB dr. Juraj Njavro [adresa] – [adresa] imao i troškove prijevoza u ukupnom iznosu od 150,00 eura i to za sveukupno obavljenih 20 terapija. Zbog potrebe odlazaka na rehabilitaciju tužitelj nije koristio javni prijevoz, već je isti bio prisiljen odlaziti na fizikalne terapije na način da su ga u Nacionalnu memorijalnu bolnicu ukućani morali voziti osobnim automobilom. Za vrijeme liječenja, odnosno postoperativnog perioda, tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega, budući da isti nije mogao samostalno funkcionirati niti brinuti o najosnovnijim životnim potrebama i aktivnostima, pa tužitelj sa ove osnove potražuje od 400,00 eura.

1.7. Dana 30. siječnja 2025. godine tužitelj je putem punomoćnika tuženiku dostavio prijedlog mirnog rješenja spora, međutim tuženik nije odgovorio na prijedlog tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti kako po pravnoj osnovi tako i po visini. Ističe da su navodi da je tužitelj zaposlenik tuženika na radnom mjestu mehaničara, te da se štetni događaj zbio u poslovnim prostorima tuženika, i da je tužitelj zadobio tjelesne ozljede. No za sam događaj koji se zbio, kao i način na koji se isti dogodio nije odgovoran tuženik, jer ovdje se radi o isključivo o višoj sili za vrijeme / podredno -doprinosu tužitelja za štetu koju je pretrpio, a s obzirom na narav štete odnosno uzrok, tuženik ne odgovora za štetu, obzirom da nije niti propustom niti radnjom doveo do ozljede tužitelja, a da je tome tako proizlazi i iz dokaza koje je tužitelj dostavio uz tužbu, pa se tako u prijavi o ozljedi na radu kao i rješenju – tužitelju se priznaje kao ozljeda na radu prijelom lumbalnog kralješka i prijelom križne kosti, dok se istom ne priznaje kao ozljeda na radu- prijelom trtične kosti.

2.1. Iz prijave ozljede na radu, nesporno proizlazi kako je tužitelj redovno obavljao svoj posao za što je bio stručno osposobljen, te je obavljao pripremne radove za zavarivanje vrata, postavljanje ljestvi , te se isti penjao na njih i pao sa istih sa 1,5 m visine, a poradi skliznuća ljestvi sa betonske površine. Pri tome je važno za naglasiti da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način na navedenom radnom mjestu, kao i da je prilikom obavljanja poslova, tužitelju kao radniku dana zaštitna oprema, i da su ljestve sa kojih je tužitelj pao, imale atest, te da su imale protukliznu zaštitu. Dakle, tuženik je u svojim poslovnim prostorima osigurao primjenu pravila zaštite na radu, radnu opremu, valjanu i atestiranu , te je do štetnog događaja došlo u najmanju ruku došlo zbog više sile, eventualno zbog neispravnog radnog procesa tužitelja, pa bi se moglo raditi i o isključivoj odgovornosti tužitelja za štetni događaj do kojega je došlo na način da je isti pao sa ljestava koje su imale protu-kliznu zaštitu.

2.2. Kako niti prema inspekcijskom nadzoru povodom ozljede radnika/tužitelja, sukladno Zakonu o zaštiti na radu nisu utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu od strane poslodavca i ozlijeđenog radnika, a što proizlazi iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, te imajući u vidu odredbe 1061 ZOO-a, i činjenicu da je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, tuženik predlaže nakon provedenog dokaznog postupka, odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti, te naložiti istom plaćanje prouzročenog parničnog troška .

3. Sud je proveo dokazni postupak uvidom u: ugovor o radu na neodređeno vrijeme, prijava ozljede na radu, rješenje HZZO, medicinska dokumentacija, rješenje HZZO, uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način, uputstvo za upotrebu korištenja ljestava, uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika, iskazi svjedoka MD, BD, KD i iskaz tužitelja, pismeni i usmeni nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu i dr. Marcela Marcikić, zapisnik ocjeni osposobljenosti radnika.

4. Predmet spora je naknada neimovinske i imovinske štete od tuženika kao poslodavca u iznosu od 6.500,00 eura i 960,00 eura sa zateznom kamatom.

