REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD DUBROVNIKU

Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23

Posl.br. P-3/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Anki Muhoberac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice Royal Hotels & Resort d.o.o., OIB:41984487913, [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Jasna Krolo, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Bogdanović, Dolički & partneri odvjetničko društvo d.o.o , Miramarska cesta 24, Zagreb spram tuženice REPUBLIKA HRVATSKA zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, Građansko upravni odjel, OIB: 5261342138587, Zagreb, na glavnoj raspravi održanoj i zaključenoj dana 14. srpnja 2025. godine u nazočnosti punomoćnice tužitelja i zakonskog zastupnika tuženice, a objavljenoj dana 15. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da čest. zem. [katastarska čestica], „šuma“, površine 1.242 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) na dan sklapanja Ugovora o o prodaji i kupovini od 13.04.1937., kao i na dan 02.06.1937. – dan uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama pod posl.br. Z- 546/1937 na ime ČU pok. Č, brodovlasnika u Dubrovniku na temelju Ugovora o o prodaji i kupovini od 13.04.1937., kao i na dan donošenja Odluke kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Dubrovniku od 19.05.1948, broj O-1/46 i Odluke od 07.01.1949., kao i na dan 10.11.1950. – dan provedbe u zemljišnim knjigama pod posl.br.: Z-1002/1950 upisa vlasničkog prava u korist Zemljišnog fonda za agrarnu reformu i kolonizaciju Narodne republike Hrvatske, kao i na dan 25.11.1950. – dan provedbe u zemljišnim knjigama pod Z-1061/1950 upisa vlasničkog prava na ime Općenarodne imovine čiji je organ upravljanja Gradski Narodni odbor u Dubrovniku, kao i na dan donošenja Rješenja Izvršnog odbora Narodnog odbora Grada Dubrovnika od 16.05.1951, broj 37428/50, kao i na dan 10.07.1951. – dan provedbe u zemljišnim knjigama pod posl.br.: Z-328/1951 kao organa upravljanja „RASADNIK“-gradsko privredno poduzeće Dubrovnik na temelj Rješenja izvršnog odbora Narodnog odbora Grada Dubrovnika od 16.05.1951., broj 37428/50, kao i na dan sklapanja Ugovora od 22.03.1971., II br. 1165/71, kao i na dan – dan provedbe u zemljišnim knjigama pod posl.br. Z-627/1971 upisa DRUŠTVENOG VLASNIŠTVA, nositelj prava korištenja Hotelsko-turističko poduzeće „DUBROVNIK“ iz Dubrovnika na temelju Ugovora od 22.03.1971., II. br. 1165/71 nije bila pomorsko dobro. 2. Utvrđuje se da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 3.458 m2 (nova izmjera) na dan donošenja Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 23.11.1994., broj: 93- 238 kojim je dana suglasnost na pretvorbu društvenom poduzeću „NEPTUN“ Hotelsko turističko poduzeće s.p.o. Dubrovnik nije bila pomorsko dobro.

3. Utvrđuje se da je društvo „NEPTUN“ d.d. prednik Tužitelja na dan donošenja Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 23.11.1994., broj 93-238 kojim je dana suglasnost na pretvorbu društvenog poduzeća HTP „NEPTUN“ s.p.o. steklo vlasništvo na zgradi restorana kako je prikazana na Kopiji katastarskog plana ovjerenog od Zavoda za katastar i geodetske poslove Dubrovnik dana 08.02.1992. i to kao zgrada – restoran broj 4, a koja je dodatno specificirana na Skici iz studenog 2024. godine, sastavljenoj po NU, dipl.ing.geod. iz društva Geodet d.o.o. Dubrovnik, koja Skica je sastavni dio ove presude, i to u granicama lomnih točaka 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-16.-17-18-19-20-21-22-23-24-25-26-27- 28-29-30-31-32-33-34-35-36-1, s tim da je dio zgrade restorana u površini od 1.134 m2 položen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), a dio u površini od 21 m2 položen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sveukupne površine 1.155 m2, a sve kako je to sadržano u Geodetskom elaboratu, broj 30/2024 od 29.04.2024., sastavljenom po VU, dipl.ing.geod. iz društva Geodet d.o.o. Dubrovnik čiji sastavni dio je i navedena Skica iz studenog 2024. godine. 4. Utvrđuje se da kat. čest. [katastarska čestica], opisana kao „ JU“, ukupne površine 3.361 m2, i to: „dvorište“, površine 642 m2, „dvorište“, površine 2 m2, „dvorište“, površine 1.405 m2, „stambena zgrada“, površine 1.148 m2, „pomoćna zgrada“, površine 94 m2, „pomoćna zgrada“, površine 70 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na dan donošenja Rješenja Općinskog suda u Dubrovniku od 29.11.2024. posl.br. Z-10423/23 nije bila pomorsko dobro. 5. Utvrđuje se da Tužitelj - ROYAL HOTELS & RESORT d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB 41984487913 stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik, kat. čest. [katastarska čestica], opisana kao „ N JU“, ukupne površine 3.361 m2, i to: „dvorište“, površine 642 m2, „dvorište“, površine 2 m2, „dvorište“, površine 1.405 m2, „stambena zgrada“, površine 1.148 m2, „pomoćna zgrada“, površine 94 m2, „pomoćna zgrada“, površine 70 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prije nego što je utvrđena pomorskim dobrom na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], Klasa: 934-01/98-01/21 od 14.01.1999. (NN 6/99) te se utvrđuje da je Tužitelj vlasnik za cijelo nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], opisana kao „ N JU“, ukupne površine 3.361 m2, i to: „dvorište“, površine 642 m2, „dvorište“, površine 2 m2, „dvorište“, površine 1.405 m2, „stambena zgrada“, površine 1.148 m2, „pomoćna zgrada“, površine 94 m2, „pomoćna zgrada“, površine 70 m2) upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se Tužitelj ovlašćuje na temelju ove presude u zemljišnim knjigama zatražiti i provesti u svoju korist upis prava vlasništva na navedenoj nekretnini uz istovremeno brisanje upisa pomorskog dobra izvršenog u postupku obnove zemljišnih knjiga, a što je sve Tuženik dužan trpjeti. 6.Tuženik je dužan nadoknaditi tužitelju parnični trošak u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude."

II. Dužan je tužitelj naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 400,00 eura u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1. U tužbi tužitelj navodi kako je rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku od 29.11.2024., posl.br.: Z-10423/2023 prihvaćen prigovor podnositelja prigovora ovdje tuženika, te je proveden upis pomorskog dobra na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz istovremeno brisanje toga prava s imena tužitelja, te da je tužitelj upućen svoje pravo ostvarivati podnošenjem tužbe za ispravak.

1.1.Tužitelj smatra da u ovoj pravnoj stvari primjenom odredbe čl. 217. st. 2. i 3. ZPDML/23 u vezi s čl. 395. i čl. 367. do 395. ZV-a ima stečeno pravo vlasništva u odnosu na predmetnu nekretninu neovisno o tome što se predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi u obuhvatu granice pomorskog dobra kako je ona utvrđena Uredbom Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], Klasa: 934-01/98-01/21 od 14.01.1999. (NN 6/99) – dalje u tekstu: „ Uredba/99).

1.2.Tužitelj navodi da predmetna kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja zgradu restorana koji da je u funkciji hotelskog kompleksa koji se sastoji od nekoliko hotela, pri čemu da je u BZP-u kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kako slijedi: kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 3.361 m2, i to: - dvorište, površine 642 m2, - dvorište, površine 2 m2, - dvorište, površine 1.405 m2, - stambena zgrada, površine 1.148 m2,

- pomoćna zgrada, površine 94 m2, - pomoćna zgrada, površine 70 m2.

1.3.Tužitelj navodi da današnja izgrađenost ove nekretnine što se tiče tlocrtne površine zgrade restorana odgovara stanju izgrađenosti sukladno Rješenju Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 27.11.1959., tj. sukladno Dozvoli za uporabu restorana od 20.05.1961. kojom da je dozvoljena uporaba predmetne zgrade restorana. Iako je predmetna zgrada restorana izgrađena i puštena u uporabu da služi kao restoran za potrebe hotelskog kompleksa Neptun to od tog vremena pa do okončanja postupka obnove zemljišnih knjiga u kojem je donijeto osporeno rješenje OS u Dubrovniku od 29.11.2024., posl.br.: Z-10423/2023 tužitelj smatra da nije bilo usklađeno stanje u naravi sa stanjem u katastru i zemljišnim knjigama.

1.4.Tužitelj navodi da je za cijelo naprijed navedeno vrijeme postojala dvojna izmjera za predmetnu nekretninu, tako da je katastar vodio svoju evidenciju po novoj izmjeri, a zemljišne knjige prema staroj izmjeri, a dozvole za gradnju kao i pojedini drugi akti da su izdavane uzimajući u obzir katastarske podatke prema novoj izmjeri (Rješenje HFP-a o iskazu nekretnina od 06.06.1997. koje je izdano po okončanju postupka pretvorbe, kojim je utvrđeno koje su nekretnine procijenjene u temeljni kapital u postupku pretvorbe, dok je uknjižba vlasništva na temelju provedenog postupka pretvorbe provedena u zemljišnim knjigama prema staroj izmjeri).

1.5.Tužitelj navodi da predmetna kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara nekadašnjoj kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri, odnosno zemljišnoknjižnim č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] prema staroj izmjeri, Potvrdom ureda za katastar od 03.01.2012. da se potvrđuje slijed upisanih promjena za kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1963., a u kojoj potvrdi da je između ostalog navedena usporedba čestica nove i stare izmjere, tj. da kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri čine č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] zajedno sa prilozima. Tužitelj navodi da se navedeno poklapa s provedbom parcelacije u zemljišnim knjigama pod Z-2841/1998 od 13.11.1998. na temelju prijavnog lista 932-07/98-01/580. Tužitelj smatra da je u ovoj pravnoj stvari potrebno osobito uzeti u obzir da je postojeći kameni zid zgrade restorana, koji po cijeloj južnoj strani zgrade restorana razdvaja kat. čest. [katastarska čestica] od kat. čest. [katastarska čestica], izgrađen i postoji u neizmijenjenom obliku i položaju još od 1961. godine. Rješenjem Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 27.11.1959. restoran s tim kamenim potpornim zidom da je izgrađen sukladno tom odobrenju za gradnju, te da je već postojao od 20.05.1961. kada je Narodni odbor Općine Dubrovnik izdao dozvolu za upotrebu, a sve u svrhu dokazivanja da predmetna zgrada restorana je već u to vrijeme bila razdvojena od susjedne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno prema staroj izmjeri od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u to vrijeme bila evidentirana kao obala. Tužitelj ističe da je položaj kamenog zida razgraničavao već od tada pomorsko dobro – obalu od zemljišta na kojem je zgrada restorana bila legalno izgrađena u periodu 1959. do 1961., a koja je kasnije u istim gabaritima dograđivana i adaptirana bez prekoračenja te granice.

