REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-6850/2025
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Roberta Završkog, predsjednika vijeća, te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv mlt. MG, zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbi maloljetnika, podnesenoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu od 3. lipnja 2025., broj Pp-13274/2021-18, u sjednici vijeća održanoj 15. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe mlt. MG, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijano prvostupanjsko rješenje te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke pod I., žalba mlt. MG je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu od 3. lipnja 2025., broj Pp-13274/2021-18, mlt. MG je primijenjen sudski ukor zbog počinjenja prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. Na temelju čl. 227. st. 4. Prekršajnog zakona odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
2. Protiv tog rješenja, žalbu je podnio mlt. MG, putem branitelja odvjetnika Željka Ostoje, zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, a podredno da se preinači i da drugostupanjski sud sam odluči o predmetnoj pravnoj stvari.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima.
5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude (odlomak 10.) proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na iskazima svjedoka policijskih službenika TG i BG, koji su u jednom dijelu svog iskaza, odgovarajući na poseban upit, navodili što je odnosno što nije maloljetnik govorio na mjestu utvrđenja prekršaja i prilikom obrade u policijskoj postaji. Tako je svjedok policijski službenik PG naveo (zapisnik od 3. lipnja 2025.; list 32 spisa): „Kada me se pita da li je maloljetnik spominjao da bi se radilo o industrijskoj konoplji navodim da maloljetnik prilikom zatjecanja, a niti u Policijskoj postaji u niti jednom trenutku spominjao industrijsku konoplju“, dok je svjedok policijski službenik BG naveo (zapisnik od 3. lipnja 2025.; list 34 spisa): „Kada me se pita da li je maloljetnik ili zakonska zastupnica spominjali da bi cigareta sadržavala industrijsku konoplju sjećam se da nitko nije spominjao industrijsku konoplju i tijekom prekršajne obrade“.
6. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu. Odredbom čl. 158. st. 6. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:
„6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima prao uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.
(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz st. 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“
7. Dakle, čl. 158. st. 6. i 8. Prekršajnog zakona propisano je da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo i isključivo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, nego je policijski službenik postupao na temelju ovlaštenja iz čl. 13. st. 1. t. 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave imaju značenje neformalnih obavijesti koje smiju biti temelj samo za utvrđivanje osnovane sumnje na počinjenje prekršaja i odluke hoće li i protiv koga ovlašteni tužitelj podnijeti optužni akt, ali ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku, i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se, na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona, moraju izdvojiti iz spisa predmeta.
8. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koje je maloljetnik dao policijskim službenicima prilikom utvrđenja prekršaja i daljnje obrade u policijskoj postaji ne može se upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku jer se radi o neformalnom iskazivanju pred policijskim službenicima prilikom utvrđivanja prekršaja, čime nije zakonit dokaz ni onaj dio svjedočkih iskaza policijskih službenika u kojem oni prepričavaju što su saznali u obavijesnim razgovorima, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude. Ovakav stav izražen je u brojnim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. I Kž-858/08 od 10. prosinca 2008. i I Kž-61/01 od 21. listopada 2004.).
9. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada gore navedeni dokaz ocjenjuje i analizira te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti maloljetnika.
10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Uslijed ove odluke, žalba maloljetnika je postala bespredmetna.
11. Zbog svega navedenog, trebalo je pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu koji će u ponovnom suđenju na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te iznova provesti dokazni postupak i donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
12. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 15. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, maloljetnika, branitelja i tužitelja.
