REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Osijek, Vukovarska cesta 31
Poslovni broj: Us I-844/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, A. Mihanovića, Zagreb, OIB: 84397956623, radi invalidske mirovine, 15. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje Službe KLASA: UP/II 141-02/25- 03/03365392835, URBROJ: 341-99-06/2-25-2272 od 10. srpnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II 141-02/25- 03/03365392835, URBROJ: 341-99-06/2-25-2272 od 10. srpnja 2025. odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Virovitici KLASA: UP/I 141-02/24-03/03365392835, URBROJ: 341-21-06/2-24-4246 od 11. ožujka 2025.
1.1. Navedenim prvostupanjskim rješenjem je tužitelju, hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica bolesti 20% zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica bolesti 80% izvan tih okolnosti, određena invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti počevši od 16. listopada 2023. u svoti od 667,81 EUR mjesečno. Od 1. siječnja 2024. mirovina iznosi 732,22 EUR mjesečno, a od 1. srpnja 2024. mirovina iznosi 786,57 EUR mjesečno. Isplata mirovine pripada od 18. siječnja 2024. i isplaćivat će je Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag
2. Tužitelj tužbom osporava jedino činjenicu da prilikom izračuna invalidske mirovine nije pravilno primijenjena pripadajuća osnovica za čin, jer mu nije priznat status pripadnika jedinice za posebne namjene pri Policijskoj postaji Slatina pri čemu se poziva na potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Osječko-baranjske broj: 511-07-14-134/316-08 od 2. srpnja 2008. koju je dostavio u prilogu. Predlaže Sudu saslušati svjedoke bez navođenja na koje okolnosti. Iz sadržaja tužbe proizlazi da predlaže poništiti osporavano rješenje tuženika.
3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je osporavano rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Ponavlja navode iz osporavanog rješenja te zaključno ističe da osnovica za izračun dijela invalidske mirovine koja se priznaje na temelju uzroka zadobivenog u obrani suvereniteta Republike Hrvatske je policijsko zvanje policajac, koje zvanje se izjednačava s činom desetnika, prema Pravilniku o odnosu policijskih zvanja prema činovima pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske radi utvrđivanja vrijednosnog boda. Navodi da pripadajuća osnovica za navedeni čin utvrđena za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu iznosi 18848,73 eura prema Odluci o osnovicama za utvrđivanje vrijednosnog boda prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu i zvanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (2022.). Stoga zaključuje kako je pravilno u postupku izračuna dijela invalidske mirovine koja se priznaje na temelju uzroka zadobivenog u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđena pripadajuća osnovica za čin. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.
4. Odgovor na tužbu je dostavljen tužitelju radi očitovanja u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje: ZUS), ali se na isti nije očitovao.
5. Sud u ovom upravnom sporu nije održao raspravu radi predloženog saslušanja svjedoka jer bi održavanje rasprave samo radi odbijanja tog dokaznog prijedloga koji Sud ne smatra potrebnim izvoditi, nepotrebno povećalo troškove upravnog spora, a što bi bilo u suprotnosti s načelom učinkovitosti, izraženim u odredbi članka 8. ZUS. K tome, iz presude Visokog upravnog suda poslovni broj: Usž-2924/17- 2 od 17. siječnja 2018. proizlazi da predlaganje izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, nema značenje tražene rasprave. U konkretnom slučaju saslušavanje svjedoka bez obrazloženja tužitelja na koje okolnosti, a s obzirom na činjenicu da se policijsko zvanje dokazuje materijalnim dokazima, potvrdom poslodavca, Ministarstva unutarnjih poslova, iskazivanje svjedoka ne bi imalo nikakav utjecaj na odlučivanje.
6. Stoga je Sud s obzirom na spornu primjenu prava u vezi primijenjene osnovice, te činjenice koje je Sud ocijenio nespornima, a budući da stranke u tužbi i u odgovoru na tužbu nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave, Sud je primjenom odredbe članka 98. stavka 1. točke 4. ZUS-a, riješio ovaj upravni spor bez rasprave. Pri tome je imao u vidu i načelo učinkovitosti predviđeno člankom 8. ZUS-a, te da je upravni spor potrebno provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova.
7. Tijekom dokaznoga postupka Sud je izvršio uvid u spis, spis upravnog postupka i u sve isprave priložene istima te je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Iz podataka spisa proizlazi da je tužitelju rješenjem Područnog ureda u Virovitici, broj spisa: 49382 od 11. prosinca 2023. priznato pravo na invalidsku mirovinu od 16. listopada 2023., a da je predmetni postupak pokrenut po službenoj dužnosti u skladu s člankom 131. stavkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.), kojom odredbom je predviđeno da će se nakon prikupljenih svih podataka potrebnih za određivanje svote mirovine, po službenoj dužnosti, donijeti rješenje kojim će se odrediti pripadajuća svota mirovine.
9. Prema prigovoru iz tužbe, sporan je izračun mirovine s obzirom na primijenjenu osnovicu za čin, a radi utvrđivanja vrijednosnog boda.