1.6.Tužitelj smatra da su u njegovu korist ispunjene pretpostavke iz čl. 217. st. 2. ZPDML/23 jer da je predmetna nekretnina i formalnim i neformalnim aktom javne vlasti u periodu od 1959. do 1961. izuzeta iz pomorskog dobra, bez obzira je li to oduzimanje bilo u cijelosti ili samo manjim dijelom.

1.7.Tužitelj smatra da je predmetna nekretnina izuzeta formalnim aktom, a da se to dokazuje Rješenjem Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 27.11.1959. kojim je, kako to smatra tužitelj, dozvoljena gradnja i zgrade restorana na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a isti Narodni odbor Općine Dubrovnik da je za izgrađeni objekt restorana hotela Neptun izdao dozvolu za upotrebu od 20.07.1961.

1.8.Tužitelj smatra da se ovi formalni akti Narodnog odbora Općine Dubrovnik koji da je u to vrijeme kao javna vlast upravljao i pomorskim dobrom i građevinskim zemljištem namijenjenim za turističku izgradnju imaju smatrati formalnim aktima koje ima u vidu odredba čl. 217. st. 2. ZPDML/23 kojom je propisan izuzetak po kojem se iz pomorskog dobra mogla izdvojiti neka nekretnina ako je to učinila nadležna javna vlast do 24.05.1974. godine, te u odnosu na takvu nekretninu se smatra valjanim upis prava vlasništva koji su na temelju takvih odluka bili provedeni.

1.9.Tužitelj smatra da je predmetna zgrada restorana izgrađena na temelju Rješenja Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 27.11.1959., koje da se između ostalog odnosi i na gradnju na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Za predmetni restoran hotela Neptun, Narodni odbor Općine Dubrovnik da je izdao dozvolu da se može upotrebljavati od 20.05.1961. Općina Dubrovnik da je Rješenjem o odobrenju za izgradnju od 23.12.1963. odobrila investitoru ugostiteljskom poduzeću hotel Neptun investicionog objekta: adaptacija i dogradnja hotela Neptun.

1.10.Tužitelj navodi da je Općina Dubrovnik Odobrenjem za građenje od 28.08.1974. odobrila Hotelsko-turističkom poduzeću Dubrovnik rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju restorana hotela Neptun izgrađenom na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je predmetna zgrada restorana bila predmetom daljnjih rekonstrukcija na temelju Građevinske dozvole od 06.07.2005., Izmjenom građevinske dozvole od 10.04.2007., Građevinske dozvole od 09.10.2018. te Građevinske dozvole od 17.09.2020

1.11.Tužitelj smatra, a uzimajući u obzir naprijed navedene povijesne akte za gradnju predmetne zgrade restorana s okućnicom koju predstavlja današnja kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je zgrada restorana legalno izgrađena još 1961. godine na temelju izdanog akta za gradnju, a 1963. godine i za uporabu i to od strane Narodnog odbora Općine Dubrovnik.

1.12.Tužitelj smatra da se ima smatrati da ovo Rješenje Narodnog odbora Općine Dubrovnik predstavlja upravo odluku nadležnog tijela koje je upravljalo pomorskim dobrom i koje je tom odlukom izdvojilo iz pomorskog dobra predmetno zemljište na kojem je izgrađena zgrada restorana, neovisno o tome bi li i sada u cijelosti ili djelomice predmetna nekretnina predstavljala pomorsko dobro.

1.13.Tužitelj smatra, a uzimajući u obzir izdavanje građevinske dozvole od strane Narodnog odbora Općine Dubrovnik koje da je u to vrijeme bilo ovlašteno na raspolaganje pomorskim dobrom, da predmetna građevinska dozvola predstavlja dokaz o ispunjenju pretpostavke iz čl. 217. st. 2. ZPDML/23, vezano za izdvajanje predmetne nekretnine iz područja pomorskog dobra, a time da je dokazano da je predmetna nekretnina u vlasništvu tužitelja neovisno o tome što je obuhvaćena Uredbom/99 jer da je od 1961. godine izdavanjem građevinske dozvole kao i prethodnom dodjelom tog zemljišta ta nekretnina izdvojena iz pomorskog dobra, ako je uopće i bila u obuhvatu pomorskog dobra.

1.14. U nastavku tužitelj navodi kako su na strani istoga ispunjenje pretpostavke iz čl. 217 st.3.

ZPDML/23, pa pojašnjava kao u nastavku;

1.15. Tužitelj ukazuje na povijesni zk izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odnosno zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kojeg prilaže spisu iz kojeg da je vidljivo da je nekretnina tadašnje oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena predmetna zgrada restorana sukladno dozvoli za gradnju koju je izdao Narodni odbor Općine Dubrovnik 27.11.1959. godine bila upisana u vlasničkom režimu, po kulturi opisana kao „šuma“, te kao takva da je predstavljala stvar koja je sposobna biti objektom prava vlasništva i predmetom pravnog prometa što da je vidljivo iz slijeda upisanih promjena na navedenoj nekretnini koje upise u nastavku iznosi u tužbi.

1.16.Tužitelj smatra da iz tužbi priloženog povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je zemljište čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem je izgrađena predmetna zgrada restorana, prvotno po svojim izvornim prirodnim obilježjima bila šuma koja je po prostorno-planskoj dokumentaciji bila predviđena kao građevinsko zemljište za turističku namjenu i to za gradnju predmetnog restorana.

1.17.Tužitelj smatra da iz priloženog povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da predmetna nekretnina nije bila u statusu pomorskog dobra po samom zakonu (i to još od 1932. kada je bila predmetom kupoprodaje, a kasnije za vrijeme socijalizma na temelju nacionalizacije i primjenom tadašnjih propisa da je bila u pravnom prometu u statusu društvenog vlasništva), te da je kao takva mogla biti predmetom pravnog prometa, što da je ista i bila te je kao takva bila procijenjena u postupku pretvorbe u temeljni kapital hotela Neptun d.d. (prednika Tužitelja).

1.18.Tužitelj smatra da obzirom na povijesni prikaz iz zemljišnih knjiga u odnosu na predmetnu nekretninu, nesporno proizlazi da se u ovom predmetu radi o nekretnini (zemljišta i zgrade izgrađene na tom zemljište) koja potječe od nekadašnjeg prava upravljanja, korištenja i raspolaganja u smislu čl. 217. st. 3. ZPDML/23. Navedeni upis prava vlasništva da je bio proveden sukladno stečenom pravu vlasništva u smislu čl. 390a. u vezi s čl. 129. ZV-a pa u tom smislu provedena uknjižba prava vlasništva da je valjana jer predstavlja deklaraciju o stečenom vlasništvu na temelju zakona. 23. Pojašnjavajući u nastavku da je u postupku pretvorbe društvenog poduzeća „NEPTUN“ procijenjena nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (prema tadašnjoj novoj izmjeri) u površini od 3.458 m2, pri čemu da je i objekt zgrade restorana procijenjen u cijelosti, a sve kako to proizlazi iz Rješenja HFP-a od 23.11.1994. kojim je dana suglasnost na pretvorbu i Rješenja HFP-a od 06.06.1997. u kojem su predmetno zemljište i objekt restorana iskazani kao procijenjeni.

1.19.Tužitelj smatra da je na predmetnoj nekretnini društveno poduzeće u postupku pretvorbe bilo nositeljem društvenog vlasništva s pravom upravljanja, korištenje i raspolaganja, te da je predmetna nekretnina (zgrada restorana s pripadajućim zemljištem) u cijelosti procijenjena u temeljni kapital i kao takva iskazana u rješenju HFP-a, a da je mogla biti objektom prava vlasništva jer da predmetna nekretnina u vrijeme prije pretvorbe kao i po okončanju postupka pretvorbe sve do donošenja Uredbe/99 nije bila pomorsko dobro, pa da je u trenutku okončanja postupka pretvorbe kada je dana suglasnost na pretvorbu dana 23.11.1994. godine mogla biti objektom prava vlasništva.

1.20.Tužitelj navodi da je nakon provedenog postupka pretvorbe, društvo HOTEL NEPTUN d.d. provelo u svoju korist upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama pod posl.br.: Z-1512/98 (s učinkom od 09.06.1998.) na temelju zakonom propisanih pretpostavki za valjano stjecanje vlasništva u postupku pretvorbe: izvoda iz sudskog registra iz kojeg je vidljivo da je nad društvenim poduzećem provedena pretvorba na način da je ono prestalo postojati i da se pretvorilo u društvo kapitala, Rješenja HFP-a kojim se daje suglasnost na pretvorbu te Rješenja HFP-a o iskazu nekretnina iz kojeg je vidljivo da su predmetne nekretnine procijenjene u temeljni kapital u postupku pretvorbe. Provedeni upis da je valjani upis i pravomoćan pa da je upis prava vlasništva proveden na valjanoj pravnoj osnovi i na temelju isprava podobnih za valjanost takvog upisa s učinkom od 09.06.1998. (Z-1512/1998), tj. prije nego što je donesena Uredba/99 od 14.01.1999.

1.21.Tužitelj navodi da je njegov prednik izgradio predmetnu zgradu restorana koja u vrijeme provođenja postupka pretvorbe nije bila upisana u zemljišnim knjigama. Prednik tužitelja kao društveno poduzeće da je društveno vlasništvo s pravom korištenja, raspolaganja i upravljanja na predmetnoj zgradi steklo na temelju legalne gradnje i dogradnji na temelju akata za gradnju.

