REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: III Kr-104/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u Vijeću sastavljenom od sudaca Dražena Tripala kao predsjednika Vijeća te Perice Rosandića i Melite Božičević-Grbić kao članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Slunjski kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenika JO zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak - dalje: KZ/11), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Zadru od 9. svibnja 2023. broj K-96/2018 i presuda Županijskog suda u Bjelovaru od 21. ožujka 2024. broj Kž-249/2023-5, u sjednici vijeća održanoj 15. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se kao neosnovan zahtjev osuđenika JO za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Zadru od 9. svibnja 2023. broj K-96/2018 i presuda Županijskog suda u Bjelovaru od 21. ožujka 2024. broj Kž-249/2023-5 osuđenik OO proglašen je krivim zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11 i osuđen na kaznu zatvora od sedam mjeseci.
2. Osuđenik je pravovremeno po braniteljici Klaudiji Šopić, odvjetnici u Zadru, podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zbog „povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi i zbog povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku“ te zbog „povrede odredaba kaznenog postupka predviđenih u članku 468. ZKP-a stavku 1. točki 5. i 9., odnosno u članku 468 stavak 2. ZKP-a i to iz razloga jer je osuđenik pravomoćno osuđen u postupku i na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom i zakonom“. Predlaže usvojiti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude i ukinuti prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu „u korist osuđenika ZO“.
3. Prvostupanjski sud je po zaprimanju zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude postupio u skladu s člankom 518. stavkom 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24. - dalje: ZKP.)
4. Zahtjev nije osnovan.
5. Osuđenik u zahtjevu tvrdi da je presuda „donesena u postupku koji je prethodio i na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom i zakonom“ navodeći da je sud „presudu temeljio na dokazima koji nisu izvedeni na glavnoj raspravi“ jer da „na raspravi dana 07. veljače 2023. u odsutnosti okrivljenika sud je izveo dokaze čitanjem bez naznake je li dostava poziva bila uredna“, a također da nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti za nastavak rasprave 4. svibnja 2023. na kojoj su također izvođeni dokazi jer je prethodna rasprava bila završena i da bi se „mogla nastaviti, ona je morala biti prekinuta“.
5.1. Ovim navodima osuđenik zapravo pobija pravomoćnu presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP-a, dok iz sadržaja žalbe osuđenika, podnesene protiv prvostupanjske presude, proizlazi da tu bitnu povredu na način kako je sada ističe u zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, ni izrijekom ni sadržajno, nije isticao u žalbi. Odredbom članka 517. stavka 2. ZKP-a propisano je da se povrede iz stavka 1. točaka 2. i 3. toga članka, a među tim povredama je i teška povreda prava na pravično suđenje, mogu isticati u okviru ovog izvanrednog pravnog lijeka samo ako su bile istaknute u žalbi protiv prvostupanjske presude ili su počinjene u drugostupanjskom postupku.
5.2. Budući da tešku povredu prava na pravično suđenje osuđenik nije isticao u žalbi protiv prvostupanjske presude, prema citiranoj zakonskoj odredbi ne može je isticati ni u okviru ovog izvanrednog pravnog lijeka.
5.3. Osuđenik u zahtjevu navodi da „nije ispitan na kraju dokaznog postupka, već je nakon ispitivanja okrivljenika prvostupanjski sud dopuštao nove dokazne prijedloge“, čime, iako to izričito ne navodi, ukazuje na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 8. ZKP-a. Međutim, ta povreda se, sukladno odredbi članka 517. stavka 2. ZKP-a, ne može isticati u okviru ovog izvanrednog pravnog lijeka.
5.4. Osuđenik u zahtjevu pobija pravomoćnu presudu i u dijelu u kojem je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu oštećenika. Međutim, ovim izvanrednim pravnim lijekom se, na temelju odredbe članka 517. ZKP-a, odluka suda o imovinskopravnom zahtjevom također ne može pobijati.
5.5. Nije u pravu osuđenik kada tvrdi da je drugostupanjska presuda „izuzetno paušalna“ jer da drugostupanjski sud „nije dostatno odgovorio na sve žalbene navode žalitelja, po žalbenim osnovama, pa tako ni u odnosu na u žalbi osuđenika istaknutu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka“ te da prvostupanjska presuda „nije ispitana i na temelju povreda na koje je sud dužan paziti po službenoj dužnosti“. Upravo suprotno tim navodima, drugostupanjski sud je odgovorio na sve žalbene navode osuđenika, uključujući i one koji se odnose na bitne povrede odredaba kaznenog postupka, tim više što je i žalba osuđenika u tom dijelu bila svedena na parafraziranje zakonskog teksta članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP-a bez konkretnog obrazloženja. Također je, suprotno navodima iz zahtjeva, pobijana prvostupanjska presuda ispitana i po službenoj dužnosti, na temelju članka 476. stavka 1. točaka 1. i 2. ZKP-a. Stoga nije počinjena ni povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku koja je mogla utjecati na presudu u smislu odredbe članka 517. stavka 1. točke 3. ZKP-a.
6. Slijedom iznijetoga, trebalo je osuđenikov zahtjev odbiti kao neosnovan i, na temelju članka 519. u svezi s člankom 512. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25.), odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 15. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
Dražen Tripalo