5. Čitanjem ugovora o radu od 8.2.2010. proizlazi da su parnične stranke zaključile ugovor o radu na neodređeno vrijeme po kom će tužitelj kod tuženika obavljati poslove na radnom mjestu mehaničara i ostale poslove u skladu sa nalozima poslodavca. Člankom 1. istog ugovora o radu poslodavac se obvezao da će osigurati proces rada i uvjete rada koji će radniku omogućiti sigurno obavljanje poslova.

6. Iz prijave ozljede na radu sud je utvrdio da je tužitelj kod poslodavca Adriatic Dunav d.o.o. nastradao 28. ožujka 2022. tako što je pao sa ljestava na leđa prilikom penjanja radi skliznuća ljestava sa betonske površine, te da je tužitelj pao sa visine 1,5- 2 metra. Navedenu prijavu poslodavac je podnio HZZO-u 1. travnja 2022. koji je 27. svibnja 2022. donio rješenje kojim tužitelju kod tuženika priznaje ozljedu na radu u kojoj je kod tužitelja nastao prijelom lumbalnog kralješka i prijelom križne kosti.

7. Sporna je među parničnim strankama odgovornost tuženika kao poslodavca jer tuženik smatra da je nezgodu na radu uzrokovala viša sila, a podredno da se radi o doprinosu tužitelja zbog neispravnog radnog procesa tužitelja.

8. Specijalistička ordinacija medicine rada i sporta 21. rujna 2023. izdala je uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti tužitelja koji je po zanimanju strojarski tehničar za poslove čišćenja dijelova postrojenja, mehaničarski poslovi s napomenom da je tužitelj zdravstveno sposoban uz nošenje naočala i uz ograničenje za dizanje i prenošenje tereta. Čitanjem uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika ZD odnosno tužitelja od 15.6.2021. sud je utvrdio da je isto izdano tužitelju za poslove čišćenja dijelova postrojenja i mehaničarske poslove.

9. Iz zapisnika Zavoda za unapređenje sigurnosti sud je utvrdio da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto i poslove rukovatelj viličarom, rukovatelj hidrauličnom platformom u proizvodnom pogonu od 26.2.2019.

10. Čitanjem uvjerenja o osposobljenosti za rad na siguran način sud je utvrdio da je isto izdano tužitelju kod tuženika za radno mjesto i poslove mehaničara 8. siječnja 2010.

11. Saslušanjem svjedoka i tužitelja kao stranke u postupku sud je utvrdio:

- da je tužitelj dana 28. ožujka 2022. dobio radni zadatak od OD (odgovorna osoba za proizvodnju) da zavari pukotinu na čeličnoj spirali na visini oko 2 metra,

- da tužitelj nema atest za zavarivanje ali da je od 2010. za tuženika kao poslodavca puno puta obavljao radne zadatke koji su zahtijevali varenje,

- da je tužitelj sam izabrao ljestve aluminijske, trodijelne, koje su se nalazile u tom dijelu pogona i koje je koristio do tada tisuću puta,

- da je tužitelj naslonio ljestve na spiralu i da je prije penjanja sa prvog stepenika isprobavao da li ljestve stabilno stoje na betonu i da se tužitelju učinilo da su dobro položene pod dobrom kosinom, zatim da je prvo na zadanu visinu oko 2 metra gdje je varenjem trebalo učvrstiti vrata podigao aparat za varenje i masu koju je odložio na spiralu i nakon čega je nastavio sa penjanjem, i kada je došao do visine između 1,5-2 metra došlo je do proklizavanja ljestava tijekom čega se tužitelj, iz straha da ne polomi noge padom između stepenika, odgurnuo zbog čega je pao na stražnjicu i leđa te se ozlijedio,

- da je tužitelju u obavljanju navedenog radnog zadatka pomoć trebao pružiti saslušani svjedok MD šef smjene u pakirnici koji je u trenutku pada tužitelja stajao pokraj ljestava i čekao da tužitelj obavi dobiveni radni zadatak, a koji je tužitelju trebao dodati potreban alat i pomoći mu što god je bilo potrebno,

- da su predmetne ljestve sa donje strane imale plastificiranu zaštitu ali da je taj plastificirani dio bio potrošen većim dijelom uslijed korištenja.