1.22.Tužitelj navodi da je predmetno zemljište na kojem je zgrada restorana izgrađena, a koja predstavlja nekadašnju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bilo u društvenom vlasništvu s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća prednika tužitelja, a manjim dijelom da predstavlja dio susjedne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja da je izvorno upisana kao pomorsko dobro.

1.23.Tužitelj ukazuje na odredbu čl. 395. st. 2. ZV-a koja propisuje da se od dana stupanja na snagu ZV-a mogu odredbe propisa koji su na snazi, a različito uređuju pripadanje zgrade, odnosno dijelova zgrade od pripadanja zemljišta tumačiti i primjenjivati samo u skladu s načelom jedinstvenosti nekretnine, te da je u prijelaznim i završnim odredbama čl. 367. do 369. ZV-a zakon propisao pravila uspostave pravnog jedinstva nekretnine i to na način da je propisao inverziju od pravila iz čl. 9. ZV-a po kojem zemljište prati pravnu sudbinu zgrade izgrađene na tom zemljištu, to da su u ovoj pravnoj stvari zemljište koje je predstavljalo kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno zemljište i zgrada koje predstavljaju današnju kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postale vlasništvo prednika tužitelja Hoteli Neptun d.d. koji je nastao po okončanju postupka pretvorbe društvenog poduzeća HTP Neptun p.o. koje je bio nositelj društvenog vlasništva na zgradi restorana i stečeno gradnjom i pretvorbom, a time primjenom inverzije jedinstva nekretnine i vlasništvo zemljišta na kojem je ta zgrada izgrađena.

1.24.U nastavku prekomjerno opsežne tužbe tužitelj izlaže o pravnim načelima, neoborivim zakonskim presumpcijama, institutu vlasništva, pravnim shvaćanjima, mišljenjima i stavovima pravnih stručnjaka, pravnoj snazi i prirodi Uredbe/99, te nezakonitom i protuustavnom postupanju Općinkeog suda u Dubrovniku kada isti u postupku obnove zemljišne knjige rješenjem Z-10423/2023 od 29.11.2024.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu navodi da je Odlukom Vlade Republike Hrvatske granica pomorskog dobra utvrđena Uredbom o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 14. siječnja 1999. (Narodne novine broj 6/99) te je u manjem dijelu radi izgradnje dodatka nekadašnjem hotelu Neptun granica izmijenjena Uredbom od 7. studenoga 2015. (Narodne novine broj 119/15).

2.1.Tuženik nadalje navodi da je Uredbom o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž (NN 6/99) određeno da nekretnina koja je predmet ovog postupka, novoformirana čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (nastala od čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri) pripada pomorskom dobru.

2.2.Tuženik navodi da je odredbom čl. 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N, br. 83/23) određeno je da pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno, podzemlje i podmorje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi i koji je određen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje i čine ga nekretnine koje su po prirodnim obilježjima, izgledu, namjeni, položaju i načinu upotrebe:, morska obala, morske plaže, sprudovi, rtovi, hridi, grebeni, otočići koje za vrijeme nevremena prekrivaju najveći valovi, žala, luke, lukobrani, rive, molovi, valobrani, nasipi, privezišta, gatovi, morske solane, ušća vodotoka koji se izlijevaju u more i kanali spojeni s morem, uključujući i građevine koje su trajno povezane s pomorskim dobrom i njegova su pripadnost.

2.3.Tuženik se poziva na odredbu članka 4. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kao i ranijih odredbi čl. 48., 49. i 50. Pomorskog zakonika (N.N., br. 17/94, 74/94,…) u smislu koje pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a takva dobra u smislu odredbe čl. 3. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nisu sposobna biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Na pomorskom dobru da se nije moglo stjecati pravo vlasništva kako po odredbama Pomorskog zakonika (Narodne novine broj 17/94, 74/94, 43/96- čl. 48. i 50. iz kojih odredbi proizlazi da se status pomorskog dobra stječe temeljem samog zakona dok je odluka ministra potrebna samo u slučaju dvojbe o postojanju ovog statusa) tako i Zakona o pomorskom dobru, lukama i pristaništima (Narodne novine broj 19/74, 39/75, 17/77, 18/81), a ni po pravnim pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika koja su se primjenjivala temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91) – pravno pravilo iz § 287.

2.4.Tuženik ukazuje da je odredbama čl. 52. Ustava Republike Hrvatske i čl. 4. ZPDML propisano da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, da ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom, a odredbom članka 217. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N, br. 83/23) propisano da su svi upisi prava vlasništva na nekretninama koje su pomorsko dobro po samom zakonu i koje su na temelju zakona i prema prijašnjim propisima bile pomorsko dobro, provedeni do stupanja na snagu tog Zakona nevaljani i bez pravnog učinka te su upisani vlasnici dužni trpjeti upis pomorskog dobra, a odredbama čl. 220. stavak 1. i 2. istog zakona propisano je da pomorsko dobro utvrđeno u skladu sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, br. 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11., 56/16. i 98/19.), za koje je izrađen parcelacijski odnosno geodetski elaborat s ucrtanom granicom pomorskog dobra, upisat će se u zemljišne knjige kao pomorsko dobro, a da upisanim vlasnicima pripada pravo na naknadu kao da je provedeno izvlaštenje pod uvjetima iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona kao i da će nadležno državno odvjetništvo pokrenuti postupak uknjižbe pomorskog dobra iz stavka 1. istog članka u roku od godine dana od dana donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N, br. 83/23), na temelju akta kojim je granica pomorskog dobra odnosno lučkog područja utvrđena i prijavnog lista koje izrađuje tijelo nadležno za katastar.

2.5.Tuženik se poziva na odredbu članka 170. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojom je propisano da pravo vlasništva prestaje zakonskom odredbom po kojoj stvar koja je bila predmetom prava vlasništva više to ne može biti, u kojem slučaju za dotadašnjega vlasnika nastupaju pravni učinci kao da je glede te stvari provedeno potpuno izvlaštenje (rješenje Županijskog suda u Splitu, Gžzk-203/14 od 2. listopada 2014. godine: „rješenje kojim se utvrđuje granica pomorskog dobra ne treba sadržavati klauzulu intabulandi jer se radi o stjecanju temeljem zakona“, rješenje Županijskog suda u Dubrovniku, Gž-1624/11 od 27. veljače 2013. godine: „pitanje eventualnog prava na naknadu nije predmet ovog postupka“ i rješenje Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe Koprivnica, Gž-Zk-201/16 od 4. studenog 2016. godine: „pitanje izvlaštenja i eventualne naknade rješava se po prijedlogu zainteresirane osobe u odgovarajućem postupku kod nadležnog upravnog tijela, a to ne rješava zemljišnoknjižni sud“ te rješenje Općinskog suda u Splitu, Z-715/16 od 11. siječnja 2017. godine).

3. Podneskom predanim ovom sudu 9. travnja 2025. godine tužitelj preinačava svoj tužbeni zahtjev na način da dopunjuje glavni tužbeni zahtjev dodatnim zahtjevima na utvrđenje, a prvotno istaknuti podredni zahtjev sada ističe kao glavni zahtjev.

4. Predmet spora je utvrđenje da čest. zem. [katastarska čestica], „šuma“, površine 1.242 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) na dan sklapanja Ugovora o o prodaji i kupovini od 13.04.1937., kao i na dan 02.06.1937. – dan uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama pod posl.br. Z-546/1937 na ime ČU pok. Č, brodovlasnika u Dubrovniku na temelju Ugovora o o prodaji i kupovini od 13.04.1937., kao i na dan donošenja Odluke kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Dubrovniku od 19.05.1948, broj O-1/46 i Odluke od 07.01.1949., kao i na dan 10.11.1950. – dan provedbe u zemljišnim knjigama pod posl.br.:

Z-1002/1950 upisa vlasničkog prava u korist Zemljišnog fonda za agrarnu reformu i kolonizaciju Narodne republike Hrvatske, kao i na dan 25.11.1950. – dan provedbe u zemljišnim knjigama pod Z-1061/1950 upisa vlasničkog prava na ime Općenarodne imovine čiji je organ upravljanja Gradski Narodni odbor u Dubrovniku, kao i na dan donošenja Rješenja Izvršnog odbora Narodnog odbora Grada Dubrovnika od 16.05.1951, broj 37428/50, kao i na dan 10.07.1951. – dan provedbe u zemljišnim knjigama pod posl.br.: Z-328/1951 kao organa upravljanja „RASADNIK“-gradsko privredno poduzeće Dubrovnik na temelj Rješenja izvršnog odbora Narodnog odbora Grada Dubrovnika od 16.05.1951., broj 37428/50, kao i na dan sklapanja Ugovora od 22.03.1971., II br. 1165/71, kao i na dan – dan provedbe u zemljišnim knjigama pod posl.br. Z-627/1971 upisa DRUŠTVENOG VLASNIŠTVA, nositelj prava korištenja Hotelsko-turističko poduzeće „DUBROVNIK“ iz Dubrovnika na temelju Ugovora od 22.03.1971., II. br. 1165/71 nije bila pomorsko dobro. Nadalje predmet spora je i utvrđenje da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 3.458 m2 (nova izmjera) na dan donošenja Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 23.11.1994., broj: 93-238 kojim je dana suglasnost na pretvorbu društvenom poduzeću „NEPTUN“ Hotelsko turističko poduzeće s.p.o. Dubrovnik nije bila pomorsko dobro. Nadalje predmet spora je i utvrđenje da je društvo „NEPTUN“ d.d. prednik tužitelja na dan donošenja Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 23.11.1994., broj 93-238 kojim je dana suglasnost na pretvorbu društvenog poduzeća HTP „NEPTUN“ s.p.o. steklo vlasništvo na zgradi restorana kako je prikazana na Kopiji katastarskog plana ovjerenog od Zavoda za katastar i geodetske poslove Dubrovnik dana 08.02.1992. i to kao zgrada – restoran broj 4, a koja je dodatno specificirana na Skici iz studenog 2024. godine, sastavljenoj po NU, dipl.ing.geod. iz društva Geodet d.o.o. Dubrovnik, koja Skica je sastavni dio ove presude, i to u granicama lomnih točaka 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13- 14-15-16.-17-18-19-20-21- 22-23-24-25-26-27-28-29-30-31-32-33-34-35-36-1, s tim da je dio zgrade restorana u površini od 1.134 m2 položen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), a dio u površini od 21 m2 položen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sveukupne površine 1.155 m2, a sve kako je to sadržano u Geodetskom elaboratu, broj 30/2024 od 29.04.2024., sastavljenom po VU, dipl.ing.geod. iz društva Geodet d.o.o. Dubrovnik čiji sastavni dio je i navedena Skica iz studenog 2024. godine. Nadalje predmet spora je i utvrđenje da kat. čest. [katastarska čestica], opisana kao „ JU“, ukupne površine 3.361 m2, i to: „dvorište“, površine 642 m2, „dvorište“, površine 2 m2, „dvorište“, površine 1.405 m2, „stambena zgrada“, površine 1.148 m2, „pomoćna zgrada“, površine 94 m2, „pomoćna zgrada“, površine 70 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na dan donošenja Rješenja Općinskog suda u Dubrovniku od 29.11.2024. posl.br. Z-10423/23 nije bila pomorsko dobro. Nadalje predmet spora je i utvrđenje da je tužitelj - ROYAL HOTELS & RESORT d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB 41984487913 stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik, kat. čest. [katastarska čestica], opisana kao „ N i JU“, ukupne površine 3.361 m2, i to: „dvorište“, površine 642 m2, „dvorište“, površine 2 m2, „dvorište“, površine 1.405 m2, „stambena zgrada“, površine 1.148 m2, „pomoćna zgrada“, površine 94 m2, „pomoćna zgrada“, površine 70 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prije nego što je utvrđena pomorskim dobrom na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], Klasa: 934-01/98- 01/21 od 14.01.1999. (NN 6/99) te se utvrđuje da je Tužitelj vlasnik za cijelo nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], opisana kao „ N JU“, ukupne površine 3.361 m2, i to: „dvorište“, površine 642 m2, „dvorište“, površine 2 m2, „dvorište“, površine 1.405 m2, „stambena zgrada“, površine 1.148 m2, „pomoćna zgrada“, površine 94 m2, „pomoćna zgrada“, površine 70 m2) upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te ovlaštenje tužitelju na temelju ove presude u zemljišnim knjigama zatražiti i provesti u svoju korist upis prava vlasništva na navedenoj nekretnini uz istovremeno brisanje upisa pomorskog dobra izvršenog u postupku obnove zemljišnih knjiga, a što je sve tuženik dužan trpjeti.

