Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-708/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Britvec predsjednice vijeća, sutkinje Vinke Vrančić izvjestiteljice i članice vijeća, te suca Josipa Štrucelja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Maja Tuhtan, odvjetnica u Opatiji, Dražica 2/II, protiv tuženice Općine Lupoglav, Lupoglav 17, OIB 52610588846, koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o., odvjetnici u Puli, Dalmatinova 4, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu poslovni broj P-211/2021-26 od 7. srpnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 15. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu poslovni broj P-211/2021-26 od 7. srpnja 2023., te se predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja poslovni broj P-211/2021-26 od 7. srpnja 2023. u točki I. izrijeke odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj CL vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica], oranica, bez upisane površine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti te dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr., zgrada, bez upisane površine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio nekretnine je na Situacionom planu sa prijedlogom diobe u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka mjernične struke i procjene nekretnina mr. sc. ML od 25. travnja 2022., Elaborat br. 18/22, koji nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove presude, označen brojem čestice *24/2, ima površinu od 162 m2, po kulturi predstavlja kuću i dvorište te je omeđen točkama A-B-C-D-E, pa je tuženica Općina Lupoglav dužna priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, ishodi parcelaciju za dio k. č. [katastarska čestica] zgr., zgrada, bez upisane površine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u skladu sa Situacionim planom s prijedlogom diobe stalnog sudskog vještaka mjernične struke i procjene nekretnina mr. sc. ML od 25. travnja 2022., a po izvršenoj parcelaciji uknjižbu prava vlasništva tužitelja na novoformiranoj nekretnini na temelju ove presude i prijavnog lista, kao i uknjižbu prava vlasništva tužitelja na nekretnini k. č. [katastarska čestica], oranica, bez upisane površine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na temelju ove presude i po njenoj pravomoćnosti.", te je u točki II. izrijeke naloženo tužitelju da tuženoj naknadi troškove postupka isplatom iznosa od 1.119,87 EUR/8.437,66 kn, u roku od 15 dana.

2. Protiv te presude žalbu je pravovremeno podnio tužitelj zbog bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači prvostupanjsku presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno da istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, te traži trošak sastava žalbe u iznosu 250,00 EUR, uvećano za sudsku pristojbu na žalbu u iznosu od 180,51 EUR.

2.1. Tuženik je u odgovoru na žalbu porekao navode žalbe, pozvao se na pravomoćne presude u predmetu Općinskog suda u Pazinu broj P-102/08-40 navodeći da su od 1991. do 2008. tužitelj i njegov prednik otac LL izvršili uvid u vlasnički list pa nije proteklo niti 20 godina za redovitu dosjelost, a kamoli 40 godina za izvanrednu dosjelost, te na presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima C i dr., M, L protiv Republike Hrvatske navodeći da se iste ne mogu analogno primijeniti jer tužitelj nije bio pošten u posjedovanju predmetnih nekretnina. Predložio je da drugostupanjski sud odbije žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretninama k. č. [katastarska čestica] oranica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgrada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine od 162 m2 po kulturi kuća i dvorište omeđeno točkama A-B-C-D-E u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka mjernične struke i procjene nekretnina mr. sc. ML od 25. travnja 2022. Elaborat br. 18/22.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga označenih u žalbi, utvrđeno je da je počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer su razlozi o odlučnim činjenicama međusobno proturječni, te proturječni iskazima i dokazima u spisu predmeta.

6. Pobijanu presudu kojom je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, sud prvog stupnja donio je navodeći u odlomku 12.2. obrazloženja kako iz provedenih dokaza proizlazi da tužitelj u utuženi objekt odlaže svoje stvari posljednjih 10-ak godina, odnosno nakon što su isti prestali koristiti ABC i EL. Kontradiktorno tome, u odlomku 15. obrazloženja sud navodi da su utužene čestice bile napuštene, da ih tuženica ih nije koristila.

7. Zaključak suda prvog stupnja da su utužene čestice bile napuštene, suprotan je iskazu svih saslušanih svjedoka. Naime, iz iskaza svjedoka ĆL i EL proizlazi da je utužene nekretnine nakon preseljenja JL i FL u [adresa], nastavila koristiti obitelj tih svjedoka i to njihov otac E i stric Ć pa oni

- svjedoci, dok iz iskaza nesrodnih svjedoka SL, OL i UL proizlazi da oni imaju osobnih saznanja o tome da je tužiteljev djed IL koristio predmetne nekretnine do svoje smrti 1992. a nakon njega su iste nastavili tužiteljev otac i tužitelj i da u posljednjih 10-15 godina te nekretnine više ne koriste svjedoci DL i EL.

