REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU

Andrije Hebranga 9, Metković

Poslovni broj: P-297/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji Rajki Ćubela, u pravnoj stvari tužitelja BR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, protiv tuženika SR pok. B iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Nikola Pervan, odvjetnik u Vrgorcu, radi predaje - povrata, nakon zaključene glavne rasprave dana 23. rujna 2025., u prisutnosti tužitelja s punomoćnikom i tuženika osobno, dana 15. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku UR, pok. B, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], preda u posjed dio kč. br. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to baš onaj geometrijski odijeljeni dio navedene nekretnine u površini od 3 m[2] , prikazano u skici lica mjesta likom B, C, D, E, F, G, H, B, koja skica čini sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka Marka Vukše, dip. ing. geod. od 12.05.2025. g. i ove presude.

II. Nalaže se tuženiku UR, pok. B, OIB: [osobni identifikacijski broj], da uspostavi prijašnje stanje na nekretnini oznake dio kč. br. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno da sruši dio sagrađene limene konstrukcije i ukloni sve svoje pokretnine na dijelu označene nekretnine, prikazano u skici lica mjesta likom B, C, F, G, H, B, površine 2 m[2] , koja skica čini sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka Marka Vukše, dipl. ing. geod. od 12.05.2025. g. i ove presude.

III. Nalaže se tuženiku UR, pok. B, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužitelju FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 1.850,00 EUR, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa sve do isplate, a sve ovo u roku do 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama ovog suda, a nakon provedenog izlaganja i uspostave zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], tužitelj stekao pravo vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak, površine 156 m[2] , upisanu zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te je isti upisan kao vlasnik u zemljišnoj knjizi. Tuženik je vlasnik susjedne nekretnine i to kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], u naravi vrt, dvorište, spremište, gospodarska zgrada, površine 538 m[2] , upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te je također upisan kao vlasnik u zemljišnoj knjizi. Unatrag nekoliko mjeseci tuženik je ušao u posjed dijela tužiteljeve nekretnine iz ove Tužbe, i to način što je na istoj (dijelu), a uz svoj gospodarski objekat sagrađen na nekretnini izveo građevinske radove čišćenja terena, pa je tamo vršio iskope kamena, nalijevanje betona, sagradivši u konačnici limenu garažu, koja je dijelom na tuženikovoj nekretnini i sada na nekretnini tužitelja. Prije izgradnje garaže tuženik je popilao stabla kostela koje su bile zasađene na nekretnini tužitelja, te na tim mjestima izvršio nalijevanje betona. Tužitelj je u više navrata upozoravao tuženika da prestane s građenjem objekta, vrati nekretninu u prvobitno stanje, a u cilju utvrđivanja granice nekretnina na lice mjesta doveo vještaka mjernika iz Metkovića. Nakon što je tuženiku, uz prisustvo vještaka, prezentirano da je ušao u posjed tužitelje nekretnine cca 13 m[2] , isti se oglušio i nastavio izvoditi započete radove. Tuženik je dakle nevlasnik i posjednik dijela tužiteljeve nekretnine iz ove tužbe, te će se ovom tužbom, a u smislu odredbe čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZVDSP) zahtijevati od tuženika posjed iste. Međutim, a s obzirom na izgrađenost ove nekretnine (iako je riječ o svojevrsnom montažnom objektu), odnosno činjenicu da je tuženik na dijelu tužiteljeve nekretnine izgradio dio garaže, na ovom mjestu se upućuje na stav Vrhovnog suda Hrvatske izražen u Rješidbi br. Rev 2137/2019-2 od 10.11.2020. godine, u kojem taj sud navodi: „….prema čl. 155. st. 1. ZVDSP ako je građenjem zgrade prekoračena međa i zahvaćen dio susjednoga zemljišta uz među, a što je slučaj u ovom predmetu, vlasnik susjednog zemljišta ima pravo zahtijevati uspostavu prijašnjega stanja. U st. 2. je dalje propisano da dok ne bude potpuno provedena uspostava prijašnjega stanja, uzima se da je vlasniku zgrade do opoziva dana stvarna služnost imati dio svoje zgrade na susjednom zemljištu. Dalje u st. 3. se određuje da vlasnik zemljišta na kojem se nalazi dio tuđe zgrade ima pravo na naknadu u obliku novčane rente, a u visini zakupnine za zahvaćeno zemljište, koju je svagdašnji vlasnik zgrade dužan plaćati svagdašnjem vlasniku opterećenoga zemljišta sve dok postoji dio zgrade na tom zemljištu, time da se ne dira u pravo ona naknadu pretrpljene štete. U st. 4. se dalje navodi da vlasnik zemljišta na kojem je izgrađen dio tuđe zgrade ima pravo zahtijevati da vlasnik zgrade otkupi cijelo njegovo zemljište po tržišnoj cijeni, a to isto može zahtijevati i vlasnik zgrade koji je bio pošteni graditelj, ako je vlasnik zemljišta zahtijevao uspostavu prijašnjega stanja, a to nije moguće bez znatnije štete za ostali dio zgrade ili nerazmjerno velikih troškova. “ U kontekstu pravnog shvaćanja VSRH, a posebno uzimajući u obzir rezultate tog postupka u kojem tamošnji tužitelj nije tražio uspostavu prijašnjeg stanja već samo predaju (to mu se zamjera), tužitelj će u ovom predmetu postaviti zahtjev za predajom i uspostavom prijašnjeg stanja na nekretnini tužitelja, a ne samo predaju u posjed. S obzirom na sve rečeno, a pozivom na citirane materijalno pravne odredbe, predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev.