5. Dakle predmet spora su utvrđenja i činidbe vezano za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

6. Tužitelj je činjenični historijat tužbe postavio na način da za predmetnu kat.čest 389/1, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara nekadašnjoj kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri, odnosno zemljišnoknjižnim č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] prema staroj izmjeri) u tužbi i do zaključenja prethodnog postupka tvrdi da ista u povijesti nije bila pomorsko dobro, a ako sud utvrdi da je ista bila pomorsko dobro predlaže dokaze da je ista formalnim aktom javne vlasti izuzeta iz pomorskog dobra.

7. Nastavno navedenom tužitelj je svoj tužbeni zahtjev temeljio i na činjenicama da stoga što predmetna nekretnina prije u povijesti nije predstavljala pomorsko dobro da je ista bila upisana u vlasničkom režimu.

8. U slučaju utvrđenja da je predmetna nekretnina, u vrijeme za koje je tužitelj naveo da je stekao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, bila pomorsko dobro utvrditi će se da li se tada ima smatrati da je predmetna nekretnina Rješenjem Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 27.11.1959. godine kojim je, pokazivanje tužitelja, dozvoljena gradnja zgrade restorana na čest. zem. [katastarska čestica] te dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] prema staroj izmjeri izuzeta iz pomorskog dobra, odnosno da li se prethodno navedena isprava kao i od strane istog Narodnog odbora Općine Dubrovnik izdana dozvola za upotrebu od 20.07.1961. godine imaju smatrati formalnim aktima kojima je predmetna nekretnina izdvojena iz pomorskog dobra. Odnosno treba odgovoriti na pitanje da li je izdavanjem građevinske dozvole od strane Narodnog odbora Općine Dubrovnik za građenje objekta na predmetnom zemljištu tužitelj dokazao da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 217. st.2 ZPDML/23.

9. Tužitelj smatra da su u njegovu korist ispunjene pretpostavke iz čl. 217. st. 2. ZPDML/23 jer da je predmetna zgrada restorana formalnim aktom javne vlasti u periodu od 1959. do 1961. izuzeta iz pomorskog dobra. Tužitelj navedeno pokušava dokazati Rješenjem Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 27.11.1959. kojim da je dozvoljena gradnja zgrade restorana na čest. zem. [katastarska čestica] te dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a isti Narodni odbor Općine Dubrovnik da je za izgrađeni objekt restorana hotela Neptun izdao dozvolu za upotrebu od 20.07.1961. Ovi formalni akti Narodnog odbora Općine Dubrovnik koji je, po tužitelju, u to vrijeme kao javna vlast upravljao i pomorskim dobrom i građevinskim zemljištem namijenjenim za turističku izgradnju imaju se, po tužitelju, smatrati formalnim aktima (koji se odnose na cijelu zgradu restorana i sve njene sastavne nerazdvojne dijelove). Tužitelj također smatra da je izdavanjem građevinske dozvole od strane Narodnog odbora Općine Dubrovnik za građenje objekta na predmetnom zemljištu tužitelj dokazao da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 217. st.2 ZPDML/23.

10. Tužitelj brani pravni stav da je nekadašnja Općina Dubrovnik bila ovlaštena na upravljanje i raspolaganje pomorskim dobrom na svom području i to prije donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. (ZPDML/03) i Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima iz 1974. (ZPDML/74) kada je dodjelom predmetnog zemljišta na korištenje u društveno vlasništvo radi izgradnje restorana aktima za gradnju dozvolila tu gradnju. Navedeno se, po tužitelju, ima smatrati da je tadašnja općina odobrila gradnju i dala suglasnost na istu izdavanjem akata za gradnju (građevinske i uporabne dozvole).

11. Pored navedene činjenične osnove tužbenog traženja bitnim je ukazati da je tužitelj učinio nespornim da se predmetna nekretnina danas nalazi u obuhvatu granice pomorskog dobra kako je to utvrđeno Uredbom Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], Klasa: 934-01/98-01/21 od 14.01.1999. (NN 6/99).

12. U dokaznom postupku sud je pročitao i pregledao isprave koje prileže spisu dok preostale dokaze nije izvodio kao nepotrebne.

13. U dokaznom postupku pročitane su i pregledane isprave i to;

-Prigovor Općinskog državnog odvjetništva u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnom knjižnom odjelu u predmetu posl.br. Z-4640/2020 (l.s.22-24),

-Rješenje Općinskog suda u Dubrovniku 29.11.2024., posl.br.: Z-10423/2023 (l.s.25-27),

-Presuda Vrhovnog suda RH, posl.br. Rev-495/2003 (l.s.28-30),

-Presuda Općinskog suda u Rijeci, posl.br. P-1672/1994 od 08.05.2003. (predmet DU i dr. ./. [adresa]) (l.s.31-39),

-Presuda Županijskog suda u Rijeci, posl.br.: Gž-448/04 od 24.08.2005. (l.s.40-47),

- Presuda i rješenje Vrhovnog suda RH, posl.br. Rev-307/06 od 20.06.2006. (l.s. 48-51),

- Izvod iz IUS-INFO pravnom praktikumu pod naslovom „Nekretnine u posebnom pravnom statusu, s posebnim osvrtom na pomorsko dobro (l.s.52-66),

- Informacijski sustav prostornog uređenja, digitalna ortofoto karta 2021/2022 (l.s.67, 134- 135),

- Zemljišnoknjižni izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 70-71),

- Potvrda ureda za katastar od 3.1.2012. (l.s.72-73) kojom se potvrđuje slijed upisanih promjena za kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1963., a u kojoj potvrdi je između ostalog navedeno da je ranija kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema podacima nove izmjere, po načinu uporabe evidentirana kao šuma, površine 2252 m2 i upisana u posjedovni list broj 1922 na ime Općina Dubrovnik. Nadalje u navedenoj da je između ostalog navedena usporedba čestica nove i stare izmjere, tj. da kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri čine č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest.zem.

1065/12, sve k. o. [katastarska općina] (l.s. 72-73);

- Rješenje Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. Z.266/85 od 28. veljače 1985. godine (l.s.74),

- Rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, ZK odjela u Dubrovniku posl.br z. 2841/98 od 24. studenoga 1998. godine (l.s.75-76),

- Prijavni list ureda za katastar Dubrovačko-neretvanske županije (l.s.77-84),

-Zapisnik društva Geoplan d.o.o. Dubrovnik sastavljen 26. srpnja 1988. godine u uviđaju na licu mjesta u kat. općini [katastarska općina], povodom zahtjeva hotela Neptun, a u upravnoj stvari za ucrtavanje objekata (l.s.85),

-- Kopije katastarskih planova (l.s.86-91, 353),

- Rješenje od 27.11.1959. (l.s.92-93) iz kojeg proizlazi da je Narodni odbor Općine Dubrovnik dozvolio gradnju zgrade-hotela na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-Dozvola Narodnog odbora Kotara Dubrovnik od 20.7.1961. (l.s.94) iz koje proizlazi da svoj objekt- stanbeni paviljoni i restoran hotela Neptun na Babinom kuku može upotrebljavati,

- Rješenje o odobrenju za izgradnju (l.s.95-96) iz koje proizlazi da je tada Općina Dubrovnik 24.12.1963. investitoru ugostiteljsko poduzeću "Hotel Neptun" iz Dubrovnika dato odobrenje za izgradnju investicionog objekta: adaptacija i dogradnja restorana hotela Neptun s uređenjem okolnog terena i plaže,

-Odobrenje za građenje (l.s.97-98) iz koje proizlazi da je doneseno 28.8.1974. godine, te kojim se HTP "Dubrovnik" iz Dubrovnika odobrava rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja restorana hotela Neptun koji je izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica],

- Građevinska dozvola izdana 6.7.2005. od Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove (l.s.99-102), kojom se hotelu Neptun d.d. iz Dubrovnika odobrava rekonstrukcija, adaptacija i održavanje postojećih građevina kompleksa hotela Neptun čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica], te izgradnja kolnog pristupa recepciji i parkirališta, sve na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-Izmjena građevinska dozvola izdana od Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove (l.s.103-106), kojom građevinskom dozvolom se hotelu Neptun d.d. iz Dubrovnika odobrila rekonstrukcija, adaptacija i održavanje postojećih građevina kompleksa hotela Neptun čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica] k.o.