8. Iz iskaza svjedoka ĆL i EL kojima je sud prvog stupnja povjerovao, kao i uvidom u povijesni zk izvadak proizlazi da je predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila vlasništvo JL i FL (sestre njihove bake), da su 50- tih godina prošlog stoljeća JL i FL preselili u [adresa] kod [adresa]. Svjedoci ĆL i EL tvrde da su JL i FL sa državom izvršili zamjenu na način da su za utuženu česticu dobili nekretninu u [adresa]. Međutim, u spisu predmeta ne prileži pisani dokaz o navedenoj zamjeni nekretnina koju spominju ti svjedoci, dok iz preslike povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1948. bila uknjižena kao Općenarodna imovina pod upravom Mjesnog narodnog odbora Lupoglav a potom kao vlasništvo tuženika.

9. Činjenica što svjedocima SL, IL i NL nije poznato tko je ranije bio vlasnik predmetnih te nekretnine i na koji način je ista postala općinsko vlasništvo, nije odlučna, te se ocjena iskaza saslušanih svjedoka na način kako je to učinio sud prvog stupnja ne može prihvatiti kao pravilna.

10.Tužitelj u žalbi ukazuje da je svjedok EL zainteresiran za ishod spora jer do svojeg vrta dolazi putem koji je obuhvaćen tužbenim zahtjevom, te osnovano ukazuje na nevjerodostojnost iskaza svjedoka ĆL i EL u djelu gdje tvrde da nisu poznavali tužiteljeva djeda ZL za kojeg svjedok IL tvrdi da je dolazio u Semiće i s njima znao popričati.

11. Za ocjenu savjesnosti i poštenja posjednika nisu odlučne okolnosti upisa prava vlasništva u zemljišnoj knjizi i upisa posjednika u katastar zemljišta. Savjesnost, odnosno nesavjesnost posjeda je psihički element onog koji posjeduje stvar.

11.1. Za posjed se presumira da je pošten, sukladno odredbi članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje ZV) kojim je propisano da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, te sukladno odredbi članka 71. stavak 3. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 68/80, Narodne Novine br. 53/1991 – u daljnjem tekstu ZOVO) kojim je propisano da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

11.2. Prema odredbi članka 72. stavak 2. ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

11.3. Dakle, sukladno navedenim zakonskim odredbama, na tuženiku je teret dokaza o tome da tužitelj i njegovi prednici nisu bili savjesni i pošteni posjednici, a koja činjenica suprotno navodima prvostupanjskog suda, za sada ne proizlazi iz provedenih dokaza.

12. U pogledu stjecanja prava vlasništava nekretnina dosjelošću, valja navesti da je Ustavni sud Republike Hrvatske je svojim odlukama broj U-I-58/1997, U-I- 235/1997, U-I-237/1997, U-I-1053/1997 i U-I-1054/1997 od 17. studenog 1999. (Narodne Novine 137/99) utvrdio da odredba članka 378. stavak 4. ZV-a iz 1996. ima povratno djelovanje sa štetnim posljedicama na prava trećih osoba, pa je ista ukinuta. Ukinuta odredba članka 388. stavak 4. ZV/96 bila je na snazi sve do 17. studenog 1999. jer je prema članku 55. stavak 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne Novine 99/99, 29/02, 49/02) ukidanje zakonske odredbe imalo učinak ex nunc. U odnosu na prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: primjerice Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu broj 35298/04, te Radomilja protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10., no da bi se u vrijeme dosjelosti posjedovanja nekretnine u društvenom vlasništvu moglo uračunati i vrijeme prije 8. listopada 1991. potrebno je utvrditi da li se time vrijeđaju vlasnička prava koja ta prava nisu stekla temeljem odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, a što je u konkretnom slučaju izostalo prilikom donošenja pobijane presude zbog pogrešnog pristupa suda prvog stupnja.

13. Žalbene tvrdnje tužitelja o tome da u povijesnom zk izvatku "je oznaka /1 na listu A zk. ul. [broj ZK uloška] naknadno dodana" i navode iz odgovora na žalbu da u povijesnom vlasničkom listu piše: "jedne nerazdijeljene polovice", nije moguće provjeriti jer u spisu predmeta uložena preslika povjesnik listova u tim dijelovima nije čitljiva.

14. Slijedom iznijetoga, valjalo je prihvatiti žalbu tužitelja kao osnovanu i temeljem odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje, te odlučiti kao u izrijeci.

15. Temeljem odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a ostavljeno je da se o žalbenom trošku tužitelja odluči u konačnoj odluci.

16. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja uklonit će navedene nedostatke i nepravilnosti na koje je ukazano ovim rješenjem, pozvat će tužitelja da dostavi na uvid izvornik povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka i istovremeno u spis preda čitljivu presliku istog, izvršiti će uvid u predmet broj P-201/08 i zapisnički konstatirati što je utvrdio, provest će i dokaze ako ih stranke budu predložile, te nakon toga donijeti novu i na zakonu zasnovanu odluku.

U Karlovcu 15. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Britvec