2. Tuženik je na pripremnom ročištu, održanom dana 25. travnja 2024., naveo kako on nije dostavljao odgovor na tužbu u ovom predmetu, ali je po tužbi postupio i to na način da je uklonio sve ono što se tužbom tražilo te uspostavio ranije stanje te kako su problemi na terenu nastali otkako je stupila na snagu nova katastarska izmjera za k. o. [katastarska općina], a on je postupao po stanju kakvo je bilo po staroj katastarskoj izmjeri.

3. Tužitelj je podneskom od dana 21. svibnja 2025. te konačno na ročištu održanom 23. rujna 2025. precizirao tužbeni zahtjev kao u izreci ove presude.

4. Izvedeni su dokazi uvidom u sve isprave priložene spisu, Izvatke iz BZP-a za k. o. [katastarska općina] brojevi ZK uloška [broj ZK uloška], očevidom na licu mjesta od dana 28. listopada 2024., čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Marka Vukše od 12. svibnja 2025., saslušanjem svjedoka IR i HR te saslušanjem tužitelja i tuženika kao parničnih stranaka.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim od tuženika traži predaju u posjed dio kč. br. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to baš onaj geometrijski odijeljeni dio navedene nekretnine u površini od 3 m[2] , prikazano u skici lica mjesta likom B, C, D, E, F, G, H, B, koja skica čini sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka Marka Vukše, dip. ing. geod. od 12.05.2025, te da uspostavi prijašnje stanje na nekretnini oznake dio kč. br. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno da sruši dio sagrađene limene konstrukcije i ukloni sve svoje pokretnine na dijelu označene nekretnine, prikazano u skici lica mjesta likom B, C, F, G, H, B, površine 2 m[2] , koja skica čini sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka Marka Vukše, dipl. ing. geod. od 12.05.2025., sa zahtjevom za naknadu troška postupka.

7. Među strankama nije sporno, a proizlazi iz priloženih izvadaka iz zemljišne knjige, da je tužitelj upisan kao vlasnik na k. č. [katastarska čestica], dok je tuženik upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Očevidom na licu mjesta održanim dana 28. listopada 2024., utvrđeno je da je predmet spora dio zemljišta zapadno u odnosu na izgrađeni gospodarski objekat, vlasništvo tuženika, za koji dio zemljišta tužitelj tvrdi da je njegov. U naravi je to dio limene garaže koja je izgrađena pred pokretanje ovog postupka, a koju je tuženik izgradio na način da je porušio ostatke suhozida, popilao 4 kostile, minirajući kamenu polu, tako da je uz limenu garažu vidljiv betonski plato i kamenom popločan prolaz koji ka jugu završava kameno-betonskim zidom za kojeg tužitelj tvrdi da je izgrađen na spornoj nekretnini. Tužitelj je pokazao i dio zemljišta ispod kameno-betonskog zida preko kojeg tuženik ulazi u novoizgrađenu limenu garažu. Utvrđeno je da je na licu mjesta vidljiv betonirani plato kojeg je tužitelj pokazao te limena konstrukcija postavljena sa zapadne i sjeverne strane tuženikove nekretnine. Tuženik je naveo da je on već uklonio dio limene konstrukcije, i to do njegove međe te da je on u dugogodišnjem posjedu ovog dijela gdje se nalazi limena konstrukcija.