Gruž, čest. zgr. [katastarska čestica], te izgradnja kolnog pristupa recepciji i parkirališta, sve na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- Građevinska dozvola izdana 9.10.2018. od Ureda državne uprave u Dubrovačko- neretvanskoj županiji službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove (l.s.107-119), kojom se hotelu Neptun d.d. iz Dubrovnika na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (N.I.) dozvoljava rekonstrukcija recepcije hotela Neptun,

- Građevinska dozvola izdana 17.9.2020. od strane Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje (l.s.120-133), kojom se investitoru Importanne Resort d.o.o. Dubrovnik dozvoljava rekonstrukcija hotela Ariston hotelu Neptun d.d. iz Dubrovnika na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (N.I.) dozvoljava rekonstrukcija recepcije hotela Neptun,

- Ugovor o ustupanju prava korištenja zemljišta od 22.03.1971. (l.s.136-138, i 140-141 ) iz kojeg proizlazi u čl.1 da su poljoprivredno i trgovačko poduzeće "Rudine" iz Dubrovnika kao ustupatelj i prodavaoc s jedne strane, te Hotelsko- turističko poduzeće "Dubrovnik" iz Dubrovnika kao kupac s druge strane za sebe i svoje pravne slijednike sklopili navedeni ugovor kojim je utvrđeno da nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], površine 520 m.kv., čest. zem. [katastarska čestica] površine 1242 m.kv., čest. zem. [katastarska čestica] površine 104 m. kv., te čest. zem. [katastarska čestica], površine 130m.kv. Z. U. br. [broj ZK uloška] za k. o [katastarska općina] pripada na korištenje kao njegova osnovna sredstva poduzeću "Rudine", a da su formalno još uknjižene sa pravom korištenja na ime bivšeg gradskog poljoprivrednog poduzeća "Rasadnik" iz Dubrovnika koje se je 1955. godine integriralo sa poduzećem "Rudine". Nadalje proizlazi da je poduzeće "Rudine" nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], površine 520 m.kv., čest. zem. [katastarska čestica] površine 1242 m.kv., čest. zem. [katastarska čestica] površine 104 m. kv., te čest. zem. [katastarska čestica], površine 130m.kv. Z. U. br. [broj ZK uloška] za k. o [katastarska općina] društvene vlasnosti kao nosioc prava korištenja ustupilo Hotelsko- turističko poduzeće "Dubrovnik" iz Dubrovnika uz naknadu i ovlaštenje za uknjižbu ustupljene nekretnine,

- Rješenje od 10.01.1955. (l.s.139) iz kojeg proizlazi da su istim vijeća među kojima je vijeće proizvođača Narodnog odbora Grada Dubrovnika na svojim sjednicama održanim 29.12.1954. godine odobrili Odluku Radničkog savjeta "Rasadnik"- Poljoprivredno dobro u Dubrovniku o pripajanju "Rasadnik"- Poljoprivredno dobro u Dubrovniku sa svim svojim prodavaonicama

"Rudine-Poljoprivrednom odboru u Dubrovniku dobro, Dubrovnik",

-Povijesni zemljišnoknjižni izvadak za čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 142-155 i 257-268),

-Povijesni zemljišnoknjižni izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 156-157),

- Potvrda ureda za katastar od 14.10.2024. (l.s.158-159) kojom se potvrđuje slijed upisanih promjena za kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1953., a u kojoj potvrdi je između ostalog navedeno da je ranija kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema podacima nove izmjere, po načinu uporabe evidentirana kao šuma, površine 2252 m2 i upisana u posjedovni list broj 1922 na ime Općina Dubrovnik,

- Rješenje HFP-a od 23. studenog 1994. iz kojeg proizlazi da se daje društvenom poduzeću "Neptun" Hotelsko turističko poduzeće s p.o., Dubrovnik suglasnost na pretvorbu (l.s. 160- 161),

-- Rješenje HFP-a od 6. lipnja 1997. iz kojeg proizlazi da su društvenom poduzeću "Neptun" Hotelsko turističko poduzeće s p.o., Dubrovnik u postupku pretvorbe istoga u vrijednost društvenog kapitala procijenjena, među ostalima i nekretnina kč. br. [katastarska čestica] (l.s. 162-164 i 346- 348),

-Kopije katastarskih planova (l.s. 165, 269,281, 349-350),

- Odluka Ustavnog suda Hrvatske broj 27/1987 (l.s. 166-167),

- Dopis Republike Hrvatske, DORH od 22. veljače 2011. upućen Hrvatskom fondu za privatizaciju (l.s.168-169),

-Dopis Republike Hrvatske, Ministarstva turizma od 14. prosinca 1998. upućen Vladi RH s prijedlogom Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž (l.s.170),

- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIB/1373/2009 od 07.07.2009. (l.s.171- 185),

- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-4445/2008 od 04.10.2011. (l.s. 186-196),

- Uredba Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], Klasa: 934-01/98-01/21 od 14.01.1999. (l.s. 197-199),

- očitovanje na prigovor odvjetnika Tomislava Grahovac iz Zgareba u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. Z-10423/2023( l.s.200-201)

- Procjembeni elaborat za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.202-211)

- Presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl br. Pž-3721/2024-2 od 19. studenog 2024. (l.s.232-244),

-Povijesni zemljišnoknjižni izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 245-256),

- Uredba sa zakonskom snagom o pomorskom javnom dobru iz 1939. godine (l..s 270),

- Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima izdanje 19/1974 (l.s.271-272)- izvadak

-Pomorski zakonik (NN 17/1974) (l.s.273-275) – izvadak,

- Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/2003) (l.s.276-277) – izvadak,

-Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/2023) (l.s.278-280) – izvadak,

- Zahtjev za izdavanjem potvrde usklađenosti geodetskog elaborata na lokaciji: Hotelski kompleks Neptun, Dubrovnik upućen od strane tužitelja centru za restrukturiranje i prodaju 2.1.2025. (l.s.282-283),

- Geodetski elaborat za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.284-285) s prilozima (l.s.286-345),

- Lokacijska informacija Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša od 21. studenoga 2024. (l.s.351-352) iz koje proizlazi da se zemljište označeno kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i urbanističkog plana uređenja Babin kuk,

- Dogradnja i rekonstrukcija hotela Neptun, Dubrovnik glavni projekt-restoran vodovod i kanalizacija (l.s.354-355) – izvadak iz projekta,

- Presuda Županijskog suda u Rijeci, posl.br.: Gž-1582/2024-3 od 17.02.2025. (l.s.356-364),

- Presuda i rješenje Vrhovnog suda RH, posl.br. Rev-1075/2012-2 od 29.01.2014. (l.s.213- 216),

- Presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl br. Pž-251/2024-5 od 21. siječnja 2025. (l.s.372-375),

- Rješenje Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. Z-6982/2025 od 22. svibnja 2025. (l.s.379- 380),

- Aktualna sudska praksa u vezi s nekretninama (l.s.398-406),

- Rješenje Vrhovnog suda RH, posl.br. Rev-196/2016-3 od 19.04.2017. (l.s.407-413),

- Rješenje Vrhovnog suda RH, posl.br. Rev-1131/2017-2 od 16.04..2019. (l.s.414-417),

- Presuda Vrhovnog suda RH, posl.br. Rev-1993/2018-2 od 19.11.2019. (l.s.418-422),

- Rješenje Vrhovnog suda RH, posl.br. Rev-3018/2016-2 od 19.05..2021. (l.s.423-425),

- Rješenje Vrhovnog suda RH, posl.br. U-zpz-10/2019-16 od 15.09..2024. (l.s.426-432).

14. Izvedene dokaze sud je cijenio sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP), te brižnom analizom svakog tijekom postupka provedenog dokaza za sebe i u međusobnoj korelaciji s ostalim dokazima, a na temelju ocjene sadržaja isprava koje prileže spisu.

15. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

16. Tužitelj nije s uspjehom dokazao da predmetna nekretnina oznake kat.čest 389/1, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (odgovara nekadašnjoj kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri, odnosno zemljišnoknjižnim č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te dijelu čest. zem. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] prema staroj izmjeri) u svom povijesnom slijedu nije predstavljala pomorsko dobro.

17. Odlukom Vlade Republike Hrvatske granica pomorskog dobra utvrđena je Uredbom o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 14. siječnja 1999. (Narodne novine broj 6/99), te je u manjem dijelu granica izmijenjena Uredbom od 7. studenoga 2015. (Narodne novine broj 119/15).

18. Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 14. siječnja 1999. (Narodne novine broj 6/99) donesena je na temelju članka 50. stavka 6. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 17/94, 74/94 i 43/96).

19. Uredbom o izmjenama Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 7. studenoga 2015. (Narodne novine broj 119/15) izmijenjena je Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 14. siječnja 1999. (Narodne novine broj 6/99) u članku 2. vezano za koordinatne točke kojima prolazi granica pomorskog dobra.

20. Uredba o izmjenama Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 7. studenoga 2015. (Narodne novine broj 119/15) donesena je na temelju čl. 30. st. 1. Zakona o Vladi Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 150/11 i 119/14) i čl. 118. st.3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09 i 123/11).

21. U konkretnom slučaju radi se o upisu oznake pomorskog dobra temeljem zakona, a Uredbom o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, a koja je objavljena u Narodnim novinama broj 6/99 te njenom izmjenom iz 2015. obuhvaćena je i nekretnina koja je predmet ovog postupka.

22. Tužitelj je učinio nespornim da se predmetna nekretnina danas nalazi u obuhvatu granice pomorskog dobra kako je to utvrđeno Uredbom Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], Klasa: 934-01/98-01/21 od 14.01.1999. (NN 6/99).