12. Sud je iskazima svjedoka i tužitelja u navedenom dijelu poklonio vjeru jer su iskazi dati na logičan i uvjerljiv način i u skladu su sa provedenim vještačenjem po vještaku zaštite na radu.

13. Iz nalaza i mišljenja vještaka zaštite na radu Maria Šalković mag. Ing. sigurnosti sud je utvrdio:

- U trenutku događaja radnik JD penjao se po ljestvama te su ljestve počele kliziti pri čemu je pao na betonsku podlogu sa visine od oko 2 m. - U trenutku događaja radnik JD je radio poslove koje nije ugovorio ugovorom o radu.

- U trenutku događaja radnik JD nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je radio i poslodavac mu nije smio dozvoliti samostalno obavljanje poslova temeljem čl. 28 st. 1 Zakona o zaštiti na radu.

- Da je u trenutku događaja radnik JD bio osposobljen za rad na siguran način za poslove zavarivanja, isti bi bio upoznat s pravilnim načinom korištenja radne opreme.

- Okolnost što radnik JD nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove zavarivanja može se dovesti u uzročno-posljedičnu vezu s padom radnika i ozljeđivanjem.

- Za provođenje mjera zaštite na radu je bio odgovoran poslodavac temeljem čl. 17 st. 1 Zakona o zaštiti na radu.

14. Usmenim saslušanjem vještaka Maria Šalković sud je utvrdio da je poslodavac bio obvezan dati ispravne ljestve tužitelju na korištenje i vrlo vjerojatno ljestve koje je tužitelj koristio ili nisu imale zaštitu ili je bila potrošena. Ljestve koje imaju odgovarajuću protu kliznu zaštitu ne mogu se pokliznuti. Navedeni zaključak vještak je izveo iz izjave tužitelja da ih je ispravno postavio i pravila struke. Nastavno je sud utvrdio i da je tužitelj najprije trebao biti stručno osposobljen za obavljanje poslova zavarivanja, a nakon toga osposobljen za rad na siguran način što tužitelj nije imao ali i da jeste da navedeno nebi spriječilo pad uslijed proklizavanja ljestava ispod tužitelja zbog potrošenosti protu klizne zaštite.

15. Sud je nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan jer je iz prednjih utvrđenja evidentno da tužitelj nije imao kvalifikaciju za obavljanje poslova zavarivanja, a niti je osposobljen za rad na siguran način za rad na tim poslovima i tuženik kao poslodavac je odgovoran što je tužitelju 28. ožujka 2022. povjerio obavljanje poslova zavarivanja u pripremi kojih poslova je tužitelj ozlijeđen. Tužitelj je koristio u štetnom događaju ljestve koje je tuženik stavio na raspolaganje tužitelju, a trebao je kako bi se nezgoda izbjegla za tužitelja ili bilo koga drugog tko bi se penjao po navedenim ljestvama osigurati ljestve koje imaju odgovarajuću protu kliznu zaštitu. Osim toga vidljivo je i da navedeni svjedok šef smjene MD nije pružio nikakvu pomoć tužitelju u smislu da je pridržavao navedene ljestve, a bio je zadužen u tom smislu. Stoga je potpuna odgovornost tuženika kao poslodavca za stradavanje tužitelja u štetnom događaju od 28. ožujka 2022. i nema govora da je za štetni događaj niti djelomično suodgovoran tužitelj ili viša sila.

16. Odredbom čl. 17. st. 2. Zakona o zaštiti na radu propisano je da daje poslodavac obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i u upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu. Osim što je tuženik odgovoran po općim pretpostavka odgovornosti za štetu (čl. 1045. st. 1. ZOO) odgovoran i po odredbi čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu koji propisuje da ozljeda na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

17. Na prijedlog tužitelja sud je odredio medicinsko vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku dr. Marcel Marcikić neurokirurgu iz čijeg nalaza i mišljenja je utvrdio:

- da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju pretrpio kompresijski prijelom trupa prvog i drugog slabinskog kralješka koja ozljeda se kvalificira kao obična teška tjelesna ozljeda. Prijelom trtične točnije križne kosti nije objektivno dokazan,