9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Marka Vukše od 12. svibnja 2025., proizlazi kako je na Prilogu 1.- Skici lica mjesta prikazana predmetna nekretnina koju je pokazao tužitelj. U naravi se radi o zemljištu zapadno u odnosu na izgrađeni gospodarski objekt koji je u vlasništvu tuženika. U naravi je to dio limene konstrukcije te betonirani plato. Predmetna površina je na Prilogu 1. -Skici lica mjesta označena kao lik A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, A, površine 14 m[2] , a sastoji se od:

- dijela katastarske čestice [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] površine 3 m[2] na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označena likom: B, C, D, E, F, G, H, B, i to: betonirani plato površine 1 m[2] na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označena likom: C, D, E, F, C, te dio limene konstrukcije površine 2 m[2] na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označena likom: B, C, F, G, H, B.

- dijela katastarske čestice [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] površine 11 m[2] na Prilogu 1.- Skici lica mjesta označena likom: A, B, H, I, J, K, A, u naravi dio limene konstrukcije.

Na Prilogu 2.-Fotografijama lica mjesta vidi se predmetna nekretnina na dan očevida.

10. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

11. Svjedok IR je iskazala da kada je tuženik započeo izvoditi radove koji su sada predmet ove tužbe, moj suprug ga je upozoravao da šta to radi, a on mu je odgovorio da on zna dokle će raditi. Tuženik je to što je radio, odnosno jedan dio toga je i vratio u prvobitno stanje, a nešto i nije vratio, stoga ovom tužbom tražimo da se vrati u prvobitno stanje ono što se može vratiti, s tim da nam je poznato da se sve i ne može vratiti. Ovaj prostor na kojem je tuženik postavio limenu konstrukciju je ranije bio u posjedu oca moga supruga, a kasnije u posjedu moga supruga. Tuženik je prethodno popilao kostile te srušio kameni zid te je napravio ovo što je sud i vidio prilikom očevida.

12. Iz iskaza svjedoka HR proizlazi da u pogledu predmeta spora može reći da je njegov ujak - tužitelj imao neku prepirku s tuženikom vezano za neke radove koje je tuženik izvodio. Nakon uvida u katastarske i zemljišnoknjižne podatke koje mu je tužitelj pokazao, ustanovili su da je tuženik ovim radovima ušao u nekretninu tužitelja. Zna da je na licu mjesta izlazio i geodet kada su pozivane i stranke koji je stavio oznake na terenu pa se i tada ustanovilo da je tuženik ušao u tužiteljevu nekretninu.

13. Tužitelj je u svome iskazu naveo da je otprilike godinu dana prije podnošenja tužbe na teren je izveo geometra koji je obilježio granicu između svoje i tuženikove nekretnine i stavio je tu fluorescentne šipke. Tuženik je te šipke čupao i micao, kada je počeo rušiti, betonirati i izvoditi radove koji su predmet tužbe. On ga je upozorio pa je on nešto i srušio, ali tek nakon tužbe, ali nije sve dok kraja. Radio je zid pa je i tim zidom ušao u njegovu nekretninu pa je i nakon upozorenja nastavio raditi. Na ovom prostoru je ranije bila šuma koju je on rušio s bagerima i nasipao. Tuženik je, kao što je opisao u tužbi, ovaj prostor betonirao, stavio limenu konstrukciju te limeni pokrov te radio kako njemu odgovora, a nije poštivao granice niti njegova upozorenja. Tuženik je popilao i četiri kostile koje su se nalazile na njegovom terenu. Ovom tužbom traži da se vrati u prvobitno stanje onaj dio koji je moguće vratiti. Tuženikova garaža je bila odmaknuta od njegove nekretnine, odnosno između nekretnina je bio zid, a garaža je bila odmaknuta od zida 70-80 cm da se moglo proći. Taj zid je tuženik srušio.