23. Potrebno je ukazati na to da postoji pravni kontinuitet glede definicije i reguliranja statusa pomorskog dobra i to kako slijedi;

24. Pomorski zakonik (NN 17/94), na temelju kojega je donesena Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 14. siječnja 1999., u čl. 49. st.1. i 2., propisuje da pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim.(st.1.), te u smislu stavka 1. ovoga članka pomorskim dobrom smatraju se: morska obala, lukobrani, brodogradilišni navozi, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ušća rijeka koja se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i pomorskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva, ribe, rude i dr. (st.2.).

25. U Zakonu o izmjenama i dopuni Pomorskog zakonika (NN 74/94) na temelju kojega je donesena Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 14. siječnja 1999, člankom 1. mijenja se članak 49. st.2. Pomorskog zakonika (NN 17/94) na način da su iz statusa pomorskog dobra izuzeti brodogradilišni navozi, a u status pomorskog dobra uvrštena je morska obala luke.

26.Zakonom je i u povijesti uvijek bio propisan kontinuitet u definiciji pomorskog dobra i kontinuitet u načinu određivanja granica pomorskog dobra i to da se granica pomorskog dobra utvrđivala u postupku koji nije sudski postupak, u posebnom upravnom postupku u kojem je ostvareno načelo kontradiktornosti stranaka na koje se tužitelj poziva da je u istome uskraćen, a predmet utvrđenja u postupcima koji se danas vode pred sudovima može biti samo pitanje da li je predmetna nekretnina ušla unutar područja pomorskog dobra koje je određeno Uredbom o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 14. siječnja 1999. - Narodne novine broj 6/99 i 119/15 (što nije sporno u ovom postupku) – Tako i u Presudi VSRH posl.br. Rev 1453/2021-2 od 13. prosinca 2022.

27. Donošenjem Općeg građanskog zakonika iz 1812. godine (OGZ-a) započinje pravna regulativa za nekretnine koje čine pomorsko dobro. OGZ je u paragrafu 287., između ostalog, morsku obalu i luke svrstao u one stvari koje su namijenjene općoj uporabi, te ih je odijelio od ničijih stvari i stvari koje čine državnu imovinu. Stoga su nekretnine koje čine pomorsko dobro prema OGZ-u bile u nevlasničkom pravnom režimu, bez obzira što se upotrebljavao i termin javno dobro kao sinonim za opće dobro u današnjem značenju tog pojma.

28. Sljedeći pravni propis koji je sveobuhvatno i jednoznačno definirao pomorsko dobro, pa tako i nekretnine koje čine pomorsko dobro, je Uredba sa zakonskom snagom o pomorskom javnom dobru iz 1939. godine.

29. Nadalje, pomorsko je dobro bilo uređeno na isti način Osnovnim zakonom o iskorištavanju luka i pristaništa (Službeni list SFRJ broj 2/1968; Narodne novine broj 52/1971 i 52/1973). Taj je Zakon prestao vrijediti stupanjem na snagu Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima (Narodne novine broj 19/1974, 39/1975, 17/1977 i 18/1981) koji je propisivao da pomorskim dobrom upravlja općina, da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva i druga stvarna prava, a moglo se dati na korištenje u skladu s odlukom općinske skupštine (čl. 4. i 5.).

30. Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima prestao je vrijediti stupanjem na snagu Zakona o morskim lukama (Narodne novine broj 108/1995, 6/1996, 137/1999, 97/2000 i 158/2003) koji se primjenjivao od 5. siječnja 1996. do 15. listopada 2003. Spomenuti Zakon o morskim lukama je propisivao da se granice luke posebne namjene određuju odlukom o dodjeli koncesije radi obavljanja djelatnosti za koju je utvrđena posebna namjena odnosne luke (čl. 28.).

31. Pomorski zakonik (Narodne novine broj 17/1994, 74/1994 i 43/1996), u odredbi čl. 51., propisivao je da se na pomorskom dobru ne može stjecati ni pravo vlasništva ni drugo stvarno pravo po bilo kojoj osnovi, već da se ono može koristiti samo na temelju koncesije (čl. 51. st. 3. i 59. st. 1. navedenog PZ-a). Člankom 49. Pomorskog zakonika bilo je propisano da pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim. U smislu stavka 1. predmetnog članka pomorskim dobrom smatraju se: morska obala, lukobrani, brodogradilišni navozi, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ušća rijeka koja se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i pomorskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva, ribe, rude i dr.

32. Odredbom čl. 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N, br. 83/23) propisano je da pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno, podzemlje i podmorje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi i koji je određen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje i čine ga nekretnine koje su po prirodnim obilježjima, izgledu, namjeni, položaju i načinu upotrebe:, morska obala, morske plaže, sprudovi, rtovi, hridi, grebeni, otočići koje za vrijeme nevremena prekrivaju najveći valovi, žala, luke, lukobrani, rive, molovi, valobrani, nasipi, privezišta, gatovi, morske solane, ušća vodotoka koji se izlijevaju u more i kanali spojeni s morem, uključujući i građevine koje su trajno povezane s pomorskim dobrom i njegova su pripadnost.

33. Odredbom čl. 4. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N, br. 83/23) propisano je da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, da ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom.

34. Sumirajući prethodno navedeno, za istaknuti je da u smislu odredbe članka 4. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N, br. 83/23), kao i ranijih odredbi čl. 48., 49. i 50. Pomorskog zakonika (N.N., br. 17/94, 74/94) pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a takva dobra u smislu odredbe čl. 3. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nisu sposobna biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Na pomorskom dobru nije se moglo stjecati pravo vlasništva kako po odredbama Pomorskog zakonika (Narodne novine broj 17/94, 74/94, 43/96- čl. 48. i 50.) (iz kojih odredbi proizlazi da se status pomorskog dobra stječe temeljem samog zakona dok je odluka ministra potrebna samo u slučaju dvojbe o postojanju ovog statusa) tako i Zakona o pomorskom dobru, lukama i pristaništima (Narodne novine broj 19/74, 39/75, 17/77, 18/81), a ni po pravnim pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika koja su se primjenjivala temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91) – pravno pravilo iz § 287.

35. Na kraju, sukladno odredbi čl. 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) pomorsko dobro - more i dio morske obale na kopnu i otocima iznimno je vrijedno opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i pod njenom osobitom zaštitom.

36. Iz navedenog proizlazi da postoji pravni kontinuitet i jednoznačnost glede definicije i reguliranja statusa pomorskog dobra počevši od Općeg građanskog zakonika i Uredbe o pomorskom i javnom dobru iz 1936. koja isključuje mogućnost stjecanja prava vlasništva i drugih stvarnih prava na pomorskom dobru, po bilo kojoj osnovi, pa sve do danas važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/2023) koji u svojoj odredbi čl. 5. isključuje mogućnost stjecanja prava vlasništva i drugih stvarnih prava na pomorskom dobru.

37. Tužitelj nije s uspjehom dokazao da predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k.o., Zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u svom povijesnom slijedu nije predstavlja pomorsko dobro.

38. Tužitelj kroz čitav postupak ističe da su u njegovu korist ispunjene pretpostavke iz čl. 217. st. 2. ZPDML/23 jer da je predmetna zgrada restorana formalnim aktom javne vlasti u periodu od 1959. do 1961. izuzeta iz pomorskog dobra. Tužitelj navedeno pokušava dokazati Rješenjem Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 27.11.1959. kojim da je dozvoljena gradnja zgrade restorana na čest. zem. [katastarska čestica] te dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te ističući činjenicu da je Narodni odbor Općine Dubrovnik za izgrađeni objekt restorana hotela Neptun izdao dozvolu za upotrebu od 20.07.1961. Ovi formalni akti Narodnog odbora Općine Dubrovnik koji je, po tužitelju, u to vrijeme kao javna vlast upravljao i pomorskim dobrom i građevinskim zemljištem namijenjenim za turističku izgradnju imaju se, po tužitelju, smatrati formalnim aktima (koji se odnose na cijelu zgradu restorana i sve njene sastavne nerazdvojne dijelove). Tužitelj također smatra da je izdavanjem građevinske dozvole od strane Narodnog odbora Općine Dubrovnik za građenje objekta na predmetnom zemljištu tužitelj dokazao da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 217. st.2 ZPDML/23.

39. Tužitelj brani pravni stav da je nekadašnja Općina Dubrovnik bila ovlaštena na upravljanje i raspolaganje pomorskim dobrom na svom području i to prije donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. (ZPDML/03) i Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima iz 1974. (ZPDML/74) kada je dodjelom predmetnog zemljišta na korištenje u društveno vlasništvo radi izgradnje restorana aktima za gradnju dozvolila tu gradnju. Navedeno se, po tužitelju, ima smatrati da je tadašnja općina odobrila gradnju i dala suglasnost na istu izdavanjem akata za gradnju (građevinske i uporabne dozvole).

40. Kao rezultat dokaznog postupka nije se našla utvrđenom činjenica da predmetna nekretnina, u vrijeme za koje je tužitelj naveo da je stekao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, nije bila pomorsko dobro pa budući je ista bila pomorsko dobro u dokaznom postupku utvrđivalo se da li je predmetna nekretnina Rješenjem Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 27.11.1959. godine kojim je dozvoljena gradnja zgrade restorana na čest. zem. [katastarska čestica] te dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] prema staroj izmjeri izdvojena iz pomorskog dobra, odnosno da li se prethodno navedena isprava Rješenje Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 27.11.1959. godine kao i dozvola za upotrebu izdana od Narodnog odbora Općine Dubrovnik 20.07.1961. godine imaju smatrati formalnim aktima kojima je predmetna nekretnina izdvojena iz pomorskog dobra odnosno ovaj sud je odgovorio na pitanje da li je izdavanjem građevinske dozvole od strane Narodnog odbora Općine Dubrovnik za građenje objekta na predmetnom zemljištu tužitelj dokazao da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 217. st.2 ZPDML/23 odnosno da je tim aktima predmetna nekretnina izdvojena iz pomorskog dobra.

41. Međutim, ovaj sud je uvidom u isprave na koje se tužitelj poziva i analizom njihovog sadržaja utvrdio da u sadržaju istih nema uporišta tvrdnjama tužitelja da bi se radilo o formalnim aktima javne vlasti kojima se predmetna nekretnina izuzela iz pomorskog dobra.