- tužitelj je trpio jake bolove do 3 dana nakon ozljede, zatim bolove srednjeg intenziteta kroz 15 dana, bolove slabog intenziteta i trajnog karaktera kroz 75 dana, te bolove slabog intenziteta i povremenog karaktera koji ulaze u pojačane napore,

- tužitelj je pretrpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja u trenutku pada sa ljestava, sekundarni strah jakog intenziteta nakon ozljede do dva dana, srednjeg intenziteta do 10 dana, te slabog intenziteta do 45 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje i moguće komplikacije na koje je upozoren,

- u trenutku ozljeđivanja tužitelj je bio starosti od 61 godine i kod tužitelja je došlo do umanjenja opće životne aktivnosti oko 15% i tužitelj ulaže 15% više pojačanih napora i to pri saginjanju i savijanju kralježnice u lateralnu stranu, pri obuvanju i odijevanju kod fizičkih aktivnosti npr. Nošenje tereta, cijepanje drva, iskapanja zemlje lopatom i sličnih fizičkih napora te bi trebao biti pošteđen nošenja tereta težeg od 7 kg. U kolovozu 2025. kod tužitelja je utvrđeno trajno umanjenje pokretljivosti slabinske kralježnice što je objektivizirano mjerama učinjenim u Odjelu za fizikalnu medicinu u Slavonskom Brodu. Povremeni bolovi se javljaju kada se tužitelj saginje ili na drugi način opterećuje slabinsku kralježnicu i ti bolovi ulaze u pojačane napore.

- tužitelju je zbog ozljeda bila potrebna tuđa pomoć nekvalificirane osobe 4 sata dnevno prvih 30 dana, potom 2 sata dnevno još 60 dana, tj. U periodu u kojem dolazi do zarastanja prijeloma, a pomoć se odnosi na odijevanje i obuvanje, održavanje higijene, nabavu osnovnih životnih namirnica, te obavljanje uobičajenih radnji i obveza u kućnom okružju.

18. Sud je nalaz i mišljenje medicinskog vještaka u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan jer je dat na temelju medicinske dokumentacije koja prileži spisu, pregleda tužitelja i izvršenih mjerenja na Odjelu za fizikalnu medicinu. Stoga od strane medicinskog vještaka nisu previsoko ocijenjeni trajanje i jačina fizičkih bolova i straha, a niti utvrđeni postotak umanjenja životnih aktivnosti, te je prigovor tuženika u tom smislu neosnovan. Stranke nisu predlagale pribavu medicinskog kartona za tužitelja pa sud tu dokumentaciju nije ovlašten samoinicijativno pribavljati.

19. Zakonom o radu čl. 111. st. 1. propisano je : Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

20. Odredbom čl. 19. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima propisano je da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti i da se pod pravima osobnosti u smislu tog zahtjeva razumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast i dr. U slučaju povrede prava osobnosti sud ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđuje pravičnu novčanu naknadu (čl. 1100. ZOO). Nastavno čl. 1100. st. 2. ZOO pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

21.U konkretnom slučaju težina ozljede tužitelja opravdava dosudu pravične novčane naknade i to primjenom Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH. Sud je tužitelju na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje dosudio 5.782,48 eura, a koji iznos se sastoji 1.923,48 eura na ime pretrpljenih bolova, kojem iznosu treba pribrojiti iznos od 200,00 eura za pretrpljene nelagodnosti tijekom 20 fizikalnih terapija, RTG snimanja i preglede, za pretrpljeni strah iznos od 1.500,00 eura, i smanjenje općih životnih aktivnosti iznos od 2.159,00 eura.

22. Kako je tužitelj nakon provedenog medicinskog vještačenja podneskom od 3. rujna 2025. povisio tužbeni zahtjev sa 6.000,00 na 6.500,00 eura kojoj preinaci se tuženik nije protivio, a koja je moguća primjenom odredbe čl. 190. st. 2. ZPP-a, a s obzirom na dosuđeni iznos od 5.782,48 eura za povredu prava osobnosti, valjalo je tužitelja odbiti za razliku od 717,52 eura.