10. Pravilnikom o odnosu policijskih zvanja prema činovima pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske radi utvrđivanja vrijednosnog boda (Narodne novine, broj 81/24., dalje: Pravilnik), propisuje se odnos policijskih zvanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnici djelatnog ili pričuvnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova, a koji imaju utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, kod kojih je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, prema činovima pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, radi utvrđivanja vrijednosnog boda u postupku određivanja prava iz članka 3. ovoga Pravilnika (članak 1.).
10.1 Prema članku 3. Pravilnika, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, sukladno važećim propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, izračunava visinu invalidske mirovine pripadniku Ministarstva kod kojeg je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
10.2. U skladu s tim, člankom 5. Pravilnika je predviđeno da u povodu zahtjeva Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u postupku izračunavanja invalidske mirovine iz članka 3. ovoga Pravilnika, odnosno utvrđivanja vrijednosnog boda iz članka 4. ovoga Pravilnika, pripadniku Ministarstva se rješenjem ministra unutarnjih poslova utvrđuje policijsko zvanje.
11. S obzirom na citirane odredbe Pravilnika, prvostupanjsko tijelo je radi izračuna mirovine pribavilo potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za potporu, Službe za potporu ljudskim potencijalima KLASA: UP/I-562-01/24-02/73, URBROJ: 511-01-149-24-2 od 9. rujna 2024., u kojoj je navedeno je da je tužitelj bio pripadnik djelatnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko-baranjske i da je za izračun uzimaju podaci o plaći određenog čina pripadnika Hrvatske vojske koji je odgovarajući navedenom zvanju.
11.1. Dakle, nesporno je osnovica za izračun dijela invalidske mirovine tužitelja koja se priznaje na temelju uzroka zadobivenog u obrani suvereniteta Republike Hrvatske policijsko zvanje policajac, koje zvanje se izjednačava s činom desetnika, prema članku 2. Pravilniku. Pripadajuća osnovica za navedeni čin utvrđena za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu iznosi 18848,73 EUR prema Odluci o osnovicama za utvrđivanje vrijednosnog boda prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu i zvanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (2022.).
12. Stoga je u postupku izračuna dijela invalidske mirovine tužitelja koja se priznaje na temelju uzroka zadobivenog u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđen prosječni vrijednosni bod (1,1379) prema članku 31. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj 121/17., 98/19. i 84/21., dalje: ZOHBDR-a), na način da se pripadajuća osnovica za čin i ustrojbeno mjesto, zvanje HRVI iz Domovinskog rata (POLICAJAC= DESETNIK)
- utvrđena za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu koja prema članku 34. ZOHBDR-a iznosi (18848,73 eura), prema Odluci o osnovicama za utvrđivanje vrijednosnog boda prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu i zvanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu (16563,81 EUR).
12.1. Prema članku 31. stavku 1. ZOHBDR-a, vrijednosni bod radi određivanja invalidske mirovine hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kod kojeg je nastao potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti koji je u cijelosti ili u dijelu nastao kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin ili ustrojbeno mjesto i zvanje hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata iz članka 34. ovoga Zakona tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.
12.2. Člankom 31. stavkom 2. ZOHBDR-a, predviđeno je da prosječni vrijednosni bod radi određivanja mirovine utvrđuje se prema vrijednosnom bodu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.
12.3. Odredbom članka 34. stavka 1. ZOHBDR-a, propisano je da utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje invalidske mirovine iz članka 31. ovoga Zakona određuje se prema ustrojbenom mjestu odnosno zvanju hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili osobnom činu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu
13. Slijedom iznesenoga, tužitelj neosnovano prigovora izračunu mirovine te primijenjenoj osnovici i utvrđenom vrijednosnom bodu budući da je ista određena u skladu s dostavljenom potvrdom Ministarstva unutarnjih poslova prema kojoj se za izračun invalidske mirovine uzima policijsko zvanje tužitelja policajac, koje zvanje se izjednačava s činom desetnika prema članku 2. Pravilnika.
13.1. Pri tome potvrda Ministarstva unutarnjih poslova koju je tužitelj dostavio uz tužbu potječe iz 2008. i nije od utjecaja u predmetnom postupku. K tome, tuženik nema utjecaja na činjenice koje proizlaze iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, već ih jedino može primijeniti, ali koliko tužitelj smatra da potvrda od 9. rujna 2024. nije izdana u skladu s podacima iz službene evidencije, ima mogućnost prema članku 159. stavku 6. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21.) zahtijevati izmjenu potvrde, te potom tražiti obnovu postupka izračuna invalidske mirovine.
14. Stoga je Sud osporavano rješenje ocijenio zakonitim i odbio tužbeni zahtjev te u skladu s odredbom članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučio kao u izreci ove presude.
U Osijeku 15. listopada 2025.
Sutkinja
Valentina Grgić Smoljo
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
1. Tužitelju
2. Tuženiku