42.Tako iz navedenih isprava proizlazi i to;

- Iz Rješenja Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 27.11.1959. (l.s. 92-93) proizlazi da je Narodni odbor Općine Dubrovnik dozvolio gradnju zgrade-hotela na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dakle među kojima se ne nalaze katastarske čestice stare izmjere koje po kazivanju tužitelja odgovaraju današnjoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]) već proizlazi da je samo dozvoljena gradnja na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema staroj izmjeri, a koje po kazivanju tužitelja odgovaraju današnjoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- Iz Dozvole Narodnog odbora Kotara Dubrovnik od 20.7.1961. (l.s.94) proizlazi da je ista izdana investitoru i da isti svoj objekt - stambeni paviljoni i restoran hotela Neptun na Babinom kuku može upotrebljavati ali se ne može iz sadržaja ove Dozvole utvrditi da ista predstavlja Dozvolu za upotrebu upravo objekata na nekretnini koja je predmet ove tužbe jer se u sadržaju te isprave ne spominje odobrenje za upotrebu objekata izgrađenih na predmetnoj nekretnini današnjoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kojoj odgovaraju kat.čest. stare izmjere č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]),

- Iz Rješenja o odobrenju za izgradnju (l.s.95-96) proizlazi da je tada Općina Dubrovnik 24.12.1963. investitoru ugostiteljskom poduzeću "Hotel Neptun" iz Dubrovnika dala odobrenje za izgradnju investicionog objekta: adaptacija i dogradnja restorana hotela Neptun s uređenjem okolnog terena i plaže, ali iz sadržaja te isprave ne proizlazi da se radi o odobrenju za izgradnju upravo objekata izgrađenih na predmetnoj nekretnini današnjoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kojoj odgovaraju kat.čest. stare izmjere č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), koja nekretnina je predmet ove tužbe,

-Iz Odobrenja za građenje (l.s.97-98) iz koje proizlazi da je doneseno od strane Općine Dubrovnik 28.8.1974. godine, da se istim Ugostiteljskom poduzeću "Hotel Neptun" iz Dubrovnika odobrava rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja restorana hotela Neptun koji je izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica] dakle iz sadržaja ove isprave proizlazi da je odobrenje za građenje dano samo za jednu od kat.čest. stare izmjere (1065/12 k. o. [katastarska općina]) koja odgovara današnjoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nekretnina je predmet ove tužbe dok se za preostale kat.čest. stare izmjere koje odgovaraju današnjoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ovim aktom nije dalo odobrenje za građenje,

- Iz Građevinske dozvole izdane 6.7.2005. od Ureda državne uprave u Dubrovačko- neretvanskoj županiji službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove (l.s.99-102) proizlazi da se istom hotelu Neptun d.d. iz Dubrovnika odobrava rekonstrukcija, adaptacija i održavanje postojećih građevina kompleksa hotela Neptun koji objekti predstavljaju čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica], te izgradnja kolnog pristupa recepciji i parkirališta, sve na čest. zem. [katastarska čestica] k.o. Gruž

- Iz Izmjene građevinske dozvole izdane 6.7.2005. od Ureda državne uprave u Dubrovačko- neretvanskoj županiji službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove (l.s.103-106) proizlazi da se istom građevinskom dozvolom hotelu Neptun d.d. iz Dubrovnika odobrila rekonstrukcija, adaptacija i održavanje postojećih građevina kompleksa hotela Neptun koji se nalaze na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica], te čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te izgradnja kolnog pristupa recepciji i parkirališta, sve na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- Iz Građevinske dozvole izdane 9.10.2018. od Ureda državne uprave u Dubrovačko- neretvanskoj županiji službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove (l.s.107-119) proizlazi da se istom hotelu Neptun d.d. iz Dubrovnika na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (N.I.) dozvoljava rekonstrukcija recepcije hotela Neptun,

- Iz Građevinske dozvole izdane 17.9.2020. od strane Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje (l.s.120-133) proizlazi da se investitoru Importanne Resort d.o.o. Dubrovnik dozvoljava rekonstrukcija hotela Ariston na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (N.I.)

-Iz Rješenja od 10.01.1955. (l.s.139) proizlazi da su istim vijeća među kojima je vijeće proizvođača Narodnog odbora Grada Dubrovnika na svojim sjednicama održanim 29.12.1954. godine odobrili Odluku Radničkog savjeta "Rasadnik"- Poljoprivredno dobro u Dubrovniku o pripajanju "Rasadnik"- Poljoprivredno dobro u Dubrovniku sa svim svojim prodavaonicama

"Rudine-Poljoprivrednom odboru u Dubrovniku dobro, Dubrovnik",

43. Analizirajući sadržaj prethodno navedenih isprava za zamijetiti je da iste po svom sadržaju ne predstavljaju formalni akt javne vlasti kojim se predmetna nekretnina izuzima iz pomorskog dobra što bi nužno tražilo da sadržajno takva odluka izričito upućuje na to da se predmetna nekretnina izuzima iz pomorskog dobra polazeći sa stajališta da je pomorsko dobro kao opće dobro bilo od istog bitnog značaja u tom povijesnom razdoblju kakav značaj mu i danas dodjeljuju kako ustavne tako i zakonske odredbe (u ovoj odluci spomenutih Zakona) koje reguliraju institut pomorskog dobra.

44. Stoga je za istaknuti je da ovaj sud ne zaključuje da bi se radilo o formalnom aktu javne vlasti kojim se predmetna nekretnina izuzima iz pomorskog dobra.

45. Također analizirajući sadržaj prethodno navedenih isprava za zamijetiti je da nije ispravno pravno stajalište tužitelja da je gradnja svih objekata na predmetnoj nekretnini izvršena na temelju legalno ishođenih akata za gradnju jer se sve prethodno pobrojane isprave o odobravanju gradnje ne odnose na gradnju na svim nekretninama koje u svojoj staroj izmjeri (č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]) odgovaraju današnjoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmet ovoga postupka već su se akti za izgradnju odnosili samo na objekte izgrađene na kat.čest. stare izmjere 1065/12, 1065/15 sve k. o. [katastarska općina] koje odgovaraju dijelu današnje kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmet ovoga postupka. Tako se samo posljednje navedene kat.čest. stare izmjere 1065/12, 1065/15 sve k. o. [katastarska općina] spominju u ispravama i to; Rješenju Narodnog odbora Općine Dubrovnik od 27.11.1959. (l.s. 92-93), a u Odobrenju za građenje (l.s.97-98) spominje se samo kat.čest. stare izmjere 1065/12 k. o. [katastarska općina] dok se preostale kat. čest. stare izmjere koje odgovaraju dijelu današnje kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmet ovoga postupka i to č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te dio čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]) ne spominju u navedenoj ispravi. Isto vezano za ispravu Izmjene građevinske dozvole izdane 6.7.2005. od Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove (l.s.103-106) proizlazi da se u istoj spominje samo kat.čest. stare izmjere 1065/12 k. o. [katastarska općina] dok se preostale kat. čest. stare izmjere koje odgovaraju dijelu današnje kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmet ovoga postupka i to č. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te dio čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]) ne spominju u navedenoj ispravi. Isto kao u posljednje navedenom je i u odnosu na Građevinske dozvole izdane 9.10.2018.(l.s.107-119) kao i iz Građevinske dozvole izdane 17.9.2020. od strane Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje (l.s.120-133) iz kojeg proizlazi da se investitoru Importanne Resort d.o.o. Dubrovnik dozvoljava rekonstrukcija hotela Ariston na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (N.I.)

46. U odnosu na navode tužitelja da je izdavanjem građevinske dozvole od strane Narodnog odbora Općine Dubrovnik za građenje objekta na predmetnom zemljištu tužitelj dokazao da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 217. st.2 ZPDML/23 za istaknuti je da izdana građevinska dozvola kako prema pozitivnim tako i prema prijašnjim pravnim propisima sama po sebi ne podrazumijeva izuzimanje nekretnine iz statusa pomorskog dobra. Tako se odredbom čl. 11. ZPDML/23 regulira da pomorsko dobro može biti dano na posebnu upotrebu i gospodarsko korištenje koji su ograničeni u svom trajanju. Isto tako kod koncesije na pomorskom dobru koja je pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra moguće je planiranje i građenje na pomorskom dobru pod uvjetima propisanim čl.14. ZPDML/23 i koje planiranje i građenje pretpostavlja izdavanja potrebitih dozvola i odobrenja.

47. Stoga navedene isprave nikako ne mogu predstavljati akt nadležnog tijela vlasti o izuzimanju iz pomorskog dobra nekretnine koja je predmet ove tužbe pa suprotno stavu tužitelja nisu u njegovu korist ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 217. st. 2. ZPDML/23 kojom je propisan izuzetak po kojem se iz pomorskog dobra mogla izdvojiti neka nekretnina ako je to učinila nadležna javna vlast do 24.05.1974. godine, te se u odnosu na takvu nekretninu ne može smatrati valjanim upis prava vlasništva koje je na temelju takvih odluka bilo provedeno.

48. Stoga ostaje činjenica da je predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k.o., Zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u svom povijesnom slijedu pa sve do danas bila i ostala pomorsko dobro.

49. Odredbom članka 5. st.1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/2023) propisano je da je pomorsko dobro izvan pravog prometa i da se na njemu ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

50. Odredbom članka 217. st.1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/2023) propisano je da su svi upisi prava vlasništva na nekretninama koje su pomorsko dobro po samom Zakonu iz članka 3. ovoga Zakona i koje su na temelju zakona i prema prijašnjim propisima bile pomorsko dobro, provedeni do stupanja na snagu ovoga Zakona nevaljani su i bez pravnog učinka te su upisani vlasnici dužni trpjeti upis pomorskog dobra.