14. Iz iskaza tuženika proizlazi kako je točno je da je prije podnošenja ove tužbe geometar izlazio na lice mjesta i postavio kolce, ali se on toga držao. Točno je da je bio zid uz njegovu garažu, ali je to bio stari zid koji se godinama lomio. Točno je da je popilao dvije kostile i ovaj zid srušio, uz napomenu da dok je bio živ otac tužitelja, on nije imao nikakvih primjedbi. Smatrao je da će mu geometar na licu mjesta pokazati gdje se nalazi međa, odnosno da će to označiti, ali njemu to nitko nije pokazao. U vještvu se govori o metrima kvadratnim, ali bi njemu trebalo pokazati kolika je to širina. Umoljava tužitelja da ovo na terenu ostane kako je sada jer je prethodno kazao da su mu amputirana dva prsta, i to za vrijeme trajanja ovog postupka. Bio je u posjedu nekretnine do zida koji je bio uz njegovu garažu. Ove kostile su vjerojatno njegove, ali su bile u zidu i tko je god zidao zid to je njegovo vlasništvo.

15. Prema odredbi čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu ZV) (1) vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. (2) Vlasnikovo pravo iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo određeno. (3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ne pripada osobi koja je otuđila stvar u svoje ime, dok ta stvar još nije bila njezina, a poslije ju je stekla u vlasništvo.

16. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZV-a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

17. Ocjenjujući provedene dokaze zasebno, te u međusobnoj povezanosti sud utvrđuje da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja.

18. Iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika je utvrđeno da je na dijelu kč. br. [katastarska čestica], koja je u vlasništvu tužitelja, izgrađen betonirani plato površine 1 m[2] , te dio limene konstrukcije površine 2 m[2] , dok se preostali dio limene konstrukcije nalazi na nekretnini koja je u vlasništvu tuženika. Iako tuženik tvrdi da je bio u posjedu nekretnine sve do zida koji je bio uz njegovu garažu, a koji je zid on srušio, tuženik nije predložio dokaze da je on bio dugogodišnji posjednik dijela nekretnine na kojoj je tužitelj upisan kao vlasnik. Iz iskaza tužitelja te iskaza svjedoka IR te HR, proizlazi da je tužitelj upozoravao tuženika da ne izvodi radove na tužiteljevoj nekretnini. Tuženik nije osporio činjenicu da je on ovaj sporni prostor betonirao te stavio limenu konstrukciju. Iako tuženik na pripremnom ročištu tvrdi da je postupio po tužbi i uklonio sve što se tužbom traži, prilikom očevida na licu mjesta te iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da tuženik nije srušio onaj dio limene konstrukcije koji se nalazi na tužiteljevoj nekretnini. S obzirom na nespornu činjenicu da je tužitelj vlasnik k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], na čijem se jednom dijelu nalazi dio limene konstrukcije te betonirani plato u ukupnoj površini od 3 m[2] , tuženik je dužan taj dio nekretnine predati u posjed tužitelju te srušiti dio sagrađene limene konstrukcije prema skici vještaka mjernika u površini od 2 m[2] . Tužitelj je dokazao da je vlasnik te da se ovaj dio nekretnine nalazi u tuženikovom posjedu.

19. Slijedom navedenog trebalo je tužbeni zahtjev tužitelja prihvatiti temeljem odredbe čl. 162. st. 1. ZV-a.

20. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje u tekstu ZPP) i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/ 2022, 126/22 – dalje: Tarifa). Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a, trošak zastupanja na tri (3) ročišta u iznosu od po 200,00 EUR-a, trošak sastava jednog obrazloženog podneska u iznosu od 200,00 EUR-a, uvećano za 25 % PDV-a, trošak vještačenja u iznosu od 600,00 EUR-a, sve u ukupnom iznosu od 1.850,00 EUR-a.

21. Zbog svega izloženog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Metković, 15. listopada 2025.

S u t k i n j a :

Rajka Ćubela

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda uručuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda uručuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istog dana (čl. 335. ZPP-a).

DNA:

1. Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, e-Oglasna ploča

2. Nikola Pervan, odvjetnik u Vrgorcu, e-Oglasna ploča