23. Valjalo je tužitelju dosuditi i zateznu kamatu od dana podnošenja zahtjeva tuženiku 23. prosinca 2024. kako to nalaže odredba čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima, a kojom je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva s danom podnošenja zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako tužitelj zahtijeva zateznu kamatu od 28. ožujka 2022. valjalo je istog odbiti do 22. prosinca 2024. Stopa zatezne kamate odmjerena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

24. Medicinskim vještačenjem sud je utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega za vrijeme liječenja zbog ozljede pretrpljene na radu kod tuženika ukupno 240 sati. Sud je tužitelju po slobodnoj ocjeni, primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a dosudio za svaki sat iznos od 4,00 eura, a za 240 sati 960,00 eura koji iznos tužitelj i potražuje podneskom od 3. rujna 2025. O ovom tužbenom zahtjevu sud je odlučio primjenom odredbe čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.

25. Zatezna kamata na dosuđeni iznos imovinske štete teče od dana donošenja odluke 15. listopada 2025. jer je tek tada utvrđen iznos štete. Kako tužitelj zahtijeva zateznu kamatu od 28. ožujka 2022. valjalo je istog odbiti za razdoblje od 28. ožujka 2022. do 14. listopada 2025. Stopa zatezne kamate dosuđena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a.

26. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. ZPP-a.

29. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.2. i čl. 164. ZPP-a. Obračun troškova prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a odvija se na način da se utvrđuje postotak s kojim je svaka stranka uspjela u sporu, zatim od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela u sporu oduzima se postotak stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u sporu i utvrđuje se razlika postotka. Sud utvrđuje svotu pojedinih radnji i svotu ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u sporu koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka i stranci koja je u većoj mjeri uspjela odmjerit će naknadu dijela ukupnih troškova. Za navesti je da sud nije dužan utvrđivati troškove stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u sporu. Navedeno proizlazi i iz relevantne sudske prakse kad je u pitanju naknada troška kod djelomičnog uspjeha u sporu.

VPS 7.460,00 eura.

Tužitelj je po visini uspio u omjeru od 90,38%, a u pogledu pravne osnove spora u cijelosti pa je uvažavajući oba kriterija uspjeh tužitelja u omjeru od 95,19%, a koji omjer se dobije kada se 190,38 podijeli sa dva. Potom je nužno omjer uspjeha tužitelja umanjiti za omjer uspjeh tuženika od 4,81% te se dobije postotak po kojem tužitelj polaže pravo na naknadu troška u 90,38%.

Tužitelj zastupan po punomoćniku odvjetniku imao je trošak sastava tužbe 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 18.4.2025. iznos od 200,00 eura, pristup na ročište 6.5.2025. iznos od 200,00 eura, ročište 22.5.2025. iznos od 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 10.7.2025. iznos od 200,00 eura, obrazloženi podnesak od 3.9.2025. iznos od 200,00 eura, ročište 7.10.2025. iznos od 200,00 eura, ročište za objavu presude 100,00 eura, ukupno 1.500,00 eura, PDV 375,00 eura, ukupno 1.875,00 eura x 90,38%=1.694,23 eura.

Sud je tužitelju priznao trošak medicinskog vještačenja u cijelosti u iznosu od 400,00 eura jer bez istog ne bi niti djelomično uspio u sporu.

Tužitelju je priznat ukupan parnični trošak u iznosu od 2.094,23 eura. Na dosuđeni trošak tužitelju pripada zatezna kamata primjenom odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a od dana presuđenja.

Sud tužitelju nije priznao trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora jer isti nije bio procesna pretpostavka za podnošenje predmetne tužbe. Tužitelju nije priznat trošak sastava ostalog podneska od 8.5.2025. kojim je obavijestio sud o uplati predmeta jer je sud tu činjenicu utvrdio iz kartice predmeta koju je računovodstvo dostavilo u spis. Sud tužitelju nije priznao trošak od 29.8.2025. kojim se očitovao na podnesak tuženika od 15.7.2025. jer isti nije bio potreban za svrhovito vođenje postupka.

U Vukovaru, 15. listopada 2025 .

Sudac

Ivica Grubišić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba na Županijski sud. Žalba se podnosi u tri primjerka u roku 15 dana od dana objave presude putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku odvjetniku Boris Hlatki

2. Tuženiku po punomoćniku odvjetniku Igor Plavšić