51. Odredbom članka 220. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/2023) propisano je da će se pomorsko dobro utvrđeno u skladu sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/19, dalje; ZPDML/23) za koje je izrađen parcelacijski odnosno geodetski elaborat s ucrtanom granicom pomorskog dobra upisati u zemljišne knjige kao pomorsko dobro, a upisanim vlasnicima da pripada pravo na naknadu kao da je provedeno izvlaštenje pod uvjetima iz članka 10. st.5. ovoga Zakona

52. U konkretnom slučaju je pomorsko dobro upisano u postupku obnove zemljišne knjige u kojem je sudjelovao i tužitelj i u kojem postupku je tužitelj i upućen na pokretanje ovog postupka. Međutim, u predmetnom se radi o nekretnini koja je kao pomorsko dobro, kako to propisuje citirana odredba čl. 220. st.1. ZPDML/23, utvrđena u skladu sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/19, dalje; ZPDML/23) za koje pomorsko dobro je izrađen parcelacijski odnosno geodetski elaborat s ucrtanom granicom pomorskog dobra. Navedeno proizlazi iz toga što je donesena Uredba o izmjenama uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 7. studenoga 2015. (Narodne novine broj 119/15) kojom je izmijenjena Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 14. siječnja 1999. (Narodne novine broj 6/99) u članku 2 vezano za koordinatne točke kojima prolazi granica pomorskog dobra i istom je predmetna nekretnina obuhvaćena u granice pomorskog dobra. Navedena Uredba o izmjenama uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž od 7. studenoga 2015. (Narodne novine broj 119/15) je donesena, upravo kako to propisuje odredba čl. 220. st.1. ZPDML/23, na temelju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11) pa je u skladu s tim zakonom i utvrđeno da je predmetna nekretnina pomorsko dobro.

53. Stoga ne može postojati legitimno očekivanje tužitelja da će predmetna nekretnina biti u njegovom vlasništvu budući se takvo očekivanje tužitelja stavlja u odnos s legitimnim očekivanjem građana prema državi da predmetna nekretnina ostane na opću uporabu svih koje posljednje legitimno očekivanje je po svojoj vrijednosti i značaju prevagnulo.

54. U svrhu dokazivanja da predmetna nekretnina na dan 23.11.1994. kada je okončan postupak pretvorbe nad društvenim poduzećem HTP Neptun p.o. nije bila pomorsko dobro, te da to nije bila niti u trenutku uknjižbe prava vlasništva s učinkom od 09.06.1998. (Z-1512/1998) tužitelj je predložio provođenje očevida uz prisustvo vještaka geodetske i građevinske struke. Navedeni dokaz predložen je radi identifikacije nekretnine, utvrđenja povijesti promjena te je li nekretnina kroz povijest bio pomorsko dobro te vještaka građevinske struke radi utvrđivanja je li predmetna nekretnina prema prostorno-planskoj dokumentaciji i aktima za gradnju prije donošenja Uredbe/99 po svom položaju, namjeni i funkcionalnosti bio pomorsko dobro te dali po svojim prirodnim i pravnim svojstvima danas predmetni restoran predstavlja pomorsko dobro te da li je u ovoj pravnoj stvari predmet tužbe bio bitni nerazdvojni dio zgrade restorana u smislu čl. 5. st. 3. i čl. 6. ZV-a;

55. Sud nije izvodio dokaz očevidom uz prisustvo vještaka geodetske struke radi identifikacije nekretnine, utvrđenja povijesti promjena te utvrđenja je li nekretnina kroz povijest bila pomorsko dobro, te vještaka građevinske struke radi utvrđivanja je li predmetna nekretnina prema prostorno-planskoj dokumentaciji i aktima za gradnju prije donošenja Uredbe/99 po svom položaju, namjeni i funkcionalnosti bila pomorsko dobro.

56. Navedene dokaze sud nije izvodio iz razloga što je sve to uzeto u obzir i utvrđeno prilikom donošenja Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž koju je donijela Vlada Republike Hrvatske koja je objavljena u Narodnim novinama broj 6/99, te njenom izmjenom iz 2015. kojima je obuhvaćena i nekretnina koja je predmet ovog postupka. Iz istog razloga nije trebalo vještačiti da li predmetna nekretnina po svojim prirodnim i pravnim svojstvima danas predstavlja pomorsko dobro; budući je to utvrđeno spomenutom Uredbom/99.

57. Iako je sud ovlašten utvrđivati da li je neka nekretnina u statusu pomorskog dobra i to u situaciji kada bi stranka osporila da je nekretnina koja je predmet spora obuhvaćena Uredbom o određivanju granice pomorskog dobra to ovdje nije slučaj jer je tužitelj učinio nespornim da je predmetna nekretnina Uredbom o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Gruž koju je donijela Vlada Republike Hrvatske koja je objavljena u Narodnim novinama broj 6/99 te njenom izmjenom iz 2015 na dijelu k. o. [katastarska općina] u obuhvatu granice pomorskog dobra.

58. Sud nije ovlašten određivati granicu pomorskog dobra (crtu u prostoru koja odvaja nekretnine u režimu općeg dobra od nekretnina u vlasničkom režimu) jer to čini javnopravno tijelo u upravnom postupku. Sud ne može samostalno odrediti granicu pomorskog dobra isključivo na temelju fotografije i mjerničke skice te se ta granica treba utvrditi u posebnom upravnom postupku. VSRH, Rev-1453/2021-2 od 13. prosinca 2022.) Propisana je nadležnost za utvrđivanje granice pomorskog dobra (odredba čl. 14. ZPDML/03 i čl. 20. važećeg ZPDML/23). Za vrijeme važenja Pomorskog zakonika/94 u slučaju dvojbe granice pomorskog dobra utvrđivala je uredbom Vlada Republike Hrvatske (za vrijeme važenja ZPDML/03 granice je određivalo ministarstvo nadležno za more) kao i sada temeljem važećeg Zakona. Stoga predloženi dokazi vještačenjem po vještacima mjerničke i građevinske struke nisu izvedeni kao nepotrebni i neodgovarajući.

59. U odnosu na navode tužitelja da je predmetna nekretnina prošla postupak pretvorbe pravnog prednika tužitelja – društvenog poduzeća Neptun s.p.o. za istaknuti je kako slijedi;

60. Trgovačka društva nastala pretvorbom društvenih poduzeća s osnove upravljačkih prava njihovih pravnih prednika na pomorskom dobru i procjene objekata u vrijednost društvenog kapitala nisu mogla steći pravo vlasništva na nekretninama u statusu pomorskog dobra. Čl. 390.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je propisano da je trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva vlasnik onih nekretnina koje su na dan procjene u vrijednost kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile društveno vlasništvo s pravom upravljanja korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća, koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i čija je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva. Trgovačko društvo nastalo pretvorbom društvenog poduzeća moglo je steći vlasništvo na nekretnini samo u slučaju da su bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke iz odredbe čl. 390.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Sve i da su nekretnine ili ulaganja u nekretnine procijenjene u vrijednost društvenog kapitala prilikom pretvorbe, a radilo se o nekretnini u statusu pomorskog dobra, nije bila ispunjena ključna pretpostavka - jer opće dobro nije moglo biti predmetom stjecanja vlasništva.

61. Stoga, a budući bi sukladno čl. 217. st.1. ZPDML/23 tužiteljev upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini za koju je utvrđeno da predstavlja pomorsko dobro po samom zakonu (iz čl. 3 ZPDML/23) kako u povijesti prema prijašnjim propisima, a ono svakako donošenjem Uredbe/99 bio nevaljan i bez pravnog učinka to je tužitelj kao nekada upisani vlasnik dužan trpjeti upis pomorskog dobra pa je sud odlučio kao u točki I. izreke ove presude odbivši tužbeni zahtjev tužitelja.

62. Tužitelj je pravovremeno u smislu čl. 190. st.1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) preinačio tužbu na način kako je to istaknuto u uvodu obrazloženja ove odluke i to na utvrđenje da predmetna nekretnina u svom povijesnom slijedu pa do donošenja Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], Klasa: 934- 01/98-01/21 od 14.01.1999. (NN 6/99) nije bila pomorsko dobro.

63. Tužbeni zahtjevi na utvrđenje ne mogu se smatrati dopuštenima u dijelu zahtjeva kojim bi se tražilo utvrđenje činjenice da predmetna nekretnina u povijesti nije predstavljala pomorsko dobro. Takav tužbeni zahtjev ne predstavlja incidentalni dio tužbenog zahtjeva u kojem odluka suda ovisi o rješenju prethodnog (prejudicijalnog) pitanja, postoji li neko pravo ili pravni odnos niti čini samostalnu cjelinu, za odluku o glavnoj stvar (utvrđenje vlasništva) niti predstavlja prethodno pitanje u materijalno pravnom smislu, prema odredbi čl. 187. st. 3. ZPP- a, jer utvrđenje da predmetna nekretnina u svom povijesnom slijedu nije bila pomorsko dobro ne predstavlja utvrđivanje (ne)postojanja kakva prava ili pravnog odnosa kao što ne predstavlja ni prethodno pitanje o kojem ovisi osnovanost odluke o glavnoj stvari već predstavlja pravno relevantnu činjenicu na kojoj će, ako je u dokaznom postupku utvrdi, zajedno s utvrđenim drugim tako bitnim činjenicama, ovaj sud zasnovati materijalno pravno stajalište i donijeti odgovarajuću presudu. Utvrđenje statusa nekretnine kao pomorskog dobra u prošlosti predstavlja utvrđenje činjenice, a ne utvrđenje prava ili pravnog odnosa za razliku od utvrđenja da predmetna nekretnina u trenutku donošenja presude predstavlja pomorsko dobro što bi predstavljalo utvrđenje prava odnosno pravnog odnosa.

64. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

65. Troškovi postupka temelje se na čl. 154. st. 1. ZPP-a po kojem je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove postupka. Stoga je sud, a sukladno određeno postavljenom zahtjevu tuženice za naknadom troškova ovoga postupka, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, te vrijednosti predmeta spora, priznao osnovanim slijedeći trošak tuženice:

- trošak sastava odgovora na tužbu u visini od 100 bodova (Tbr. 8. Toč.1. OT-a) što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 200,00 eura, te

- trošak zastupanja na ročištu od 14.7.2025. na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari u visini od 100 bodova (Tbr. 9. Toč.1. OT-a) što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 200,00 eura, što sveukupno iznosi 400,00 eura.

66. Slijedom iznesenog, a na temelju čl. 155. st.1. i 2. ZPP-a, odlučeno je kao u točki II. izreke rješenja.

U Dubrovniku, dana 15. listopada 2025.

Sudac:

Anka Muhoberac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave na e-oglasnoj ploči, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).

DN-a

- punomoćniku tužitelja,

- Županijsko državno odvjetništvo, Građansko upravni odjel, Dubrovnik.